- 1 -

Broj: Jž-1577/2019

 

Broj: Jž-1577/2019

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

                                                                     

                           

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D.Ć. zbog prekršaja iz čl. 39. a st. 1. toč. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine, broj 117/03., 71/06., 43/09. i 34/11.), odlučujući o žalbi okr. D.Ć. podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Vinkovcima od 5. lipnja 2019., broj: Pp J-259/2019-24, u sjednici vijeća održanoj 4. studenog 2020.

 

p r  e s u d i o     j e:

 

 

              I. Odbija se kao neosnovana žalba okr. D.Ć. i potvrđuje prvostupanjska presuda. 

 

            II. Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3. c)  Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. D.Ć. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka od 300,00 (tristo) kuna, u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vinkovcima  od 5. lipnja 2019., broj: Pp J-259/2019-24 proglašen je krivim okr. D.Ć. da je na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz čl. 39. a st. 1. toč. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna od 2.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je naknaditi paušalni trošak prekršajnog postupka od 100,00 kuna.

 

Protiv te presude okr. D.Ć. po branitelju odvjetniku J.J. pravodobno je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, a posebice zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi na ponovno suđenje i odluku.

 

Žalba nije osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a  po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. toga Zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog, te nije tvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

 

Podnositelj žalbe smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona time što je održao glavnu raspravu i proveo dokaz uvidom u video snimak i saslušanjem svjedoka I.S. bez sudjelovanja okrivljenika.

 

Žalbom se ističe da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredbe čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona, odnosno održavanju glavne rasprave bez nazočnosti okrivljenika.

 

Čl. 167. st. 3. Prekršajnog zakona propisano je:

„(3) Ako na glavnu raspravu nisu došle uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava može održati i donijeti presuda. Glavna se rasprava može održati bez nazočnosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje presude.“

              Iz citirane zakonske odredbe jasno proizlazi da je su uvjeti za održavanje rasprave u odsutnosti okrivljenika da je uredno pozvan i da njegovo ispitivanje nije nužno i nije od utjecaja na zakonito i pravilno donošenje odluke o prekršaju. Taj uvjet podrazumijeva da su dokazi u spisu dostatni za donošenje pravilne i zakonite odluke o prekršaju i bez okrivljenikova ispitivanja.

 

              Predmetna presuda donijeta je nakon provedenog redovnog prekršajnog postupka i održane glavne rasprave 4. lipnja 2019. Prije toga Općinski sud u Vinkovcima je, na temelju čl. 154. Prekršajnog zakona, od Općinskog suda u Metkoviću zatražio ispitivanje okr. D.Ć.. Zahtjevu je udovoljeno, Općinski sud u Metkoviću je uz dopis od 8. veljače 2019. dostavio Općinskom sudu u Vinkovcima zapisnik o ispitivanju okr. D.Ć. na daljnje postupanje. Iz zapisnika o ispitivanju okrivljenika od 5. veljače 2019. proizlazi da je okrivljenik, ispitan uz branitelja poricao prekršaj prema optuženju, te pozvao nadležni sud da „objektivno razmotri postojeće dokaze odnosno da detaljno i nepristrano pregleda video materijal i nedvojbeno utvrdi gdje se okrivljenik nalazio i što je isti činio za vrijeme komešanja među navijačima Hajduka.“ Nakon povrata zamolnice Općinski sud u Vinkovcima zatražio je od PP Metković presliku kartona osobne iskaznice D.Ć. i od PP Vinkovci s ispostavom Markušica video zapis predmetne nogometne utakmice. Općinski sud u Vinkovcima je zakazao glavnu raspravu za 4. lipnja 2019., na koju je pozvao tužitelja, okrivljenika, branitelja i svjedoka I.S., za koju je okrivljenik po branitelju putem faxa 31. svibnja 2019. ispričao svoj nedolazak budući se nalazi na sezonskom radu na turističkom brodu i dostavio pisanu obranu u kojoj ponovno poriče prekršaj, te „poziva Naslovni sud da objektivno i detaljno, u prisustvu policijskog službenika gosp. I.S., pregleda snimku i fotografije te da na temelju tih dokaza donese objektivnu i pravednu odluku.“ Nadležni sud nakon utvrđivanja pretpostavki za održavanje glavne rasprave, istu je održao, pročitao materijalne dokaze koji prileže spisu predmeta, ispitao svjedoka I.S., pregledao video materijal na ime D.Ć. i pregledao 2 fotografije snimljene sa video materijala, zaključio glavnu raspravu i  zakazao objavu presude za 5. lipnja u 09,30 sati.

