Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

              Poslovni broj: 15 UsIkat-35/20-9

             

 

 

 

 

 

REPUBLIKA  HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

          Put Supavla 1

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Anđeline Livaja kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) J. I. iz K., i pod 2) I. I. iz S., oboje zastupani po opunomoćeniku T. V., odvjetniku u S., protiv tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe I. K. iz S., radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 4. studenog 2020. godine u prisutnosti opunomoćenika tužitelja pod 1) i 2), a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 12. studenog 2020. godine,

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) i 2) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, KLASA: UP/II-932-07/20-07/, URBROJ: 541-03-02-01/5-20- od 4. lipnja 2020. godine i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Odjela za katastar nekretnina S., KLASA: UP/I-932-07/19-02/…., URBROJ: 541-26-04/8-19-. od 31. prosinca 2019. godine, kao i da se odbije zahtjev I. K., zainteresirane osobe u ovom sporu za provedbu potvrđenog geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i provođenje evidentiranja stvarnih položaja pojedinačno već evidentirane k.č. k.o. K. i to spremišta površine 37 m2 i pašnjaka površine 1287 m2, ukupne površine 1324 m2, podredno da sud poništi citirana rješenja i predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

 

                                                   r i j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja pod 1) i 2) za naknadom troškova upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

U pravovremenoj tužbi podnesenoj 26. lipnja 2020. godine protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, KLASA: UP/II-932-07/20-07/, URBROJ: 541-03-02-01/5-20- od 4. lipnja 2020. godine, te na raspravi održanoj pred ovim sudom 4. studenog 2020. godine tužitelji u bitnom najprije reproduciraju izreke osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega navode kako tuženik u obrazloženju svog akta ističe kako je prvostupanjsko tijelo opravdano odbilo remedijalne argumente tužitelja jer prethodno donesene presude Upravnog suda na koje se oni pozivaju, nisu od značaja za donošenje osporenog rješenja do kojeg je došlo na inicijativu I. K. jer da je ona zatražila provedbu službeno potvrđenog geodetskog elaborata radi provođenja promjena u katastru zemljišta, te upis stvarnog položaja pojedinačno već evidentirane katastarske čestice oznake k.č. k.o. K. i to spremišta površine 37 m2 i pašnjaka površine 1287 m2, ukupne površine 1324 m2. Međutim, oni da se protive izreci i obrazloženju osporenog rješenja tuženika koji da je uvjeren kako presude na koje su se oni pozvali u svom pravnom lijeku nisu od značaja za drugačije rješenje predmetne upravne stvari jer da one nisu donesene u tom postupku. No, iz podataka priloženih citiranom upravnom spisu da je razvidno kako je Visoki upravni sud RH svojom presudom donesenom još 11. srpnja 2012. uvažio upravnu tužbu tužitelja, naglasivši kako reambulacijski spis područja G. klasa: UP/I-932-06/90-01/ (p.r….), temeljem koje je prethodno odlučeno ne sadrži potrebnu dokumentaciju koja se odnosi na taj predmet jer se u njemu nalazi samo provedbeni elaborat katastra od 9. listopada 1990. za kojeg tužitelji traže da se obnovi. Osim toga, naglašava se da nije vidljivo je li traženje istih odbačeno jer je zahtjev za obnovu moguće podnijeti samo u postupku okončanom rješenjem ili zaključkom ili je možda odbijen zbog toga što predmetna čestica oznake k.o. K. nije bila predmetom pravomoćno okončane reambulacije vođene pod naznačenim poslovnim brojem. Konačno, navodi se da nadležno tijelo nije moglo odbiti prigovore tužitelja, a niti njihove tvrdnje da su u tom postupku čest. zem. i k.o. K (a koje graniče sa predmetnom čest. zem. k.o. K.) mijenjale svoj oblik bez sudjelovanja tužitelja u postupku zbog čega je u nastavku postupka potrebno utvrditi pravo stanje stvari u cilju pravilnog rješavanja. Stoga, prvostupanjsko tijelo da je zanemarilo značaj čest. zem. k.o. K. na koje ukazuje Upravni sud RH, a sam spis da nije obogaćen bilo kakvom dodatnom dokumentacijom koju je poništavajuća odluka smatrala manjkavom s obzirom da od ranije postojećem provedbenom elaboratu katastra od 9. listopada 1990. nije pridodala niti jednu drugu ispravu. Ujedno, da se ne može reći niti da bi nadležna ispostava za katastar u međuvremenu omogućila na bilo kakav način sudjelovanje tužitelja u postupku u cilju pravilnog rješenja predmetne