REPUBLIKA HRVATSKA                                                                       Poslovni broj. 15:Pn-47/2019

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23.

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

                                                                P R E S U  D A

Općinski sud u Dubrovniku,  po sutkinji toga suda Jadranki Klečak, u pravnoj stvari tužiteljice A. A. B. iz D., H. … OIB:… protiv tuženika Z. K., R. G. …, D. O.:…, kojeg zastupa punomoćnica I. O., odvjetnica u D., radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 20. listopada 2020. godine, u prisustvu tužiteljice, tuženika i njegove punomoćnice, a presude javno objavljene dana 20. listopada 2020. godine, istog dana,

p r e s u d i o  j e

1.Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi: "Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici naknadu štete u iznosu od 166.665,00 kn, na osnovu počinjene uvrede i klevete, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2.Nalaže se tužiteljici A. A. B. iz D., H. … OIB:… da tuženiku Z. K., R. G. …, D. O.:…, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknadi trošak  parničnog postupka u iznosu od 9.375,00 kn.

Obrazloženje

U protutužbi zaprimljenoj na ovaj sud dana 02. srpnja 2019.g.,u okviru postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P….,a koja je zavedena kao samostalna tužba, tužiteljica je istakla tužbeni zahtjev spram punomoćnika tužitelja iz postupka P…., navodeći da je prema njoj počinio uvredu i klevetu jer ju je obuhvatio tužbenim zahtjevom, uz T. M., čime je njihov odnos okarakteriziran kao bračno ili vanbračno odnosno nemoralno stanje, dok naprotiv ona nema takav ili sličan odnos sa T. M.. Tvrdi da je tužbom insinuirano kako između njih postoji takva veza u kojoj dijele stol i krevet te ja na navedeni način dana lažna objava o njhovom "odnosu" koji je moralan i profesionalan. Tvrdi da je predsjednica U.-a, osnivačica i predsjednica U.-a te voditeljica K.-a te da su njeni književni radovi tiskani u preko četrdeset knjiga širom svijeta. Tvrdi da je tužbu protiv nje iz parnice P…. trebalo postaviti u zasebnoj tužbi budući iz ovako postavljene tužbe proističe kako ona na nemoralan i u nemoralnom odnosu živi u nečijem tuđem prostoru s nekom osobom koja bi joj mogla biti otac. Naknadno na ročištu od 03.rujna 2020.g. obrazlaže kako je osnov tužbe tvrdnja punomoćnika V. K. u kojoj je navedeno kako ona živi sa T. M. dok u stvari njena sestra S. M. živi u zajednici sa T. M.. Smatra da je na taj način povrijedio  njenu čest i ugled.

Slijedom iznesenog postavlja tužbeni zahtjev, koji je preciziran na navedenom ročištu održanom 03.rujna 2020.g., na način da za povredu časti i ugleda, traži da joj tuženik isplati iznos od 166.665,00 kn.

U odgovoru na tužbu zaprimljenom na sud dana 20. studenoga 2019.godine tuženik ističe da se protivi navodima iz tužbe i tužbenom zahtjevu te predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

U dokaznom postupku sud je izveo i dokaze uvidom i pregledom u sve pravnoodlučne isprave priložene u spis i to pregled spisa P…. te saslušao parnične stranke.

Druge dokaze sud nije izvodio jer je ocijenio da je činjenično stanje temeljem izvedenih dokaza dovoljno raspravljeno te da bi provođenje daljnjih dokaza bilo protivno načelu ekonomičnosti postupka,a sve u skladu sa odredbom čl. 220.st.2.i čl.10. ZPP-a.

Cijeneći rezultate dokaznog postupka, u smislu čl.8. Zakona o parničnom postupku, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.

Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede časti i ugleda koji trpi zbog podnesene tužbe u predmetu P. …

Uvidom u spis P…. utvrđeno je da je se vodi postupak po tužbi tužitelja V. K., kojeg zastupa Z. K., odvjetnik u D. spram tuženih T. M. i A. B., radi iseljenja i predaje u posjed nekretnine u naravi stana u D. na adresi H. …, na … katu južno, površine 53,96m2 u čest.zgr. …, č.zem. … k.o. D. uz zahtjev da navedeni stan slobodan od stvari i osoba predaju u posjed tužitelju.

