- 1 -              Rev 835/2020-3

 

 

 

 

 

Broj: Rev 835/2020-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Viktorije Lovrić članice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice L. P., iz V., OIB: ..., zastupane po punomoćnici A. B. J. iz Zajedničkog odvjetničkog ureda A. B. J. i A. T. iz R., protiv tuženice Osnovna škola P. iz R., OIB: ..., zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J. iz R., radi utvrđenja nedopuštenom odluke o otkazu Ugovora o radu, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-333/19-2 od 22. travnja 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-162/2016-18 od 4. ožujka 2019., u sjednici održanoj 5. studenoga 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Prihvaća se revizija tuženika te se preinačuju presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-333/19-2 od 22. travnja 2020., i presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Pr-162/2016-18 od 4. ožujka 2019., i sudi:

 

"Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

 

1. Utvrđuje se da nije dopušten osobno uvjetovani otkaz Ugovora o radu koji je tuženik dao tužitelju Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu (osobno uvjetovanom otkazu) klasa: 112-02/16-01/6, urbroj: 2170-55-01-16-1 od 10. svibnja 2016. godine, te Odlukom Školskog odbora tuženika klasa: 003-06/16-01/8, urbroj: 2170-55-01-16-2 od 9. lipnja 2016. godine te Odlukom o ispravku Odluke o redovitom otkazu ugovora o radu (osobno uvjetovanog otkaza) od dana 10. svibnja 2016. godine klasa: 112-02/16-01/6, Urbroj: 2170-55-01-16-4 od 7. srpnja 2016. godine i da radni odnos nije prestao, te se nalaže tuženiku da vrati tužiteljica na posao na radno mjesto učitelja matematike u roku od 8 dana.

 

2. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi trošak parničnog postupka u visini od 2.500,00 kuna, sve u roku od 8 dana".

 

II. Dužna je tužiteljica platiti tuženiku troškove postupka u iznosu od 9.375,00 kuna, u roku od 15. dana.

 

Obrazloženje

 

Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pr-162/2016-18 od 4. ožujka 2019., kojom je utvrđen nedopuštenim osobno uvjetovani otkaz Ugovora o radu koji je tuženica dala tužiteljici Odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu (osobno uvjetovanom otkazu) Klasa: 112-02/16-01/6, Ur. broj: 2170-55-01-16-1 od 10. svibnja 2016., te Odlukom Školskog odbora tuženika Klasa: 003-06/16-01/8, Ur. broj: 2170-55-01-16-2 od 9. lipnja 2016., i Odlukom o ispravku Odluke o redovitom otkazu ugovora od dana 10. svibnja 2016. Klasa: 112-02/16-01/6, Ur. broj: 2170-55-01-16-4 od 7. srpnja 2016., da radni odnos nije prestao, te kojom je tuženica obvezana vratiti tužiteljicu na posao na radno mjesto učitelja matematike (točka 1. izreke), a tuženica je obvezana naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn (točka 2. izreke).

 

Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik pozivom na odredbu čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/0 8,57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje ZPP) zbog bitnih povreda odredaba parničnog, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je preinačenje drugostupanjske presude i odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice i obvezivanje iste da mu nadoknadi troškove postupka, uključujući i trošak revizije.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija je osnovana.

 

Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje nedopuštenosti osobno uvjetovanog otkaza Ugovora o radu od 10. svibnja 2016., da njen radni odnos nije prestao, te vraćanje na rad na radno mjesto učitelja matematike.

 

Suprotno revizijskim navodima, drugostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a koje navode tuženik temelji na tvrdnji da su izneseni razlozi drugostupanjskog suda u suprotnosti s provedenim dokazima, da su zaključci drugostupanjskog suda, osobito u pravcu da nisu postojali razlozi koji predstavljaju razloge za osobno uvjetovani otkaz u proturječju s ispravama priloženim u spisu, jer pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, a time što je drugostupanjski sud prihvatio sudsku ocjenu dokaza izvedenu od strane prvostupanjskog suda, uključujući i ocjenu o nepostojanju razloga koji predstavljaju razloge za osobno uvjetovani otkaz, već da ti razlozi predstavljaju razloge za otkaz skrivljenim ponašanjem nije počinjena navedena bitna povreda postupka jer je u odnosu za neprihvaćanje pravnog shvaćanja tuženika iznio jasne razloge, pri čemu je ocjena provedenih dokaza po nižestupanjskim sudovima provedena na način upravo onako kako to nalaže odredba čl. 8. ZPP-a, a ocjena provedenih dokaza po revidentu, koja je različita od ocjene dokaza po nižestupanjskim sudovima, ne dovodi do navedene bitne povrede, već je dovela do pogrešne primjene materijalnog prava.