problematike s obzirom da je nakon donošenja rješenja Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda u Zagrebu od 15. studenog 2012. kojim je poništen raniji zaključak ove ispostave od 31. kolovoza 2001., a koje je opunomoćeniku tužitelja uručeno 28. studenog 2012. uopće kontaktiralo iste s obzirom da je već 29. studenog 2012. donijelo pobijano rješenje koje je uručilo opunomoćeniku tužitelja 3. prosinca 2012., što da zasigurno nije pomoglo utvrđenju stanja stvari. Ono što je donositelj pobijane odluke učinio jest da je po primitku poništavajuće odluke automatski odbio zahtjev smatrajući da čestica k.o. K. nije bila predmetom pravomoćno okončane reambulacije. Međutim, na taj način da su u potpunosti zanemareni ranije izneseni remedijalni navodi koji su doveli do poništenja prethodnog zaključka, a koji su ostali neraspravljeni osobito dijela čest. zem. k.o. K., što da se posebice odnosi na tvrdnje kako bi za područje G., za potrebe izrade PUP-a tijekom 1990. bila ugovorena izrada topografske katastarske podloge mjerila 1:1000, te da je izvršena reambulacija od strane Zavoda za izmjeru zemljišta pod poslovnim brojem P.R. …., što da je provedeno u katastru elaboratom koji je ovjeren pod poslovnim brojem UP/I-932-06/90-01/ dana 9. listopada 1990. Nadalje, da je prilikom izlaganja katastarskih podataka, a nakon izvršenih radova tehničke reambulacije pred komisijom upisana posjednica M. I. ud. J., inače pravna prednica tužitelja, koja da je u tu svrhu u odnosu na čest. zem. . k.o. K., navodno pohranila svoj potpis u abecedni registar pod br. dana 7. lipnja 1990. koji potvrđuje da je potpis koji se nalazi u navedenoj ispravi krivotvoren jer da ne odgovara potpisu koji je bio pisan rukom spomenute prednice podnositelja zahtjeva. Kako u odnosu na dokumente koje je izdao Ured za katastar S. i Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar u S., Ispostava S., postoji nesuglasnost jer je čestica oznake k.o. K. po jednom uredu, odnosno dokumentu prikazana kao čestica veličine 4471 m2, dok je u drugom prikazana u vidu pet čestica ukupne površine 4471 m2, premda prema prerisu katastarskog plana od 24. siječnja 1983. parcela br. u stvari predstavlja jednu čest. zem. U dokumentima koje je izdala Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar S., Ispostava S. dana 4. studenog 2008., a potom i 25. veljače 2009., kao i Središnji ured Državne geodetske uprave u Zagrebu dana 13. studenog 2008., istaknuto je kao i u obrazloženju pobijanog zaključka, da je uvidom u arhiv kojim raspolaže navedeni Ured u S. utvrđeno kako na čestici zemlje k.o. K. nije evidentirana nikakva promjena površine i oblika, odnosno da prema rečenom popisu parcela č.z. ima površinu i oblik jednak kao i danas od 4471 m2, iako je po dokumentaciji Ispostave u S. od 10. prosinca 1996., predmetna čestica podijeljena na 5 čestica i to ..., koje je kao i čest zem. na koju u poništavajućoj odluci ukazuje i Upravni sud RH u ovom trenutku imaju različit oblik nego su ga imali prije citirane promjene, zbog čega stanje u službenom operatu za iste u dijelu gdje te dvije parcele međusobno graniče nije identično onome iz vremena tzv. Austrougarske izmjere kao što to nastoji prikazati donositelj pobijane odluke. Stoga je već naglašeno kako je tu činjenicu moguće utvrditi „golim okom“ jer crta razgraničenja čest. zem. i na priloženim skicama nije identična prije i nakon 1990. Naime, katastarski preris u mjerilu 1:2880 izrađen u digitalnom obliku izdan je 1. srpnja 2009., nije isti za čest. zem. , kao što je to na katastarskoj podlozi u tzv. Austrougarskoj izmjeri. Upravo zbog toga ne stoji navod nadležne Ispostave u S. kako čest. zem. k.o. K. nije obuhvaćena rečenom reambulacijom. Osim toga, da je upozoreno kako je Zavod za izmjeru zemljišta u S. dana 1. ožujka 1990., temeljem obavljene izmjere i sugeriranih izmjena sačinio prijavne listove koji su potvrđeni kao upotrebljivi odlukom nadležnom suda za katastar dana 9. listopada 1990., a da je tek 3. prosinca 1990. isti Zavod sa već definiranim stanjem od Općine S., Zavoda za katastar zatražio izdavanje rješenja o provedbi izvođenja ugovorenih geodetskih radova koji su odobreni dana 6. prosinca 1990., između ostalog i na temelju krivotvorene izjave prednice tužitelja „potpisane“ dana 7. lipnja 1990. Navedena kronologija da upućuje na nezakonit slijed postupanja zbog čega je razumljivo zašto žaliteljima, odnosno njihovom predniku u kritično vrijeme nije pružena mogućnost valjanog očitovanja. U prijavnom listu za katastar izrađenom od Zavoda za izmjeru zemljišta S. pod brojem P.R. od 1. ožujka 1990., potvrđenom od Zavoda za katastar i geodetske poslove Općine S. 9. listopada 1990., klasa: UP/I-932-06/90-01/, urbroj: 2181-14-02-90-2 da se za čest. zem. br. k.o. K. umjesto dosadašnjeg stanja O.N.I. K., upisuje novo stanje, I. M., ud. J.. U prijavnom listu za katastar izrađenom od Zavoda za izmjeru zemljišta S. pod brojem P.R. od 1. ožujka 1990., potvrđenom od Zavoda za katastar i geodetske poslove Općine S. dana 9. listopada 1990., klasa: UP/I-932-06/90-01/, urbroj: 2181-14-02-90-2 da se za cijepanje puta, čest. zem. k.o. K. radi formiranja gromade za PUP „G.