- 1 -

 

Broj: Jž-1050/2020

 

 

Broj: Jž-1050/2020

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

                                                                     

             

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. xx sa sjedištem u Zagrebu, zbog prekršaja iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova („Narodne novine“, broj: 82/08. i 69/17.), odlučujući o žalbi tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom od 1. lipnja 2020., broj: 69 Pp J-336/2019-14, u sjednici vijeća održanoj 4. studenog 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e:

 

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o prekršajnopravnoj sankciji na način da se okr. xx, za prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji je tom presudom proglašena krivom, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna od 20.000,00 (dvadeset tisuća) kuna, koju je dužna platiti u roku od 30 dana po primitku ove presude, s time da će se izrečena novčana kazna smatrati plaćenom u cijelosti ako okrivljenica u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom od 1. lipnja 2020., broj: 69 Pp J-336/2019-14 proglašena je krivom okr. xx da je na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaj iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, za koji joj je na temelju tog zakonskog propisa, a primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna od 6.000,00 kuna, koju kaznu je dužna platiti u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je  naknaditi trošak prekršajnog postupka od 200,00 kuna.

 

Protiv te presude tužitelj Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu pravodobno je podnio žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u dijelu osporene odluke o kazni.

 

Žalba je osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li presudom na štetu okrivljenice povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Podnositelj žalbe ističe da je sud okr. političku stranku xx trebao strože kazniti, budući se izrečenom novčanom kaznom od 6.000,00 kuna neće postići zakonom propisana svrha kažnjavanja, niti će se, uvažavajući načelo individualizacije kazne, ovako izrečeno  sankcijom utjecati na okrivljenicu da ubuduće čini prekršaje, ističe da nije bilo mjesta primjeni čl. 37. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud olakotne okolnosti precijenio, podcjenjujući pritom vrstu počinjenog prekršaja. Žalbom se ističe da navod prvostupanjskog suda da postoje objektivne okolnosti zbog kojih nije bilo moguće poštivati načelo ravnopravnosti predstavlja neutemeljen stav prvostupanjskog suda, a ne dokazivi činjenicu u postupku. Imajući u vidu zakonom propisan iznos novčane kazne od 20.000,00 kuna, nejasno je temeljem kojih činjenica sud zaključuje da će novčana kazna od 6.000,00 kuna biti dostatna da okrivljenicu odvrati od činjenja novih prekršajnih djela i poštuje pravni sustav, te dovodeći sve navedeno u vezu s olakotnim okolnostima koje na strani okrivljenice ističe sud, jasno je da te okolnosti nisu onakvog intenziteta i značaja da bi u konkretnom slučaju bilo mjesta primjeni čl. 37. Prekršajnog zakona, slijedom čega je sud okrivljenicu trebao strože kazniti. 

 

U pravu je podnositelj žalbe da u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za primjenu propisa o ublažavanju kazne.

 

Prilikom odmjere kazne prvostupanjski je sud cijenio da je okrivljenici poznata činjenica da na izbornoj listi mora biti ravnopravna zastupljenost muškaraca i žena, tim više što je kao politička stranka zasigurno sudjelovala u donošenju navedenog zakona, dok postoje situacije da u pojedinim ograncima stranke nije podjednaka zastupljenost muškaraca i žena, pa postoje i objektivne okolnosti zbog kojih nije moguće poštivati načelo ravnopravnosti, te je sud cijenio i da zbog propusta okrivljenice nije došlo ni do kakvih težih posljedica.

 

Članak 37. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona propisuje:

„(1) Sud može izreći kaznu blažu od propisane za određeni prekršaj kad to ovaj Zakon izričito propisuje.

(2) Blažu kaznu od propisane za određeni prekršaj sud može izreći i kad postoje naročite olakotne okolnosti, osobito ako se počinitelj pomirio s oštećenikom, ako mu je u potpunosti ili većim dijelom naknadio štetu prouzročenu prekršajem, a svrha kažnjavanja može se postići i takvom blažom kaznom.“

 

Kako u ovom konkretnom slučaju nije Zakonom izričito propisano da Sud može izreći kaznu blažu od propisane,  to je za primjenu odredbe o ublažavanju kazne bilo nužno utvrditi postojanje “naročito olakotnih okolnosti“, zbog kojih se „svrha kažnjavanja može se postići i blažom kaznom od propisane.“

 

Po ocjeni ovog suda, utvrđene olakotne okolnosti, u svojoj ukupnosti i kvaliteti, ne čine upravo one posebno izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale primjenu instituta ublažavanja kazne, tim više, kako to osnovano ističe podnositelj žalbe, navod prvostupanjskog suda da postoje objektivne okolnosti zbog kojih nije bilo moguće poštivati načelo ravnopravnosti predstavlja neutemeljen stav suda, a ne dokazivu činjenicu u postupku. Od drugih olakotnih okolnosti sud navodi samo izostanak štetnih posljedica, pa navedene olakotne okolnosti same za sebe niti u svojoj ukupnosti ne predstavlja “naročito olakotne okolnost“ za izricanje blaže kazne od propisane, a inkriminirano ponašanje okrivljenice predstavlja teži oblik kršenja propisa o poštivanju načela ravnopravnosti spolova i uravnoteženosti zastupljenosti žena i muškaraca na izbornoj listi, te cijeneći i jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, kao i to da su vrlo izraženi i zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, po ocjeni ovog suda, nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne.

 

Upravo navedene okolnosti ukazuju na pogrešnu ocjenu prvostupanjskog suda da će se svrha kažnjavanja postići ublaženom kaznom izrečenom po prvostupanjskom sudu, pri čemu je prvostupanjski sud precijenio olakotne, a podcijenio otegotne okolnosti. 

 

Iz navedenih razloga, u pravu je tužitelj da u ovoj situaciji nije bilo zakonskih uvjeta za ublažavanje kazne, te je prihvaćanjem žalbe tužitelja, ovaj drugostupanjski sud okr. političkoj stranci izrekao novčanu kaznu propisanu zakonom u točno utvrđenom iznosu od 20.000,00 kuna za počinjeni prekršaj, smatrajući da je tako izrečena novčana kazna primjerena stupnju krivnje okrivljenice, opasnosti počinjenog prekršaja i svrsi kažnjavanja, tako da će se njome ostvariti opća svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona. 

 

Trebalo je primijeniti odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona i upozoriti okrivljenicu da, ako u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, plati dvije trećine novčane kazne izrečene ovom presudom, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.

 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

                 Zagreb, 4. studenog 2020.            

                                                                                         

Zapisničarka :                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                                                                             Gordana Korotaj, v.r.             

 

             

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i  tužitelja.