 

U postupku koji je prethodio reviziji nižestupanjski sudovi su utvrdili:

 

- da je tužiteljica bila zaposlenica tuženice na radnom mjestu učiteljice matematike temeljem ugovora o radu od 28. studenog 2014.,

- da je tuženica Odluku o otkazu ugovora o radu od 10. svibnja 2016. temeljila na rezultatima nadzora rada tužiteljice provedenom od strane Agencije za odgoj i obrazovanje od 9. veljače 2016., te daljnjeg nadzora od strane Povjerenstva sastavljenog od ravnatelja tuženice, predsjednice radničkog vijeća i učitelja matematike (dalje Povjerenstvo), koje je nazočilo nastavi tužiteljice,

 

- da su se uočeni nedostaci u radu tužiteljice sastojali u tome da:

 

1. je nastava matematike koju je izvodila tužiteljica u svim razrednim odjeljenjima te artikulacija nastavnog sadržaja i metodika odstupala od pravila struke,

 

2. da je postojao nedostatak znanstvenog pristupa izvođenju nastave,

 

3. da je u primjeni nedostatna stručna terminologija, izražavanje da je siromašno, slabo izražajno i nedostatno razumljivo učenicima, da se učiteljica u radu najčešće obraća pojedincu, za obradu geometrijskih sadržaja u školi da postoje modeli geometrijskih tijela a učiteljica iako je koristila model nije redoslijedom rada niti upotrebom stručne terminologije postigla svrhu modelom niti uspjela u potpunosti postići ishod učenja geometrijskog tijela,

 

4. da učenici nisu dobili temelje i znanja koje osnove su trebale poslužiti za primjenu i vježbanje za to predviđenih zadataka,

 

5. da je izostalo povezivanje s naučenim, da većina učenika nije bilo uključena u nastavni proces; da su, kako je prevladavao individualni rad s učenikom pred pločom, učenici bili prepušteni sami sebi pri rješavanju karakterističnih primjena, a važne korake rada nisu uočavali,

 

6. da je utvrđen uočljiv nedostatak transparentnosti prema svim učenicima, koncentracija učenika da se gubila i bila popraćena dodatnom nervozom u radu zbog nedostatka naglaska na bitne elemente i korake rješavanja; da samoinicijativna volja učiteljice za suradnjom s članovima aktiva matematike nije bila izražena, da je neočekivano zanemarena s obzirom na predložene mjere,

 

7. da tužiteljica na dnevnoj razini nije pokazivala interes za traženje pomoći već da je samo na neprofesionalni način slala SMS-ove, mailove, i izbjegavala razgovor u svrhu poboljšanja svoje prakse,

 

8. da postoje i nedostaci u izvršavanju obveza kao razrednika, nezadovoljstvo učenika ocjenjivanjem ispita, da je utvrđen nestručan i demotivirajući pristup ocjeni ispita, prepravljanje, izmjena bodova i ocjena, te ocjenjivanje u neskladu s bodovnom skalom,

 

9. da ocjene iz matematike u e-dnevniku nisu bile unesene u suglasnosti s Pravilnikom o načinu, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi,

 

- da je za otkaz ugovora o radu ishođena prethodna suglasnost radničkog vijeća, kao i suglasnost školskog odbora za predmetni otkaz, s tim da je predsjednica radničkog vijeća ujedno bila članica Povjerenstva za nadzor rada tužiteljice,

- da su tužiteljici od strane članova Povjerenstva i ravnatelja davane usmene, ali ne i pisane primjedbe i upozorenja na njezin rad, te da joj je objašnjavano na koji način bi ona trebala poboljšati svoj pedagoški i metodički način rada sa učenicima, ali da joj nije ukazivano na mogućnost otkazivanja ugovora o radu,

 

- da je tuženik imajući u vidu rezultate provedenih mjera i izvršeni nadzor utvrdio kako tužiteljica ne može kvalitetno obavljati poslove učiteljice jer za to nema adekvatnu stručnu razinu kvalitete i znanja, a da ne raspolaže niti pedagoškim znanjem i kvalitetom dok ista osobno da nije pokazivala volju i interes za ispravljanje nedostataka u radu.