“, cijepa dosadašnja čest. br. -put i formiraju dvije nove čest. puta ... i ... k.o. K.. U prijavnom listu za katastar izrađenom od Zavoda za izmjeru zemljišta S. pod brojem P.R. / od 15. ožujka 1990., potvrđenom od Zavoda za katastar i geodetske poslove Općine S. 9. listopada 1990., klasa: UP/I-932-06/90-01/.., urbroj: 2181-14-02-90-.. da se za isto provodi ispravak površina. Stoga, da su u pitanju čestice koje su od važnosti za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja i kojeg je u odnosu na zahtjev I. K. u vezi susjedne kat. čest. k.o. K. vodio tuženik, a o čemu da se kao prethodnom pitanju njegovo nadležno drugostupanjsko tijelo u obrazloženju svog rješenja uopće nije očitovalo. Također, ne samo što je ignoriralo sporni potpis na kojem se temelji izrada topografske katastarske podloge za PUP G., već da je ignoriralo i činjenicu da se navedeno područje već nalazilo unutar granica važećeg PUP-a. Kao što to proizlazi iz teksta Službenog glasnika O. S., br. …., navedeno područje u to vrijeme da je već bilo obuhvaćeno PUP-om S. i jugozapadni dio K. (vidjeti S. g. O. S. br. ) od 18. svibnja 1981., odluku o izradi PUP-a, Službeni glasnik O. S.br. od 27. svibnja 1987., odluku o donošenju PUP-a temeljem odgovora Upravnog odjela za prostorno uređenje S.- d. ž., I. S. od 15. veljače 2013., klasa: 350-01/13-03/, urbroj: 2181/1-11-06/01-13-). U samoj Odluci za izradu i donošenje PUP-a G. između ostalog da stoji: „Dakle, na istom području u isto vrijeme nisu zakonski mogla biti na snazi dva različita plana istog reda jer se potreba, odnosno obveza donošenja plana nižeg reda određuje planom višeg reda, a PUP je najdetaljniji plan.“ Uslijed takvih radnji istočni dio čest. zem. , a samim tim i čest. zem. k.o. K. u graničnom dijelu da se pomakao za cijela tri dužna metra na štetu tuženika (u ovom predmetu tužitelja), na što da jasno upućuje izmjera ovlaštenog geodeta I. M., pa ni dalje da ne stoji konstatacija nadležnog tijela prvog stupnja kako u tom pogledu u službenim ispravama po istaknutom osnovu nije došlo do nikakve promjene. Da kojim slučajem nije tako, tada da bi i danas kao pravovaljan bio ucrtan oblik predmetnih i okolnih parcela na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:2880 kakav je vrijedio do 1990., a sve na temelju izvorne tzv. Austrougarske izmjere. Uslijed navedenog, da je suprotno tvrdnjama donositelja pobijane odluke došlo do reambulacije, koja da je kao i provedbeni elaborat za reambulacijsko područje k.o. G. izrađena na temelju lažne isprave koja upućuje da bi pravna prednica tužitelja bila posjednica naznačenih nekretnina i kao takva dala suglasnost za promjenu njihova oblika. Iz tog razloga tuženik da nije mogao valorizirati značaj elaborata kojeg je u vezi kat. čest. k.o. K. sačinio ovlašteni inženjer geodezije S. Š., a niti na temelju njega odobriti promjene i zahtijevati upis na toj nekretnini sve dok se konačno ne riješi upravni spis na kojeg u ovoj tužbi ukazuju tužitelji jer da je isto od prejudiciranog značaja za cijelo to područje. Naime, da se radi o spisu u kojem je Upravni sud presudom br. 10 UsIkat- poništio rješenje tuženika klasa: UP/II-932-07/17-07/ urbroj: 541-03-02/1-17- od 6. listopada 2017., te predmet vratilo tuženiku na ponovni postupak na osnovu čega da je Državna geodetska uprava poništila zaključak prvostupanjskog tijela od 14. svibnja 2015., te da se očekuje da ono poduzme korake na koje je upućeno od strane suda spomenutom presudom. Slijedom izloženog, tužitelji su tužbenim zahtjevom predložili sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela, kao i da se odbije zahtjev I. K., zainteresirane osobe u ovom sporu za provedbu potvrđenog geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta i provođenje evidentiranja stvarnih položaja pojedinačno već evidentirane k.č. k.o. K. i to spremišta površine 37 m2 i pašnjaka površine 1287 m2, ukupne površine 1324 m2, podredno da sud poništi citirana rješenja i predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, u ujedno predložili su i da sud naloži tuženiku naknaditi tužiteljima trošak upravnog spora.

