1

                            Broj: Jž-1213/2020

                                                

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. xx, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08), odlučujući o žalbi ovlaštenog tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Jastrebarskom od 1. srpnja 2020., broj: 69 Pp J-337/2019-11, u sjednici vijeća održanoj 10. studenog 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

1. Prihvaća se žalba ovlaštenog tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u

Novom Zagrebu, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u odluci o novčanoj kazni na način da se okr. xx za prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji je tom presudom proglašena krivom, na temelju te zakonske odredbe, izriče novčana kazna u iznosu 20.000,00 (dvadesettisuća) kuna, koju je dužna platiti u roku od 15 dana od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

 

2. Odbija se žalba okr. xx kao neosnovana te se u

pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

              III.               Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), okr. xx je obvezana naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 200,00 (dvjesto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jstrebarskom od 1. srpnja 2020., broj: 69 Pp J-337/2019-11, okr. xx je proglašena krivom da je na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji joj je uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna u iznosu 6.000,00 kuna, koju je dužna platiti u roku 30 po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

U odnosu na troškove prekršajnog postupka, pobijanom prvostupanjskom presudom okr. xx obvezana je naknadu istih u iznosu od 200,00 kuna.

 

Protiv te presude, žalbe su pravodobno podnijeli okr. Hrvatska demokratska zajednica i ovlašteni tužitelj Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu i to okr. xx u žalbi podnesenoj po branitelju H.L. odvjetniku u J. naznačuje da se žali zbog svih žalbenih osnova dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja dok ovlašteni tužitelj u žalbi naznačuje da se žali zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

              Žalba tužitelja je osnovana, a žalba okrivljene nije osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

Osnovano tužitelj ističe da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni instituta ublažavanja kazne.

 

Naime, kako je to vidljivo iz obrazloženja pobijane presude, prvostupanjski sud je svoju odluku o ublažavanju novčane kazne obrazložio na način da je naveo da je okrivljenoj poznata činjenica da na izbornoj listi mora biti ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena, a to tim više što je kao politička stranka zasigurno sudjelovala u donošenju navedenog zakona, da zasigurno postoje situacije da u pojedinim ograncima stranke nije podjednaka zastupljenost muškaraca i žena tkao da je tada problem na izborne liste predložiti muškarce ili žene ako nema njihove uravnotežene zastupljenosti u članstvu stranke radi čega da i postoje objektivne okolnosti zbog kojih nije moguće poštivati načelo ravnopravnosti. Osim toga, naveo je da zbog navedenog propusta nije došlo ni do kakvih težih posljedica radi čega opravdano smatra da će se i ublaženom novčanom kaznom postići svrha kažnjavanja.

 

Međutim, okolnosti koje je prvostupanjski sud cijenio prilikom donošenja odluke o ublažavanju novčane kazne ne predstavljaju naročito olakotne okolnosti u smislu čl. 37. st. 2. Prekršajnog zakona, kojom je propisano da blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročito olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavnaja se može postići i takvom blažom kaznom, a u konkretnom slučaju ne radi se niti o jednoj olakotnoj okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta sudskog ublažavanja kazne, a što opravdano žalbenim navodima ističe tužitelj.

 

Štoviše, i sam prvostupanjski sud ističe okolnost da je okr. xx kao predlagateljici kandidacijske liste bila poznata činjenica o ravnopravnoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornoj listi, a unatoč tome nije poštivala navedenu zakonsku odredbu, a niti je istaknula eventualne objektivne okolnosti koje su je onemogućile u poštivanju navedene zakonske odredbe, pri čemu se okolnost koju okrivljena ističe u svojoj obrani "...da žene nisu zastupljene u općinskoj organizaciji xx-a xx..." ne može smatrati niti naročito olakotnom okolnošću, a niti okolnošću kojom bi se otklonila prekršajna odgovornost okrivljenice.

 

Obzirom da je za prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova za predlagatelje kandidacijske liste za članove općinskih vijeća, propisana novčana kazna u fiksno propisanom iznosu od 20.000,00 kuna za , ovaj sud je prihvaćajući žalbu tužitelje okrivljenoj xx izrekao novčanu kaznu u iznosu od 20.000,00 kuna, kao što je to i navedeno u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja okr. xx u bitnom ističe činjenicu da na području xx nema dovoljan broj članica, a članice koje imaju prebivalište na području te općine nisu se bile voljne kandidirati na izborima za Općinsko vijeće Općine xx a na koju okolnost je okrivljenik predložio dokaze koje je prvostupanjski sud odbio provesti radi čega je činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a posljedično tome i pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Nadalje, okr. xx ističe kako smatra da je poštivao načelo ravnopravnosti spolova i promicao ravnopravno sudjelovanje žena na lokalnim izborima time što je ponudio mjesto na kandidacijskoj listi članicama xx s prebivalištem na području općine xx, a okolnost što su to one to odbile, ne može ići njemu na teret jer se nikoga ne može prisiliti da bude biran u smislu odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o lokalnim izborima, a u prilog tome ide i odredba čl. 17. Zakona o lokalnim izborima prema kojoj se kandidacijskoj listi treba priložiti ovjereno očitovanje o prihvaćanju kandidature svakog člana, a ako je takvo očitovanje kandidature osobe ženskog spola izostalo, okrivljena ih nije mogla staviti na kandidacijsku listu.