 

Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestupanjski sudovi su prihvatili tužbeni zahtjev tužiteljice pozivom na odredbe čl. 115. st. 1. toč. 2., čl. 119. st. 1. i 2. i čl. 135. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14 - dalje: ZR) jer su zaključili da tužiteljici nije dano valjano upozorenje u smislu čl. 119. st. 1. ZR, da bi njeno naprijed navedeno postupanje, ukoliko se nastavi, moglo imati za posljedicu otkaz ugovora o radu, a tuženica da nije dokazala da bi postojale bilo kakve okolnosti zbog kojih ne bi bilo opravdano očekivati od poslodavca da ne upozori tužiteljicu na obveze iz radnog odnosa te na mogućnost otkaza. Uz navedeno smatraju da tuženica ničim također nije dokazala da bi tužiteljici bilo omogućeno iznošenje obrane (čl. 119. st. 2. ZR-u), a niti je dokazala da su postojale okolnosti zbog kojih ne bi bilo opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

 

Glede razloga otkazivanja smatraju da je osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu takva vrsta otkaza koja je izričito predviđena za situaciju kada radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa bez ikakve svoje krivnje jer su u njegovim sposobnostima ili osobinama nastale određene trajne promjene koje ga u tome onemogućavaju, a ako postoji bilo kakva krivnja radnika tj. da radnik obveze ne izvršava zato što ne želi, a ne zato što ga sprječavaju određene trajne osobine ili sposobnosti, da se radi o situaciji kada poslodavac može donijeti otkaz skrivljenim ponašanjem radnika.

 

Smatraju da provedenim dokaznim postupkom nije utvrđeno da bi tužiteljica imala bilo kakvu trajnu ili privremenu nesposobnost za rad do koje bi došlo zbog bolesti, a niti da ima bilo kakvu trajnu promjenu osobina ili sposobnosti koje su se dogodile od trenutka zasnivanja radnog odnosa pa do otkaza, tim više što tužiteljica i danas radi kao učiteljica matematike u dvije škole pa da očigledno ima poslovnu i radnu sposobnost za obavljanje tog posla.

 

Slijedom iznesenog odluku o otkazu ugovora o radu tužiteljici smatraju nezakonitom.

 

Prema odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP-a u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. tog Zakona revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom iz samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

U reviziji sukladno odredbi čl. 386. ZPP-a stranka treba određeno obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, a razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

Prema odredbi čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR-u poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti (osobno uvjetovani otkaz).

 

U konkretnom slučaju tuženik je tužiteljici otkazao ugovor o radu iz razloga što je utvrdio da ona ne može kvalitetno obavljati poslove učiteljice jer za to nema adekvatnu stručnu razinu kvalitete i znanja, što ne raspolaže pedagoškim znanjem ni kvalitetom, i što ona osobno da nije pokazivala volju i interes za ispravljanje nedostataka u radu.

 

Tuženik u reviziji, osporavajući pravilnost primjene materijalnog prava, ponavlja uočene i po nižestupanjskim sudovima utvrđene nedostatke u radu tužiteljice i smatra da ona nema potrebne sposobnosti jer poslove učiteljice matematike ne obavlja po pravilima struke, a uz to ima i trajne nedostatke u pogledu pedagoških kvaliteta, pogotovo u nemogućnosti komunikacije s učenicima i održavanju discipline u razredu, pa da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke iz čl. 115. st. 1. toč. 2. ZR-u i da je pogrešno primijenjena citirana zakonska odredba.