Tuženik je u odgovoru na tužbu između ostalog naglasio kako u cijelosti ostaje kod navoda obrazloženja osporenog rješenja, slijedom čega je predložio da se tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti odbije.

Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu, navela je kako tužitelji u tužbi u bitnom ukazuju na značaj k.č. i sve k.o. K. (kojima odgovaraju sudske čestice zem. i sve k.o. K.), navodeći da su iste mijenjale svoj oblik bez njihovog sudjelovanja (odnosno sudjelovanja njihovog prednika) na način da se granica među te dvije parcele reambulacijama pomaknula za čitava 3 dužna metra u česticu k.o. K.. Uz tužbu da dostavljaju presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni br. Us- od 11. srpnja 2012., a iz koje proizlazi da bi čestica zemlje k.o. K. imala različit oblik nego što je to izvorno imala, a zbog čega stanje u službenom operatu za navedenu česticu u dijelu gdje graniči sa čest. zem. k.o. K. nije identično onome iz vremena tzv. Austrougarske izmjere. Tužitelji navode da upravo zbog navedenih reambulacija, koje su izvršene na temelju lažne isprave, tuženik nije mogao valorizirati značaj elaborata, kojeg je u vezi k.č. k.o. K. (kojoj odgovara sudska čest. zem. k.o. K.) sačinio ovlašteni inženjer geodezije S. Š., a niti na temelju njega odobriti promjene i zahtijevani upis na toj nekretnini, sve dok se konačno ne riješi upravni spis na kojeg tužitelji ukazuju. Slijedom navedenog, tužitelji su tražili poništavanje osporenih rješenja, međutim tužba i tužbeni zahtjev da su u cijelosti neosnovani. Naime, navodi tužitelja da nisu od utjecaja za drugačije rješavanje upravne stvari koja se vodi povodom njezinog zahtjeva za upis objekata na k.č. k.o. K. i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačne, već evidentirane k.č. k.o. K.. Zainteresirana osoba se potom poziva na odredbe čl. 69. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina prema kojoj je nositelj prava na nekretninama dužan u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu G. Z. svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina, dok je stavkom 2. istog članka propisano da nositelj prava na nekretninama dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina. Ujedno, odredbom čl. 24. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima da je propisano kako se geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, dok je st. 2 određeno kako međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Ovdje da je prvenstveno bitno za napomenuti kako suprotno tvrdnjama tužitelja k.č. k.o. K. ne graniči sa k.č. k.o. K., za koju je tražena provedba upisa, te stoga činjenica da je ista potencijalno mijenjala svoj oblik bez sudjelovanja tužitelja u postupku, apsolutno nije i ne može biti od nikakvog značaja za provedbu elaborata kojeg je povodom njezinog zahtjeva izradio ovlašteni inženjer geodezije S. Š.. Stoga da svi dokazi koje tužitelji dostavljaju i na koje se pozivaju u svojoj tužbi, a koji impliciraju da se bez njihovog sudjelovanja mijenjao oblik naprijed navedene čestice, ne mogu biti relevantni za rješavanje ovog upravnog spora. Nadalje, za među između k.č. k.o. K. i k.č. k.o. K. da nije u tijeku sudski postupak uređenja međa pa da se ista sukladno naprijed citiranom članku 24. st. 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima, ima smatrati nespornom. Isto tako, iz same tužbe i svih priloženih dokaza da je vidljivo kako je sporna isključivo granica između k.č. i sve k.o. K., a koja da nije od značaja za postupak upisa objekata na k.č. k.o. K. i evidentiranje stvarnog položaja iste čestice, te da se u niti jednom dijelu tužbe, a niti iz dostavljenih i predloženih dokaza ne ukazuje da je sporna granica između k.č. k.o. K. i k.č. k.o. K., jednako kao što se ne ukazuju kao sporne ni promjene predložene geodetskim elaboratom. Osim što iz svega naprijed navedenog proizlazi da granica među česticama k.o. K. i k.o. K. nije sporna, važno je za istaknuti i da se geodetskim elaboratom kojeg je sačinio ovlašteni inženjer geodezije S. Š., ona nije niti mijenjala, već je istim predloženo da ostane identična sadašnjoj u katastarskom operatu. Iz svega iznijetog da je vidljivo kako protivno tvrdnjama tužitelja, rješavanje upravnog spisa koji se kod tuženika vodi pod klasom: UP/-II-932-07/17-07/, nema nikakav značaj za rješavanje upisa objekata na k.č. k.o. K., jer sve i da su čestice k.č. i .. obje k.o. K. mijenjale svoj oblik, kao što to tužitelji impliciraju, promjene su se, upravo prema navodima tužitelja i prema dostavljenim i predloženim dokazima, reflektirale na granicu među česticama k.o. K. i k.o. K., što da nije od nikakvog značaja za provedbu upisa objekata na k.č. k.o. K. i evidentiranje stvarnog položaja predmetne čestice. Ujedno, u konkretnom slučaju uopće da ne postoje pretpostavke za vođenje spora, budući da se osporenim rješenjem tuženika ne dira u pravo niti pravni interes tužitelja. Zaključno, iz cijele tužbe i iz svega navedenog da proizlazi kako tužitelji ne osporavaju promjene predložene geodetskim elaboratom te da se stoga nameće logičan zaključak kako isti maliciozno koriste sustav pravne zaštite radi svojih osobnih koristi i interesa, odnosno radi konačnog rješavanja upravnog spisa na kojeg ukazuju, nanoseći takvim postupanjem direktnu štetu zainteresiranoj osobi i njenoj obitelji, sprječavajući ih da mirno uživaju svoje pravo vlasništva, slijedom čega je zainteresirana osoba predložila sudu donijeti presudu kojom se u cijelosti odbija tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. 

