- 1 -              Rev 3102/2018-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 3102/2018-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Davorke Lukanović-Ivanišević predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. D. (OIB: ... ) iz R., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva R., odvjetnici u S. B., protiv tuženice Republike Hrvatske (OIB: ... ) za Ministarstvo obrane koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Slavonskom Brodu, Građansko-upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženice protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-540/2018-2 od 16. kolovoza 2018., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-236/2016-23 od 12. ožujka 2018., u sjednici održanoj 11. studenoga 2020.

 

r i j e š i o  j e:

 

Prihvaća se revizija tuženice i ukidaju se presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž-540/2018-2 od 16. kolovoza 2018. i Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-236/2016-23 od 12. ožujka 2018, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženici isplatiti na ime naknade štete iznos od 313.458,62 kn sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, kako je pobliže naznačeno u točki I. izreke, u roku od 15 dana. U točki II. naloženo je tuženici isplatiti na ime rente iznos od 3.134,58 kn mjesečno počev od presuđenja tj. od 12. ožujka 2018. pa nadalje, dok za to budu postojali zakonski uvjeti, tako da dospjele obroke plati odjednom sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svaki dospjeli, a neplaćeni iznos rente, računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, u roku od 15 dana. U točki III. naloženo je tuženici platiti trošak parničnog postupka u iznosu od 54.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja tj. od 12. ožujka 2018. do isplate, u roku od 15 dana.

 

Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tuženice kao neosnovana i potvrđena je presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški poslovni broj Pn-236/2016-23 od 12. ožujka 2018., u točki I. U točki II. odbijen je zahtjev tuženice za naknadu troškova sastavljanja žalbe.

 

Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tuženica pozivajući se na odredbu članka 382. stavka 2. točke 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP-a), iako revizija po svom sadržaju ispunjava pretpostavke iz članka 382. stavka 1. točke 1. ZPP-a, a tuženica ju podnosi zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Predlaže prihvatiti reviziju i preinačiti pobijanu presudu odnosno podredno ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak za sastav revizije.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija je osnovana.

 

Prema odredbi članka 392. a stavka 1. ZPP-a revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za isplatom izgubljene zarade u iznosu od 313.458,62 kn (lipanj 2009. - rujan 2017.) i isplatom rente u mjesečnom iznosu od 3.134,58 kn počevši od dana donošenje prvostupanjske presude (12. ožujka 2018.) pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

 

Nije ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. na koji ukazuje revidentica. Revidentica iako se poziva na taj revizijski razlog, pobliže ne navodi o kakvoj bi se bitnoj povredi odredaba parničnog postupka radilo.

 

U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

- da je tužitelj kao pripadnik voda gasitelja Ministarstva obrane Republike Hrvatske doživio ozljedu na radu prilikom gašenja požara na V., požarište P., kada se otkinula grana bora i udarila ga u oko

- da je ovlašteni vještak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područne službe u Zagreb svojim nalazom i mišljenjem utvrdio da je kod tužitelja zbog ozljede na radu nastala profesionalna nesposobnost za rad, a Stručno povjerenstvo za reviziju dalo je suglasnost na navedeni nalaz i mišljenje

- da je rješenjem MORH, Personalna služba od 1. lipnja 2009. utvrđeno kako tužitelju prestaje djelatna vojna služba po sili zakona uz častan otpust zbog utvrđene nesposobnosti za djelatnu vojnu službu s pravom na invalidsku mirovinu

- da je rješenjem HZMO, Područna služba u Z. od 3. prosinca 2009. tužitelju kao djelatnoj vojnoj osobi priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je prema provedenom vještačenju u tom postupku nastala zbog ozljede na radu te su financijsko knjigovodstvenim vještačenjem u predmetnom prvostupanjskom postupku utvrđeni iznosi izgubljene zarade tužitelja odnosno iznos rente kao posljedice nesretnog slučaja za koji odgovara tuženica

 

Kraj tako utvrđenog činjeničnog stanja nižestupanjski sudovi nalaze odgovornom tuženicu za ozljeđivanje tužitelja i njegovu profesionalnu nesposobnost za rad. Smatraju da opisani uvjeti i način rada su takvi da predstavljaju opasnu djelatnost, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Nadalje, navode kako tuženica u postupku nije dokazala da bi tužitelj nekim svojim postupkom u radu pridonio nastanku štete, a tužitelju nije mogla biti poznata okolnost da će se otkinuti grana i udariti ga u oko, a što je sve rezultiralo nesposobnošću tužitelja za daljnje obavljanje vojne službe. Nižestupanjski sudovi smatraju da nije bilo potrebno provesti vještačenje u odnosu na preostalu radnu sposobnost tužitelja i to iz razloga jer rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao i nalaz zdravstvene komisije Ministarstva obrane Republike Hrvatske,predstavljaju prejudicijelno pitanje u ovoj pravnoj stvari, pa se istima smatraju vezanim. Iz svih navedenih razloga nižestupanjski sudovi nalaze osnovanim zahtjev tužitelja.

 

Jedna od pretpostavki odštetne odgovornosti je uzročna veza između štetne radnje i štetnika te nastanak štete. Revidentica dovodi u pitanje, a što je činila i prethodno u žalbenom postupku, postojanje uzročno-posljedične veze u odnosu na nastalu ozljedu, pozivajući se pri tome na nalaz i mišljenje oftalmologa po kojem nalazu je tužitelj i ranije, prije nastanka ozljede imao zdravstvenih problema s oštrinom vida na desnom oku. Na istom oku došlo je do ozljede i u predmetnom štetnom događaju.

 

Prema pravnom shvaćanju ovog suda za odlučivanje o osnovanosti tužiteljeva tužbenog zahtjeva po osnovi izgubljene zarade i rente potrebno je tijekom postupka utvrditi postoji li ili ne postoji uzročna veza između ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju i tužiteljeve nesposobnosti za rad te time nastale štete koju tužitelj trpi u vidu izgubljene zarade.

 

Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Klasa: 141-02/09-01, Ur.broj: 341-25-05/3-09-85623 od 3. prosinca 2009. tužitelju je priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

 

Dakle, poslodavac odgovara radniku za štetu zbog gubitka primanja uzrokovanih odlaskom u invalidsku mirovinu u dijelu u kojem je razlog umirovljenja upravo ozljeda na radu, što se utvrđuje vještačenjem u postupku. Bitno je utvrđenje nižestupanjskih sudova o tome, a koje se temelji na nalazu i mišljenju liječnika vještaka o postojanju uzročno-posljedične veze u odnosu na ozljedu i razlog odlaska u mirovinu.

 

Stoga su izostali razlozi o odlučnoj činjenici koji je razlog tužiteljeva gubitka radne sposobnosti odnosno umirovljenja tužitelja odnosno postoji li ili ne uzročna veza između ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju i tužiteljeve nesposobnosti za rad i time nastale štete koju tužitelj trpi u vidu izgubljene zarade prihvaćena je revizija tuženice, te je na temelju odredbe članka 395. stavka 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 11. studenoga 2020.