 

Osnovani su navedeni prigovori tuženika jer je osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu (čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR-u) predviđen za situaciju kada radnik ne može uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa kada su u njegovim sposobnostima ili osobinama nastale određene trajne promjene koje ga u tome onemogućavaju. Sudovi su, kako je naprijed navedeno, nedvojbeno utvrdili da tužiteljica svoje obveze iz radnog odnosa nije izvršavala na način kako to nalažu pravila struke, ali su na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenili odredbu čl. 115. st. 1. toč. 3. ZR-u kada su zaključili da ona svoje obveze nije izvršavala po pravilima struke ne zbog svojih određenih trajnih osobina, sposobnosti i karaktera, nego zbog skrivljenog ponašanja.

 

Naime, kako je vezano za postupanje tužiteljice utvrđeno da njezina artikulacija nastavnog sadržaja i metodike odstupa od pravila struke, da je u radu tužiteljice postojao nedostatak znanstvenog pristupa u izvođenju nastave, da je u nastavi postojala nedostatna stručna terminologija, da joj je izražavanje siromašno, slabo izražajno i nedostatno razumljivo učenicima, da je izostalo povezivanje s naučenim, da samoinicijativna volja učiteljice za suradnjom s članovima aktiva matematike nije bila izražena, da tužiteljica na dnevnoj razini nije pokazivala interes za traženje pomoći već da je samo na neprofesionalni način slala SMS-ove, mailove, i izbjegavala razgovor u svrhu poboljšanja svoje prakse, da je utvrđen nestručan i demotivirajući pristup ocjeni ispita, da je dolazilo do prepravljanja i izmjena bodova i ocjena i da ocjenjivanje nije vršeno u skladu s bodovnom skalom, a takvo ponašanje tužiteljice nije, niti može biti, posljedica njezinog skrivljenog ponašanja, nego upravo kao posljedica njezinih određenih trajnih osobina i sposobnosti.

 

Nelogičan je zaključak sudova da nastavnik (ali i bilo koji drugi radnik), u situaciji kada se njegov rad ocjenjuje, (ovdje tužiteljičin rad neposredno promatra i ocjenjuje Agencija za odgoj i obrazovanje, te Povjerenstvo sastavljeno od ravnatelja tuženice, predsjednice radničkog vijeća i učitelja matematike), i kada se treba dati ocjena kvalitete njegova rada, nastavu ne izvodi po pravilima struke i na najbolji mogući način, nego da to radi, kako je u konkretnom slučaju radila tužiteljica, pa ako ona ni u takvoj situaciji nastavu ne izvodi po pravilima struke i na zadovoljavajući način, tada je jedino za zaključiti da je takav rad posljedica njezinih određenih trajnih osobina ili sposobnosti, a ne zbog skrivljenog ponašanja. Stoga se u ovoj situaciji kod tužiteljice nije radilo o njezinom skrivljenom ponašanju nego o neizvršavanju radnih obveza zbog njezinih određenih trajnih osobina i sposobnosti.

 

Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja nižestupanjskih sudova, nije pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je prihvaćen tužbeni zahtjev tužiteljice pa je valjalo, primjenom odredbe čl. 395. st. 1. ZPP-a, prihvatiti reviziju tuženika i preinačiti nižestupanjske presude i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice, slijedom čega je odlučeno kao u toč. I. izreke presude.

 

S obzirom da su po reviziji tuženika preinačene nižestupanjske presude na način da je tužbeni zahtjev tužiteljice odbijen u cijelosti, valjalo je odlučiti o troškovima parničnog postupka u skladu s čl. 166. st. 2. ZPP-a.

 

Odluka o trošku postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a, pa je tuženiku priznat trošak zastupanja u jednokratnom iznosu od 2.500,00 kn sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife, što uz pripadajući PDV od 25% (Tbr. 42.) u iznosu od 625,00 kn, trošak sastava žalbe u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr. 10. t. 1. ), PDV na navedeni iznos (25%) u iznosu od 625,00 kuna, te trošak revizijskog postupka i to trošak sastava revizije u iznosu od 2.500,00 kuna (Tbr. 10. t. 6.) te PDV na navedeni iznos (25%) u iznosu od 625,00 kuna, odnosno ukupno 9.375,00 kuna.

 

Zagreb, 5. studenoga 2020.

 

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić, v.r.