 

Međutim, suprotno žalbenim navodima, po ocjeni ovog suda, valjanom analizom provedenih dokaza, ispravno je stajalište prvostupanjskog suda glede svih odlučnih činjenica.

Naime, iz provedenog dokaznog postupka, posebno Pravovaljane kandidacijske liste za izbor članova Općinskog vijeća općine xx (list 5 spisa) jasno proizlazi da je na istoj predloženo 15 kandidata, a niti jedan od predloženih kandidata nije bila osoba ženskog spola, a koju činjenicu niti okr. xx nije osporavala u tijeku postupka.

Nasuprot žalbenim navodima okr. xx kojima ukazuje na odredbe čl. 3. st. 1. Zakona o lokalnim izborima i  čl. 17. Zakona o lokalnim izborima, ističe se odredba čl. 12. st. 1., 2. i 3. Zakona o ravnopravnosti spolova kojom je propisano;

„(1) Provođenjem posebnih mjera promicat će se ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u tijelima zakonodavne, izvrše i sudbene vlasti, uključujući javne službe te postupno povećavati uključivanje podzastupljenog spola  tako da njegova zastupljenost dosegne razinu njegovog udjela u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske.

(2) U svrhu ostvarivanja cilja iz stavka 1. ovoga članka uvodit će se posebne mjere kada je zastupljenost jednoga spola osjetno neuravnotežena.

(3) Osjetna neuravnoteženost jednog spola u smislu stavka 2. ovoga članka postoji ako je zastupljenost jednog spola u tijelima političkog i javnog odlučivanja niža od 40%.“.

Isto tako, odredbom čl. 15. Zakona o ravnopravnosti spolova, propisano je:

„(1) Prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i za izbor članova u Europski parlament političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona.“.

Stoga, postupanjem okr. xx kao političke stranke i predlagateljice kandidacijske liste na kojoj niti jedan od predloženih 15 kandidata nije bila osoba ženskog spola, u potpunosti su ostvarena sva zakonska obilježja prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Iz naprijed navedenih razloga, žalbenim navodima okrivljene da xx na području općine xx nema dovoljan broj članica, a onim članicama kojima je bilo ponuđeno da budu na kandidacijskoj listi to odbiju, odnosno kojima ukazuju na moguću objektivnu nemogućnost ispunjenja zakonske obveze, nije dovedena u sumnju pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja od strane prvostupanjskog suda. Navedene okolnosti ne mogu isključiti protupravno postupanje okrivljene niti istu ekskulpirati od prekršajne odgovornosti.

Isto tako,  žalbenim navodima okrivljene da je prvostupanjski sud trebao u postupku ispitati članice I.P., M.G. i S.G. koje su odbile da budu na kandidacijskoj listi nije dovedena u sumnju potpunost utvrđenog činjeničnog stanja niti bi ispitivanje tih svjedokinja dovelo do drugačije utvrđenog činjeničnog stanja.

Slijedom navedenog, nije osnovana žalba okr. xx zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

  Iz žalbene osnove povrede materijalnog prava, evidentno je da okr. xx zapravo ističe tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava, koja bi proizlazila iz toga što je prvostupanjski sud materijalno prekršajno pravo primijenio na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, pa se, dakle, ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. toč. 2. Prekršajnog zakona, jer okrivljenik uopće ne iznose razloge zbog kojih smatra da bi bile počinjene povrede materijalnog prekršajnog prava.

S obzirom da žalbenim navodima nisu uspješno osporeni činjenični zaključci prvostupanjskog suda, pa, dakle, nije utvrđena činjenična osnova koja bi omogućavala drugačiju pravnu kvalifikaciju prekršaja u konkretnom slučaju, već ponašanje okrivljenika u potpunosti odgovara bitnim obilježjima prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, to žalba okrivljene niti u tom dijelu nije osnovana.

Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. (toč. I. izreke) i čl. 205. (toč. II. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 10. studenog 2020.

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenu i tužitelja.