1                            Poslovni broj: Gž Ovr-775/2020-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ovr-775/2020-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Ankici Matić na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Tamare Žuljan Roščić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, OIB: … , protiv protivnika osiguranja I. Č. iz S., OIB:…, radi prisilnog zasnivanja založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj OVR-2189/14 od 9. lipnja 2015., 5. studenog 2020.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Odbija se žalba protivnika osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Splitu, poslovni broj OVR-2189/14 od 9. lipnja 2015.

 

 

Obrazloženje

 

Na temelju ovršne isprave i to ovršnog rješenja Ministarstva financija, Porezne
Uprave, Područnog ureda Dalmacija, Ispostava M., Klasa: UP/I-415-02/2011-01/573 od 5. studenog 2013., a radi osiguranja novčanog potraživanja predlagatelja osiguranja u iznosu od 128.036,05 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 108.750,67 kn teku od 19. prosinca 2013. pa do isplate po stopi propisanoj odredbom članka 29. Zakona o obveznim odnosima i koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB- a za pet postotnih poena, kao i radi osiguranja troškova postupka određeno je osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja za 3/30 idealnih dijelova cjeline i to baš na nekretnini označenoj kao kat. čest. 5003 oranica, površine 1529 m2, Z.U. 5761 k.o. S., te je određeno da će se pri uknjižbi založnog prava, u zemljišnoj knjizi naznačit ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena, kao i da uknjižba založnog prava i zabilježbu ovršnosti imaju učinak da se ovrha na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla, te je određeno da se obistinjuje predlagatelju osiguranja trošak ovog postupak u visini od 2.500,00 kn. Prvostupanjskim rješenjem je nadalje određeno da se nalaže se posebnom zemljišnoknjižnom odjelu Solin da odmah po primitku prvostupanjskog rješenja a temeljem kupoprodajnog ugovora od 16. prosinca 2009., provede uknjižbu prava vlasništva čest. zem.5003 k.o. S. upisane u Z.U. 5761, na ime Č. I. O.:… i to za 3/30 idealnog dijela, uz istovremeno brisanje prava vlasništva sa imena G. K. za 3/30 idealnog dijela.

Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja, protivnik osiguranja je podnio pravodobnu žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 55/16, 70/19; dalje: ZPP) u vezi s članka 381. ZPP-a, a koji se zakon u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje u tekstu: OZ) predlažući da ovaj sud uvaži njegovu žalbu te ukine pobijano rješenje.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba nije osnovana.

Ispitujući, pobijano rješenje sukladno odredbi članka 50. stavka 5. OZ-a, te sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s člankom 381. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu postupovnih odredaba niti ostvarenje kojeg žalbenog razloga iz članka 50. stavka 1. OZ-a od onih na koje pazi po službenoj dužnosti.

Predmetno rješenje o osiguranju doneseno je na temelju ovršnih isprava izvršnih i konačnih rješenja predlagatelja osiguranja koja rješenja imaju svojstvo ovršnih isprava.

Prema odredbi članka 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

Odredbom članka 297. stavka 4. OZ-a je propisano da ako protivnik osiguranja nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine, predlagatelj osiguranja dužan je uz prijedlog dostaviti ispravu podobnu za upis prava vlasništva protivnika osiguranja.

Također je i odredbom članka 82. OZ-a propisano da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, koju odredbu je odgovarajuće primijeniti i u postupku osiguranja temeljem članka 290. OZ-a.

Predlagatelj osiguranja uz prijedlog za osiguranje dostavio je ovršnu ispravu kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu na kojoj je određeno osiguranje, te na kojoj je zatražio osiguranje, a iz koje je vidljivo da ista nije vlasništvu protivnika osiguranja.

Međutim, sukladno citiranim zakonskim odredbama predlagatelj osiguranja je dostavio ispravu koja je podobna za upis prava vlasništva protivnika osiguranja, a to je kupoprodajni ugovor nekretnine na kojoj je predlagatelj osiguranja zatražio upis osiguranja te prisilno zasnivanje založnog prava, a koja isprava je podobna na upisa prava vlasništva protivnika osiguranja.

Temeljna pretpostavka za donošenje predmetnog rješenja je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja koja se ima osigurati. Ovršne isprave, među ostalim, predstavljaju i ovršne odluke donesene u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno sukladno odredbi članka 23. stavka 1. OZ-a.

Nadalje, odlukom upravnoga tijela, prema OZ-u smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a, a iste stječu svojstvo ovršnosti pod pretpostavkama iz članka 25. stavka 4. OZ-a.

Citiranom odredbom članka 25. stavka 4. OZ-a. je određeno da odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

Stoga kako se prema odredbi članka 290. OZ-a na osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine, pravilno je, sukladno odredbama OZ-a, radi naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja određeno osiguranje na predloženoj nekretnini, za korist predlagatelja osiguranja.

Naime, iz stanja spisa je utvrđeno da je predlagatelj osiguranja uz prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na predloženoj nekretnini, dostavio kupoprodajni ugovor zaključen između protivnika osiguranja kao kupca te K. V. rođ. G. kao prodavatelja, a koja je bila upisani suvlasnik nekretnine u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje, na čijem suvlasničkom dijelu je zatraženo prisilno zasnivanje založnog prava radi osiguranja tražbine.

Dakle, predlagatelj osiguranja je uz prijedlog za osiguranje protiv protivnika osiguranja dostavio ispravu koja je podobna za upis prava vlasništva odnosno suvlasništva protivnika osiguranja na predmetnoj nekretnini.

Stoga je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju pravilno temeljem ranije citirane odredbe članka 297. stavka 4. OZ-a, odredio i naložio posebnom zemljišnoknjižnom odjelu Solin da provede uknjižbu prava vlasništva protivnika osiguranja na predmetnoj nekretnini, te je pravilno odredio predloženo osiguranje.

Stoga žalbeni navodi protivnika osiguranja da se ne može zasnovati osiguranje novčane tražbine na nekretnini protivnika osiguranja, jer on nije upisani vlasnik predmetne nekretnine, nisu osnovani.

Odluka o troškovima postupka je pravilna, odnosno u skladu s odredbom članka 155. stavka 1. ZPP-a i odredbom članka 14. OZ-a.

Slijedom svega navedenoga, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, trebalo je odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

Split, 5. studenog 2020.