 

Iz historijata tužbe proizlazi da je u istoj doslovno navedeno: "Dana 21.veljače 2017.g. su u posjed stana bespravno stupili tuženi T. M. i A. B.."

Prestali opis tužbe temelji se na činjenicama kojima se dokazuje tužiteljevo isključivo vlasništvo nad predmetnom nekretninom.

 

U odgovoru na tužbu navedenog postupka A. A. B. tvrdi da je sa T. M. u tazbinskom srodstvu dok ostalim navodima opisuje njegov odnos sa T. M. te činjenice koje smatra bitnim za utvrđenje prava vlasništva i posjed T. M. nad predmetnim stanom.

Saslušana u ovom postupku tužiteljica A. A. B. izjavljuje:

              "Ono što ja želim istaknuti je da ne živim niti sam ikada živjela sa T. M., nažalost prije nekoliko dana T. M. je preminuo i to kod kuće i ja sam tamo tada bila prisutna iako ne živim s njim, odnosno zvali su me kada je već umro. Tijekom bolesti ja sam mu pomagala. Moja sestra S. M. rođ,. B. je njegova supruga i oni su zajedno preko 50 godina. Zajedno imaju troje djece. Ja sam u čestici zgrade … k.o. D. oduvijek koristila jednu prostoriju u sestrinom stanu kao atelje. Ja svoje prebivalište imam prijavljeno na adresi ateljea H. …. Mene je tuženik povrijedio na način što je iznio u tužbi da ja živim sa sada pokojnim T. M.. Ja sam književnica i dobro poznajem terminologiju te u tom smislu u kojem je tuženik to naveo u tužbi i pokušao insinuirati moju životnu zajednicu sa pokojnim M. moram reći da nikakva životna zajednica između mene i njega nije nikada postojala. Ja sam samac i s nikim drugim ne živim , samo pomažem odnosno sam pomagala T. dok je on bio živ. To što je on mene uvrijedio odnosno povrijedio mi čast i ugled proizlazi iz tužbe koju je podnio pred ovim sudom P-… u kojoj je insinuirana moja životna zajednica sa pok. M.. Nigdje drugo ovakva činjenica odnosno tvrdnja nije navedena te iz te navedene tužbe proizlaze moje duševne boli koje potražujem tužbenim zahtjevom. Ja sam ponudila nagodbu da me izuzme iz tužbe P-…. Ja kao književnica svuda pišem svoju biografiju i ne mogu dozvoliti da svuda piše nešto o mome životu što nije točno. Ova tvrdnja nije isticana u nikakvim pismenim medijima niti drugim vrstama javnih objava ali svakako ej dovoljno to što stoji u sudskom spisu u kojem sam ja tužena."

 

Tuženik Z. K., izjavljuje:

              "Za potrebe parničnog postupka P-… ja sam od stranke ili kćeri gospodina M., nisam siguran od koga dobio informaciju da u stanu koji je predmet ovog tužbenog zahtjeva, adresu ima tužiteljica i pok. T. M.. Na temelju te informacije ja sam sastavio tužbu, naime radi se o tužbi radi predaje nekretnine u posjed koja je vlasništvo moje stranke, ali nije u njegovom posjedu. Nama je cilj bio da presudom obuhvatimo osobe koje žive u tom stanu, a nikakva namjera da se prikaže intimna veza tužiteljice i pokojnog T. M. nije postojala. Ja nikakvu drugu informaciju od stranaka niti o drugim osobama koje žive u toj nekretnini nisam dobio, niti me to zanimalo. Ja ove tvrdnje nisam nigdje drugo iznosio niti o tome s nekim razgovarao već sam na to nakon napisane i predane tužbe i zaboravio."

 

Mjerodavne odredbe Ustava R. H. ("Narodne novine" broj 85/10 i 19/13) propisuju da se svakom jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti (članak 35.).

 

Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

 

Odredba čl.1100.st.1 ZOO-a  propisuje da će sud u slučaju povrede prava osobnosti,ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete,a i kad nje nema. Također, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO).

U vezi sa navedenim odredba čl.19. st.1.ZOO-a propisuje kako svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom.

