Poslovni broj: 52 Pž-4580/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 52 Pž-4580/2020-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Draženke Deladio, predsjednika vijeća, Raoula Dubravca, suca izvjestitelja i Josipa Turkalja, člana vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom J. R. d.o.o. Z., OIB ..., odlučujući o žalbi dužnika protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-990/2020-17 od 24. rujna 2020., u sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2020.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovana žalba dužnika J. r. d.o.o. Z., i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-990/2020-17 od 24. rujna 2020.

Obrazloženje

Rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. izreke obustavlja se predstečajni postupak nad dužnikom; u točki II. izreke nastavlja se postupak nad dužnikom kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a u točki III. izreke sud je riješio da se neće održati ročište radi ispitivanja tražbina zakazano za 22. listopada 2020.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud tijekom predstečajnog postupka, a nakon što je predstečajni vjerovnik I. T. d.d. u stečaju ustvrdio da kod dužnika ne postoji predstečajni razlog već stečajni razlog nesposobnosti za plaćanje i prezaduženosti, utvrdio da su ispunjene pretpostavke za obustavu predstečajnog postupka. Iz isprava i podataka sudskog registra sud je utvrdio da je osnivanje dužnika upisano u sudski registar 20. prosinca 2019., neposredno nakon što je Trgovački sud u Pazinu odbio prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka nad dužnikom H. r. d.o.o. koje je potom 21. veljače 2020. pripojeno dužniku. Prethodno je sud utvrdio višestruka pripajanja i preuzimanja nekoliko društava čija su prava i obveze, a posebice dugotrajno neprekidno stanje blokade njihovih računa statusnim promjenama prividno neutralizirane, ali su postale obveze upravo dužnika. Zbog toga je sud došao do uvjerenja da nije ispunjen predstečajni, već stečajni razlog nesposobnosti za plaćanje sukladno odredbi čl. 6. st. 1. i 2. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17; dalje: SZ). Stoga je primjenom odredbe čl. 64. st. 1. t. 1. SZ-a obustavio otvoreni predstečajni postupak i nastavio postupak kao da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Protiv tog rješenja žalbu je podnio dužnik zbog žalbenih razloga pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. U bitnom osporava pravno shvaćanje prvostupanjskog suda o postojanju stečajnog razloga dužnikove nesposobnosti za plaćanje jer ona ne proizlazi iz potvrde Agencije u smislu odredbe čl. 6. st. 2. SZ-a. Račun žalitelja nije bio u blokadi dulje od 14 dana. Smatra da je sud trebao utvrditi postoje li u očevidniku za dužnika neizvršene osnove za plaćanje kao i za pripojena društva, a što je sud propustio učiniti. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovan postupak.

Žalba nije osnovana.

              Pobijano je rješenje ispitano na temelju odredbe čl. 365. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19; dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

              Pravilno je prvostupanjski sud iz isprava i podataka sudskog registra utvrdio da osnivanje dužnika i prethodno pripajanje više pravnih osoba dužniku i s tim u vezi nemogućnost vođenja otvorenih prethodnih postupaka protiv tih pravnih osoba uz već prethodno utvrđene stečajne razloge kod tih osoba te pravne posljedice pripajanja upućuju na postojanje stečajnog razloga nesposobnosti za plaćanje, odnosno nepostojanje predstečajnog razloga prijeteće nesposobnosti za plaćanje.

              Sud je svoje uvjerenje o odlučnim činjenicama stekao i na temelju javno dostupnih podataka sudskog registra, a dužnik u svojoj žalbi ne osporava činjenice pripajanja i preuzimanja više pravnih osoba. Posljedično se učinci pripajanja upisani u sudskom registru reflektiraju i na ovaj predstečajni postupak. Odredbom čl. 541. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19; dalje: ZTD) propisano je da upisom pripajanja u sudski registar suda sjedišta društva preuzimatelja, imovina pripojenog društva i njegove obveze prelaze na društvo preuzimatelja, dok je odredbom čl. 541. st. 3. ZTD-a propisano da pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj.

Neosnovano žalitelj navodi da je prvostupanjski sud pobijano rješenje donio nepravilnom primjenom odredbe čl. 64. SZ-a citirajući pritom i odredbe čl. 4. i 6. SZ-a.

Odredba čl. 64. st. 1. t. 1. SZ-a primjenom koje je sud obustavio stečajni postupak propisuje da će sud obustaviti predstečajni postupak ako utvrdi da ne postoji predstečajni razlog. Prijeteća nesposobnost za plaćanje postoji ako sud stekne uvjerenje da dužnik svoje postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću, a odredbom čl. 6. st. 1. SZ-a nesposobnost za plaćanje postoji ako dužnik ne može trajnije ispunjavati svoje dospjele novčane obveze. Neosnovano stoga žalitelj navodi da se nesposobnost za plaćanje može isključivo utvrđivati odgovarajućom potvrdom Agencije. Presumpcija nesposobnosti doista je propisana odredbom čl. 6. st. 2. SZ-a, a ona se neće primijeniti ako dužnik tijekom prethodnog postupka namiri sve tražbine koje je na temelju valjanih osnova za plaćanje trebalo naplatiti sa svih njegovih računa. Tijekom prethodnog postupka žalitelj može dokazivati da ne postoji navedeni stečajni razlog odnosno sud tijekom prethodnog postupka ovlašten je postupati u skladu s odredbom čl. 117. SZ-a i zahtijevati podatke od značaja za odlučivanje o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka. Sud je u svakom slučaju dužan spriječiti raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala, odnosno ne uvažiti takva raspolaganja. Stoga protivno žalbenim navodima o povredi prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske, upravo će dužnik moći u daljnjem tijeku postupka služiti se svojim pravima i dokazivati da ne postoji stečajni razlog.

Stoga je sukladno odredbi čl. 380. t. 2. ZPP-a u vezi s čl. 10. SZ-a riješeno kao u izreci.

Zagreb, 9. studenog 2020.

Predsjednik vijeća

Draženka Deladio

1