 

Nije u pravu okrivljenik kada navodi u žalbi da je prvostupanjski sud trebao odgoditi raspravu i ponovno pozvati okrivljenika. U konkretnom slučaju, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, provedeni dokazi na glavnoj raspravi bili su dostatni za donošenje odluke o prekršaju na toj raspravi. Naime, iako spisu predmeta ne prileže dostavnice okrivljenika i branitelja za ročište glavne rasprave 4. lipnja 2019., dostavom pisane obrane i ispričavanjem nedolaska na raspravu već 31. svibnja 2019., nedvojbeno su uredno pozvani na glavnu raspravu. Okrivljenik je u postupku ispitan zamolbenim putem u nazočnosti branitelja, ponovno je dostavio pisanu obranu, svaki puta je predlagao izvođenje dokaza bez njegove nazočnosti, a obzirom na kvalitetu dokaznog materijala, sud je pravilno zaključio da nije potrebno upotpuniti dokazni postupak radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja.

                           

Slijedom navedenog, a pozivanjem na glavnu raspravu 4. lipnja 209. okrivljenika i njegova branitelja pružena im je mogućnost očitovanja na dokazni materijal, na koju je svoj nedolazak okrivljenik ispričao i predložio izvođenje dokaza u njegovoj odsutnosti.

 

Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona.

 

Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja žalbom se ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je osoba koja je bacila plastičnu sjedalicu u natjecateljski prostor upravo okrivljenik.

Međutim, suprotno navodima žalbe, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio sve odlučne činjenice. Naime, svjedok I.S., koji je kritične prigode na spornoj nogometnoj utakmici obavljao poslove dokumentarista, odnosno snimao ponašanje navijača na tribinama video kamerom, opisao je način utvrđivanja identiteta okr. D.Ć., sud je na glavnoj raspravi pregledao video snimku, te usporedbom video materijala na ime D.Ć. sa osobom sa preslike kartona osobne iskaznice D.Ć. utvrdio da je upravo D.Ć. osoba koja kritične prigode plastičnu sjedalicu diže s tla s obje ruke iznad glave i baca preko zaštitne ograde. Dakle, prvostupanjski je sud, na zapisniku o glavnoj raspravi, tako i u obrazloženju presude, opisao ono što je neposrednim opažanjem utvrdio pregledom video snimke, naveo činjenice koje su utvrđene pregledom video snimke, te svoje neposredno zapažanje i zaključke doveo u vezu s obranom okrivljenika i dao razloge zbog kojih takvoj obrani nije povjerovao.

 

Iz navedenih razloga nije osnovana žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

Kako žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava podnesena u korist okrivljenika sadrži u sebi i  žalbu odluke o prekršajnopravnoj sankciji, ovaj sud je na temelju čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona ispitao pobijanu presudu i u odnosu na izrečenu novčanu kaznu, te nalazi da je okrivljeniku za počinjeni prekršaj izrečena više nego primjerena novčana kazna, koja nije previsoka. Naime, za prekršaj iz čl. 39. a st. 1. toč. 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima propisana je novčana kazna u od 5.000,00 do 25.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 30 do najdulje 60 dana, a prvostupanjski je sud, prilikom odmjeravanja kazne cijenio niz olakotnih okolnosti na strani okrivljenika, pa uz činjenicu da nije utvrđena niti jedna otegotna okolnost primijenio institut ublažavanja kazne i za počinjeni prekršaj izrekao novčanu kaznu znatno blažu od propisane.

 

Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, imajući u vidu težinu, okolnosti i način počinjenja prekršaja nema osnove za daljnje ublažavanje kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići još blažim kažnjavanjem.

 

Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, okrivljenik je mlada osoba, u spisu nema podataka da bi bio nesposoban za rad i u obvezi uzdržavati neku osobu, pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka od 300,00 kuna, dakle doista vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

Zagreb, 4. studenog 2020.

 

 

Zapisničarka :                                                                                                   Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Emina Bašić, v. r.                                                                                       Gordana Korotaj, v.r.             

 

             

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vinkovcima u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.