Poslovni broj Gž-3649/2019-3

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj Gž-3649/2019-3

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Osijeku, po sucu Josipu Frajliću, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u V., OIB ..., V., zastupanog po punomoćnici J.J., iz protiv tuženika A. osiguranje d.d. Z., OIB ..., zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva G. & partneri d.o.o. iz Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 15. studenog 2019., poslovni broj P-481/11-64, 9. studenoga 2020.,

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 15. studenog 2019., poslovni broj P-481/11-64 i predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

Presudom prvostupanjskog suda je presuđeno:

 

"I.              Nalaže se tuženiku A. osiguranje d.d. isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iznos od 49.019,22 kn sa zateznim kamatama tekućim na pojedine iznose kako slijedi:

- na iznos od 1.723,47 kn od 16. svibnja 2010. do isplate,

- na iznos od 16.837,87 kn od 9. listopada 2013. do isplate,

- na iznos od 30.457,88 kn od 29. srpnja 2016. do isplate,

i to za razdoblje do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a za razdoblje od 1. kolovoza 2015. do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

II.              Odbija se kao neosnovan preostali dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 86,18 kn s pripadajućim kamatama.

 

III.              Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška."

 

Protiv te presude podnio je pravovremenu žalbu tuženik, pobijajući je u cijelosti zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19., u daljnjem tekstu: ZPP) posebno ističući da je u konkretnom slučaju mjerodavno pravo Zakon o obveznim osiguranjima u prometu pa je predmet spora sud trebao raspraviti sa aspekta čl. 27. tog Zakona (kojom odredbom je regulirano i pitanje opsega naknade štete zavoda koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog prema odgovornom osiguratelju). Predlaže da nadležni županijski sud preinači presudu odbijanjem tužbenog zahtjeva ili ukine presudu i predmet vrati na ponovni prvostupanjski postupak. U prilog svojem pravnom shvaćanju tuženik je priložio revizijske odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-1067/12, Rev-3078/14, Rev-x388/2018).

 

Tužitelj je podnio odgovor na žalbu tuženika i predložio da drugostupanjski sud odbije žalbu i potvrdi pobijanu presudu u cijelosti.

 

Žalba je osnovana.

 

U ovoj parnici predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete u visini razmjernog dijela invalidske mirovine koja je isplaćena osiguraniku tužitelja Z.P. u razdoblju od 8. studenog 2009. do 31. prosinca 2013., te u visini punog iznosa invalidske mirovine koja je isplaćena tom osiguraniku za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2016.

 

Prvostupanjski sud je uvidom u rješenje tužitelja od 16. listopada 2009. utvrdio da je osiguraniku tužitelja Z.P. priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je nastala zbog bolesti (50%) i ozljede na radu (50%) počevši od 28. srpnja 2009.

 

Također je taj sud utvrdio uvidom u prijavu o ozljedi na radu od 24. svibnja 2007. da je on bio zaposlen u M.i. V. d.d. na tokarskim poslovima te je stradao u prometnoj nesreći vozeći se na posao, a koju nesreću je skrivio R.N.. Vozilo kojim je N. upravljao bilo je u vrijeme štetnog događaja osigurano kod tuženika (radi se o kaznenom djelu, kako proizlazi iz pravomoćne presude Općinskog suda u V. poslovni broj K-47/08 od 9. lipnja 2009.).

 

Sporno je između parničnih stranaka kako tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom, tako i u žalbenoj fazi postupka koji zakon je trebalo primijeniti na konkretan slučaj: Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15. i 93/15.) kako smatra tužitelj ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05., 36/09., 75/09. i 76/13., u daljnjem tekstu: ZOOP) kako smatra tuženik.

 

Prvostupanjski sud smatra da je valjalo primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u spornom razdoblju.

 

Međutim, tuženik se u žalbi pravilno poziva na zauzeto pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetima iste vrste, prema kojemu je za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinskog osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno kada je nastao obveznopravni odnos između stranaka (u vrijeme kada je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu i kada su mu izvršene sporne isplate mirovine).

 

Slijedom izloženog, budući da u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude prvostupanjski sud, zbog pogrešnog pravnog pristupa, prilikom odlučivanja o visini naknade štete nije pravilno utvrdio činjenično stanje (visina štete nije obračunata temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP), to je žalba prihvaćena i presuda ukinuta.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će upotpuniti činjenično stanje sukladno mjerodavnom materijalnom pravu, te nakon toga donijeti novu odluku.

 

Shodno iznijetom, odlučeno je kao u izreci na osnovi čl. 370. ZPP-a.

 

 

Osijek, 9. studenoga 2020.

 

                                                                                                                Sudac

                                                                                                                Josip Frajlić, v.r.