- 1 -              I Kž 642/2020-4

 

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 642/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ileane Vinja kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv izručenika D. A., zbog kaznenog djela iz čl. 294. st. 1. i 2. u vezi s čl. 55. Krivičnog zakonika Federacije Bosne i Hercegovine, odlučujući o žalbi izručenika D. A. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici od 22. rujna 2020. broj Kv I-28/2020-15., u sjednici održanoj 19. studenog 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

 

Odbija se žalba izručenika D. A. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

Pod točkom I. izreke pobijanog rješenja, na temelju čl. 56. st. 1. i čl. 33. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima ("Narodne novine" broj 178/04. – dalje: ZOMPO), utvrđeno je ispunjenje zakonske pretpostavke za izručenje Federaciji Bosne i Hercegovine izručenika D. A., radi izvršenja kazne zatvora u trajanju jedne godine. Ova je kazna izrečena presudom Općinskog suda u Tuzli, od 25. ožujka 2015., broj 32 0 K 227576 15 K, zbog produljenog kaznenog djela prijevare iz čl. 294. st. 1. i 2. u vezi s čl. 55. Krivičnog zakonika Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Pod točkom II. izreke pobijanog rješenja, na temelju čl. 37. st. 1. ZOMPO-a, prvostupanjski sud je dopustio izručenje pod uvjetom da država moliteljica izručenika ne progoni, ne kazni ili ne izruči trećoj državi zbog djela počinjenog prije uhićenja u odnosu na koje djelo nije odobreno izručenje, odnosno da ga država moliteljica ne ograničava u njegovim osobnim pravima iz razloga koji nije nastao u vezi s izručenjem, te ne izvede pred izvanredni sud.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio izručenik D. A., po branitelju T. K., odvjetniku iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede materijalnog prava i zbog pogrešno ili nepotpuno činjeničnog stanja. Predlaže pobijano rješenje preinačiti "... u smislu žalbenih navoda ...", odnosno pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – dalje: ZKP/08.), koji se u ovom postupku primjenjuje prema odredbi čl. 81. ZOMPO-a, bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

              Žalba je neosnovana.

 

Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka, koju žalbenu osnovu pobliže zakonski ne označava, niti konkretno argumentira u čemu bi se ta povreda sastojala.

 

Prvostupanjski sud je, pravilno, utvrdio kako su ispunjene sve zakonske pretpostavke, propisane odredbama ZOMPO-a, za izručenje izručenika D. A. Federaciji Bosne i Hercegovine, radi izvršenja kazne zatvora. Isto tako, prvostupanjski sud je, pravilno, utvrdio kako ne postoje razlozi za odbijanje izručenja iz čl. 35. st. 1. ZOMPO-a.

 

Protivno navodima žalitelja, molba za izručenje Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine od 14. srpnja 2020. broj 08-14-7-4639/20., sadrži sve potrebne podatke i priložena joj je sva potrebna dokumentacija.

 

Kada žalitelj tvrdi da molba za izručenje nije sastavljena sukladno čl. 8. st. 3. ZOMPO-a, zanemaruje cjeloviti tekst te odredbe kao i odredbu čl. 1. st. 1. ZOMPO-a, kojima je propisano da se ZOMPO primjenjuje ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

 

Između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine postoji bilateralan Ugovor o izručenju ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 1/14. – dalje: Ugovor).

 

Iz spisa predmeta je razvidno kako je država moliteljica zamolbi za izručenje priložila svu potrebnu dokumentaciju, sukladno čl. 4. toč. 1. do 5. Ugovora. Zamolbi je priložena pravomoćna presuda na temelju koje se izručenje traži, i na temelju koje je prvostupanjski sud, pravilno, zaključio kako kazneno djelo iz izreke pravomoćne strane presude sadrži bitna obilježja kaznenog djela prema KZ/11.

 

Pored toga, kako je ovdje riječ o postupku izručenja radi izvršenja kazne zatvora, to su pravno neodlučni prigovori žalitelja kako molbi za izručenje nisu priloženi dokazi za osnovanu sumnju.

 

Nadalje, sukladno čl. 3. st. 1. Ugovora, zamolbe i priložena dokumentacija sastavljaju se na jeziku države moliteljice. Stoga neosnovano žalitelj prigovara kako molba i priloženi dokumenti nisu prevedeni na hrvatski jezik.

 

Slijedom izloženog, a budući ispitivanjem pobijanog rješenja u skladu s odredbom čl. 494. st. 4. ZKP/08., koja se u smislu čl. 81. ZOMPO-a primjenjuje u ovom postupku, nije utvrđeno da bi bile počinjene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 19. studenog 2020.