U sporu je održana rasprava 4. studenog 2020. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.-dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio opunomoćenik tužitelja pod 1) i 2), dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti, na kojoj je opunomoćenik tužitelji pod 1) i 2) u bitnom ostao pri tužbenim navodima, kao i pri postavljenom tužbenom zahtjevu, te kako osim uvida u dokumentaciju koja se već nalazi u spisu tuženika nije imao daljnjih dokaznih prijedloga, predložio je zaključiti raspravu i donijeti presudu kojom se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev tužitelja na način preciziran u izreci presude, a konačno popisao je trošak spora i to za sastav tužbe i pristup na ročište u ukupnom iznos od 6.250,00 kn uz prijedlog da sud naloži tuženiku naknaditi tužiteljima trošak u naznačenom iznosu.

              U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, podnesak zainteresirane osobe od 26. kolovoza 2020., odgovor na tužbu zainteresirane osobe, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog spora su promjene katastarskog upisa u katastarskom operatu k.o. K., konkretno promjene u posjedovnom listu broj 993 pobliže precizirane u izreci prvostupanjskog rješenja.

Naime, rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar S., Odjela za katastar nekretnina S., KLASA: UP/I-932-07/19-02/, URBROJ: 541-26-04/8-19- od 31. prosinca 2019. godine, u katastarskom operatu k.o. K., u posjedovnom listu broj mijenjaju se podaci na način kako je to pobliže precizirano u izreci ovog rješenja, u bitnom iz razloga što je zainteresirana osoba iz ovog spora podnijela zahtjev za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, konkretno na k.č. k.o. K., odnosno za provedbu geodetskog elaborata broj izrađenog od ovlaštenog geodeta S. Š., dipl. ing. geod., koji je potvrđen od strane ovog tijela u klasi: 932-06/2019-02/, urbroj: 541-26-04/1-19- od 29. studenog 2019. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastarskom operatu, uslijed čega je tijelo prvog stupnja smatrajući da se radi o odgovarajućoj ispravi podobnoj za upis promjena u katastarski operat u smislu odredbi čl. 83., 85., 89. i 91. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) donijelo svoje rješenje pozivom na citirane odredbe.

Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda, KLASA: UP/II-932-07/20-07/, URBROJ: 541-03-02-01/5-20- od 4. lipnja 2020. godine, postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora njihova žalba je odbijena u bitnom iz razloga što je i tuženik smatrao da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za promjenom podataka u katastarskom operatu, slijedom čega je tuženik prvostupanjsko rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.

Među strankama ovog spora nije prijeporno da je zainteresirana osoba iz ovog spora prvostupanjskom tijelu 5. prosinca 2019. podnijela zahtjev za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, konkretno na k.č. k.o. K., odnosno za provedbu geodetskog elaborata broj izrađenog od ovlaštenog geodeta S. Š., dipl. ing. geod., koji je potvrđen od strane prvostupanjskog tijela u klasi: 932-06/2019-02/, urbroj: 541-26-04/1-19- od 29. studenog 2019. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastarskom operatu.

Međutim, među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u naprijed izloženim okolnostima bilo moguće izvršiti promjene u katastarskom operatu k.o. K. na način kako su iste izvršene prvostupanjskim rješenjem koje je potvrdio tuženik osporenim rješenjem, s čim u vezi predstavljaju li okolnosti koje tužitelji problematiziraju u tužbi razloge zbog kojih ne bi bilo moguće izvršiti predmetne promjene u katastarskom operatu k.o. K., slijedom čega je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

Odredbom članka 69. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) propisano je da nositelj prava na nekretninama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu G. Z. svaku promjenu na nekretninama koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra nekretnina.

Stavkom 2. da nositelj prava na nekretninama dužan je uz prijavu iz stavka 1. ovoga članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina.

Stavkom 3. da geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na nekretninama odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra nekretnina sukladno posebnom zakonu.

Odredbom članka 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) propisano je da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured G. Z. mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

Odredbom članka 90. stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) propisano je da granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

Stavkom 7. da ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje.

Odredbom članka 91. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) propisano je da geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu.

Stavkom 2. da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured G. Z. mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Odredbom članka 12. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj: 59/18) propisano je da geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama može se izrađivati za potrebe održavanja katastara nekretnina i za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta.

Odredbom čl. 13. st. 1. istog Pravilnika propisano je da u elaboratima kojima osnovna svrha nije evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama i drugim građevinama, iskazuju se i podaci o neevidentiranim i promijenjenim zgradama i drugim građevinama koje postoje na katastarskim česticama koje su predmet izrade elaborata prema novom stanju.

Stavkom 2. da na elaborate iz članka 12. ovoga Pravilnika i stavka 1. ovoga članka za zgrade i građevine primjenjuju se odredbe članaka 38. i 39. Zakona, osim u dijelu koji propisuju evidentiranje zgrada na posebnom sloju i obavještavanje građevinske inspekcije za one zgrade i druge građevine za koje nije priložen odgovarajući akt koji se izdaje na temelju propisa koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.

Odredbom čl. 15. st. 1. istog Pravilnika propisano je da elaboratima iz članaka 12. i 13. ovoga Pravilnika za zgrade ili druge građevine može se priložiti uporabna dozvola koju je izdalo nadležno tijelo ili kao prijepis ili preslika iste koje je sačinio i sa izvornikom usporedio ovlašteni geodetski stručnjak koji izrađuje elaborat.

Stavkom 2. da u okviru izrade elaborata iz članaka 12. i 13. ovoga Pravilnika iskazuje se je li ili nije priložena uporabna dozvala.

Stavkom 3. da ovo iskazivanje obavlja se u okviru izvješća o zgradama i drugim građevinama.

Odredbom članka 24. stavka 1. istog Pravilnika propisano je da geodetski elaborat iz članka 20. ovoga Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne.