Pod pravima osobnosti u smislu zakona o obveznim odnosima razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, sloboda i dr.(čl.19.st.2.ZOO-a)

Odredbom čl.1046.ZOO-a šteta je definirana između ostaloga i kao povreda prava osobnosti.

 

Čast i dostojanstvo s jedne strane te ugled s druge s druge strane mogu biti ugroženi postupanjem koje se najčešće kvalificira kao uvreda ili kleveta.

Uvreda je omalovažavanje druge osobe odnosno nepoštivanje tuđe časti, dostojanstva i ugleda, a kleveta je iznošenje ili prenošenje za drugog nečeg neistinitog što može škoditi njegovoj časti i ugledu u njegovom životnom okruženju.

 

Analizirajući izvedene dokaze sud nije u konkretnom slučaju našao povrede časti i ugleda tužiteljice,nastalu bilo izravnom izjavom tuženika bilo njegovom insinuacijom.

 

Po ocjeni ovog suda, tuženik nije niti u jednoj tvrdnji iznio uvredljive i klevetničke navode koji kod prosječnog čovjeka uzrokuju povredu ugleda i časti, dakle koji mogu dovesti do trpljenja duševnih boli.

Za sud je neodlučna tvrdnja tužiteljice s kime je zapravo u bračnoj vezi T. M..

Odlučno je bilo utvrditi da li je tuženik namjerno povrijedio čast i ugled tužiteljice aludirajući i neistinito tvrdeći da je upravo ona u odnosu (bračnom ili izvanbračnom) sa T. M., a takva činjenica u ovom postupku nije utvrđena.

 

Okolnost je i nesporno utvrđena činjenica  da tužiteljica ima prijavljenu adresu u ulici H. …. (sada pod nazivom M. Đ. J.) budući je navedena adresa proizlazi i iz njene osobne iskaznice odnosno osobnih podataka danih pred sudom na ročištu  20.listopada 2020. Isto tako je činjenica da je tuženik kao punomoćnik V. K. podnio tužbu kojom traži predaju nekretnine u posjed i to upravo nekretnine na navedenoj adresi. Ne ulazeći u međusobne odnose tuženika T. M. i A. B., punomoćnik-tuženik je postavio tužbeni zahtjev, u okviru parničnog postupka, imajući pritom u vidu zaštitu interesa svoje stranke te zakonski okvir za ostvarenje prava njegove stranke te je u skladu sa navedenim kao tuženika označio tužiteljicu A. B..

 

Činjenica je da je ovdje tužiteljica pasivno legitimirana u postupku tužitelja V. K., a koju je ona shvatila i doživjela na način da je ona u nekakvom odnosu sa prvotuženikom, a što predstavlja isključivo njezin subjektivni dojam koji nema uporišta u tužbi P. …, niti  iskazu tuženika.

Isto tako nije utvrđeno da je takvu činjenicu kao neistinitu informaciju tuženik objavio na način da bi bila dostupna širem krugu osoba koje bi na taj način protumačile njezinu ulogu na strani tuženika, to zbog svega navedenoga sud zaključuje kako nisu ispunjene pretpostavke pod kojima bi tuženik bio dužan naknaditi tužiteljici štetu radi povrede njene časti, ugleda ili dostojanstva kako to ona traži svojom tužbom.

 

Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi iz čl. 154 st. 1 i 155 ZPP-a (NN 70/19) prema kojoj stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.  Obzirom na navedeno sud je  tuženiku priznao trošak zastupanja po odvjetniku u skladu sa važećom Odvjetničkom tarifom u punom iznosu i vrijednosti predmeta spora, a odnosi se na sastav odgovora na tužbu u iznosu 2.500,00 kn (1 x 250b x 10,00 kn), zastupanja na ročištima dana 03.09.2020.g. u iznosu od 2.500,00 kn, 20.10.2020.g. u iznosu od 2.500,00 kn, (2 x 250b x 10,00 kn) te je priznat opravdan trošak PDV-a u iznosu od 1.875,00 kn, ukupno 9.375,00 kn.

 

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

U Dubrovniku, 20. studenoga 2020. godine                                         

       Sutkinja:

 

                                                                                                                              Jadranka Klečak, v.r.

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a: tužiteljici,osobno, uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na odluku

           -pun. T. I. O., odvjetnica u D

1