Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679
- 1 - II Kž 468/2020-4
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Garačić kao predsjednice vijeća te Damira Kosa i Perice Rosandića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivone Horvatić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. H., zbog kaznenog djela iz članka 111. točke 5. u vezi članka 34. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 28. listopada 2020. broj Kov-iz-43/20 (Kov-65/20), o produljenju istražnog zatvora nakon podignute optužnice, u sjednici održanoj 16. studenog 2020.,
r i j e š i o j e:
Žalba okrivljenog M. H. odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, nakon podignute optužnice protiv okrivljenog M. H. zbog kaznenog djela pokušaja teškog ubojstva iz članka 111. točke 5. i drugih KZ/11., produljen je istražni zatvor protiv okrivljenika po osnovama iz članka 123. stavka 1. točaka 1. i 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), u koji mu je uračunato vrijeme lišenja slobode od 28. travnja 2020. pa nadalje.
Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik po branitelju, odvjetniku L. B., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.
Žalba nije osnovana.
Okrivljenik osporava postojanje osnovane sumnje da bi počinio kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva iz članka 111. točke 5. u vezi članka 34. KZ/11. navodeći da je u svom iskazu pojasnio kako je kritične zgode pucao isključivo u samoobrani, odnosno u nužnoj obrani. Suprotno ovim žalbenim navodima, ovaj sud, kao i prvostupanjski, smatra da dokazi koji su navedeni u zadnjem odjeljku druge stranice i prvom odjeljku treće stranice upućuju na postojanje relevantne vjerojatnosti da je okrivljenik počinio kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva na način opisan u optužnom aktu. Stoga žalbenim navodima nije doveden u pitanje opći uvjet za istražni zatvor iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. u vidu osnovane sumnje. Međutim, obrana će imati prilike na raspravi, ako optuženica bude potvrđena, iznijeti i argumentirati dokazima svoje stajalište o tijeku događaja koji je predmet ovog postupka te osporiti teze optužnog akta koje smatra netočnim.
Okrivljenik u svojoj žalbi dalje osporava osnove za istražni zatvor iz članka 123. stavka 1. točaka 1. i 3. ZKP/08. navodeći da mu je vijeće Općinskog kaznenog suda u Zagrebu još 28. travnja 2020. ukinulo istražni zatvor budući da tada više nisu postojali razlozi za produljenje istražnog zatvora po citiranim osnovama, a što sudu, koji je donio pobijano rješenje, očigledno nije poznato. Niti ovaj žalbeni navod nije prihvatljiv budući da je iz rješenja o određivanju istražnog zavora u ovom predmetu broj Kir-687/20. od 28. travnja 2020. vidljivo da je okrivljeniku ukinut istražni zatvor u postupku Općinskog kaznenog suda u Zagrebu pod brojem K-224/19. (nakon čega mu je određen istražni zatvor u ovom predmetu) tako da se radi o poznatoj okolnosti. Također, citirani žalbeni navod nije od utjecaja na zaključak o osobitim okolnostima koje upućuju na opasnost da će se kriti i da će počiniti kazneno djelo, odnosno dovršiti pokušano, dakle okolnostima iz članka 123. stavka 1. točaka 1. i 3. ZKP/08. Činjenica što su te okolnosti prestale biti aktualne u drugom kaznenom predmetu na način da više ne predstavljaju razlog za istražni zatvor, ne dovodi u pitanje njihovu aktualnost i potrebu primjene istražnog zatvora u ovom kaznenom predmetu.
U odnosu na osnovu iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. žalitelj navodi da je nerealna i neživotna tvrdnja da postoji opasnost od počinjenja novog kaznenog djela s obzirom da je okrivljenik, prema izvatku iz kaznene evidencije, neosuđivana osoba. Međutim, osuđivanost ne mora biti jedina, niti odlučujuća okolnost za procjenu o postojanju takve opasnosti. U ovoj konkretnoj situaciji sud je svoj zaključak o toj opasnosti pravilno izveo na temelju osnovane sumnje da je okrivljenik počinio tri kaznena djela, i to kazneno djelo pokušaja teškog ubojstva iz članka 111. točke 5. u vezi članka 34. KZ/11., kazneno djelo pokušaja teške krađe iz članka 229. stavaka 1. i 2. u vezi članka 34. KZ/11. i kazneno djelo krađe iz članka 228. stavka 1. KZ/11. Broj inkriminiranih kaznenih djela upućuje na zaključak u ustrajnosti okrivljenika u protupravnom ponašanju, a da postoji opasnost od daljnjeg činjenja kaznenih djela ustanovio je i psihijatrijski vještak koji je uzrok te opasnosti našao u okrivljenikovoj ovisnosti o opijatu heroinu te je zbog nje preporučio izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti.
Stoga nije u pravu okrivljenik kada osporava činjenično stanje, a razmatranjem pobijanog rješenja nisu nađene povrede na koje drugostupanjski sud, u smislu članka 494. stavka 4. ZKP/08., pazi po službenoj dužnosti.
Budući da žalbenim navodima okrivljenog M. H. nije dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Ana Garačić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.