Stavkom 2. da međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja istu odbio kao neosnovanu te time potvrdio prvostupanjsko rješenje kojim se u katastarskom operatu k.o. k.o. K., u posjedovnom listu broj mijenjaju podaci na način kako je to pobliže precizirano u izreci ovog rješenja, ovo stoga što i ovaj sud nalazi kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da se izvrše promjene katastarskog upisa sukladno geodetskom elaboratu broj izrađenom od ovlaštenog geodeta S. Š., dipl. ing. geod., koji je potvrđen od strane prvostupanjskog tijela u klasi: 932-06/2019-02/, urbroj: 541-26-04/1-19- od 29. studenog 2019. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastarskom operatu, kojeg je zainteresirana osoba priložila uz svoj zahtjev, kao i da su u konkretnom slučaju pravilno primijenjene mjerodavne naprijed citirane materijalno pravne odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj: 112/18) i Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“, broj: 59/18), uslijed čega sud cijeni pravilnim i zakonitim kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

Nadalje, sud nalazi potrebnim prvenstveno naglasiti kako se u predmetnoj upravnoj stvari ukazuje ključnim to što iz prijavnog lista naprijed citiranog geodetskog elaborata je razvidno kako je na k.č. 3361 k.o. K. predložen upis spremišta površine 37 m2 i pašnjaka površine 1287 m2, ukupne površine 1324 m2, te da je predložen upis vlasnika sukladno zemljišnoknjižnom stanju, slijedom čega je predmet provedenog upravnog postupka bio isključivo upis objekta na k.č. k.o. K. i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačne, već evidentirane k.č. u k.o. K., pa kako tužitelji tijekom upravnog postupka, kao i u ovom upravnom sporu zapravo ne osporavaju promjene koje su predložene geodetskim elaboratom, već ističu druge okolnosti koje po njihovom mišljenju imaju utjecaj na zakonitost osporenih rješenja, kod izloženog stanja stvari sud ne nalazi da bi okolnosti koje tužitelji problematiziraju u tužbi bile od bilo kakvog utjecaja na zakonitost pojedinačnih upravnih akata, čija ocjena zakonitosti je predmet ovog upravnog spora, uslijed čega zaključuje da su osporena rješenja pravilna i zakonita.

Glede temeljnih tužbenih navoda tužitelja u kojima oni u bitnom ukazuju na značaj k.č. i obje k.o. K., navodeći da su iste mijenjale svoj oblik bez njihovog sudjelovanja u postupku, odnosno bez sudjelovanja njihovog pravnog prednika na način da se granica među te dvije parcele reambulacijama pomaknula za 3 metra u k.č. k.o. K., pri čemu se pozivaju na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Us- od 11. srpnja 2012., a iz koje da proizlazi kako bi k.č. k.o. K. imala različit oblik od izvornog oblika, zbog čega stanje u službenom operatu za navedenu česticu u dijelu gdje graniči sa čest. zem. … k.o. K. nije identično onome iz vremena tzv. Austrougarske izmjere, pa da upravo zbog navedenih reambulacija, koje su izvršene na temelju po njima lažne isprave, tuženik nije mogao valorizirati značaj elaborata, kojeg je u vezi k.č. k.o. K. izradio ovlašteni inženjer geodezije S. Š., niti na temelju njega odobriti promjene i zahtijevani upis na toj nekretnini, sve dok se konačno ne riješi upravni spis na kojeg oni ukazuju, za istaknuti je kako ovakvi navodi nisu od nikakvog utjecaja na zakonitost osporenih rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora.

Naime, kao što je to sud već prethodno naglasio, u konkretnom slučaju radi se o zahtjevu zainteresirane osobe za upis objekta na k.č. k.o. K. i evidentiranju stvarnog položaja pojedinačne, već evidentirane k.č. u k.o. K., s čim u vezi je za kazati kako prema podacima spisa uopće ne proizlazi da k.č. . k.o. K. graniči sa k.č. k.o. K., za koju je pak tražena provedba upisa, uslijed čega okolnost da bi ista eventualno i mijenjala svoj oblik bez sudjelovanja tužitelja, odnosno njihovog pravnog prednika u postupku nije, niti može biti od bilo kakvog značaja za upravni postupak koji je prethodio donošenju osporenih rješenja, to iz razloga što se ovdje radi o provođenju geodetskog elaborata izrađenom od ovlaštenog inženjera geodezije S. Š., koji je potvrđen od strane prvostupanjskog tijela da je da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina.

Uslijed prethodno izloženog, okolnosti koje tužitelji ističu, kao i dokazi na koje se pozivaju, a kojima tužitelji zapravo žele dokazati kako nije bilo moguće bez njihovog sudjelovanja, odnosno bez sudjelovanja njihovog pravnog prednika mijenjati oblik naprijed navedene čestice, nisu relevantni za predmetnu upravnu stvar, s čim u vezi je za nadodati kako u odnosu na među između k.č. k.o. K. i k.č. k.o. K. nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, slijedom čega se međa u smislu naprijed citirane odredbe članka 24. st. 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima, ima smatrati nespornom.

Također, prema tužbenim navodima i dokazima na koje se tužitelji pozivaju proizlazi da je sporna isključivo međa, odnosno granica između k.č. i obje k.o. K., koja okolnost nema nikakav utjecaj na predmetnu upravnu stvar s obzirom da je predmet upravnog postupka, pa tako i predmet ovog spora upis objekta na k.č. k.o. K. i evidentiranje stvarnog položaja već evidentirane iste čestice, s tim da tužitelji niti ne ukazuju da bi bila prijeporna međa, odnosno granica između k.č. k.o. K. i k.č. k.o. K., pa samim time niti predložene promjene koje se predlažu geodetskim elaboratom. Pored toga što se granica između navedenih čestica ne ukazuje spornom, za navesti je i da se predmetnim geodetskim elaboratom ista niti ne mijenja, već se predlaže da ostane identična onoj evidentiranoj u katastarskom operatu.

Kod izloženog stanja stvari, nedvojbeno je i da rješavanje upravnog spisa na kojeg se pozivaju tužitelji, ne predstavlja prethodno pitanje, kako za sam upravni postupak koji je okončan donošenjem osporenih rješenja u smislu odredbe čl. 55. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, kojom odredbom je propisano da ako se u postupku rješavanja upravne stvari pojavi pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez rješavanja kojeg nije moguće riješiti upravnu stvar, službena osoba može riješiti to pitanje ili postupak prekinuti rješenjem dok nadležni sud ili javnopravno tijelo to pitanje ne riješe, tako i za predmetni upravni spor u smislu odredbe čl. 44. Zakona o upravnim sporovima, kojom odredbom je propisano da kad odluka suda u sporu ovisi o pravnom pitanju koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a o kojem drugi sud ili nadležno javnopravno tijelo nije odlučilo (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje, ako zakonom nije drukčije propisano, ili prekinuti spor do donošenja odluke o prethodnom pitanju, uslijed čega sud zaključuje da u konkretnoj upravnoj stvari nije bilo mjesta niti donošenju rješenja o prekidu upravnog postupka, kao ni donošenju rješenja o prekidu upravnog spora, ovo iz razloga što čak i u situaciji da su k.č. … i … obje k.o. K. mijenjale svoj oblik, takve promjene mogle su se samo reflektirati na granicu između naznačenih čestica, ali takvo što ne može biti od nikakve važnosti za provedbu upisa objekta na k.č. k.o. K. i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačne već evidentirane predmetne čestice, što je bilo predmet upravnog postupka u kojem su donijeti osporeni akti.

Zaključno, za navesti je kako u okolnostima kada je prvostupanjsko rješenje donijeto na temelju pregledanog i potvrđenog elaborata, kod stanja stvari da je geodetski elaborat izrađen sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Pravilnika o geodetskim elaboratima, kao i da se u predmetnoj upravnoj stvari radi o provedbi upisa objekta na k.č. k.o. K. i evidentiranju stvarnog položaja pojedinačne već evidentirane predmetne čestice, te da je tužiteljima u upravnom postupku omogućeno da se očituje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje predmetne upravne stvari, sud nalazi da su bile ispunjene sve pretpostavke da bi se u katastarskom operatu k.o. K. u posjedovnom listu broj izmijenili podaci na način kako je to pobliže precizirano u izreci prvostupanjskog rješenja, uslijed čega je tuženik s pravom odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, koja rješenja sud stoga cijeni zakonitima i pravilnima

Slijedom iznijetog, sud cijeni osporena rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela zakonitima, odnosno u upravnom postupku, koji je prethodio nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju kojeg se riješila upravna stvar te je činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je  valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužitelja odbiti kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

 

U Splitu, 12. studenog 2020. godine

 

                               S U D A C

 

                                Ivan Dadić

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

 

  DNA:               

-          opunomoćeniku tužitelja pod 1) i 2) T. V., odvjetniku u S., uz zapisnik o objavi,

-          tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Središnjem uredu, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 4. studenog 2020., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

-          zainteresiranoj osobi I. K. iz S., uz zapisnik od 4. studenog 2020. i zapisnik o objavi,

-          u spis.

 

RJ:

I.                    Naplatiti sudsku pristojbu sukladno čl. 22. st. 2., u svezi s čl. 25. ZOSP-a (VPS neprocjenjiva).

II.                 Spis u kalendar 30 dana.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu