Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Broj: Kž-462/2018

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Mirjane Rigljan i Vladimira Vinje kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sanje Bračić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene P. D., zbog kaznenog djela pronevjere iz čl. 233. st. 1. i 2. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 i 101/17 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru broj K-DO-450/2013 od 10. travnja 2018., izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru broj K-326/2014 od 26. ožujka 2018., na sjednici vijeća održanoj 22. svibnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjsko rješenje i predmet vraća sudu na ponovno odlučivanje.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskim rješenjem Općinskog suda u Zlataru broj K-326/2014 od 26. ožujka 2018., temeljem čl. 431. st. 3. u svezi sa čl. 86. i čl. 10. st. 2. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17 - dalje u tekstu: ZKP/08) iz spisa predmeta izdvaja se:

- nalaz financijsko-knjigovodstvenog vještaka izrađen po stalnom sudskom vještaku B. L., dipl. oec. (list 1594-1647) precizirano u točki I/ izreke.

 

              Pod točkom II/ riješeno je da po pravomoćnosti istog rješenja izdvojeni dokaz će se zatvoriti u poseban omot i predati na čuvanje sucu istrage (čl. 86. st. 2. ZKP/08).

 

              Protiv navedenog rješenja pravovremeno je žalbu podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 467. st. 1. toč. 3. ZKP/08 te predložio da se pobijano rješenje ukine.

 

Županijski državni odvjetnik u Zagrebu kojemu je dostavljen spis u smislu odredbe čl. 495. u vezi sa  čl. 474. st. 1. ZKP/08, vratio je isti na nadležno postupanje.

 

Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

 

U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je prvostupanjski sud u pobijanom rješenju počinio apsolutno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 a koju povredu vidi u tome što je pobijano rješenje nerazumljivo i izreka proturječna obrazloženju, pa se zbog toga ne može ispitati.

 

Naime, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je prvostupanjski sud utvrdio da nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka koji je preciziran u izreci pobijanog rješenja pod točkom I/ predstavlja nezakonit dokaz iz razloga što se temelji na nezakonitim dokazima, odnosno da dokazi nemaju potrebni integritet jer da nisu pribavljeni temeljem pretrage, odnosno nije provedena digitalna fiksacija, već da su bili izloženi mogućnosti manipulacije.

 

Razmatrajući navedeno obrazloženje, ovaj sud zaključuje da prvostupanjski sud, izdvajajući predmetni nalaz, ne navodi točno i nedvosmisleno na kojim se to nezakonitim dokazima nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka temelji, niti koji dio vještačenja se temelji na takvim dokazima (nesporno je da je vještak zatražio dopunu dokumentacije i dobio od oštećenika). Isto tako sud ne navodi okolnost zašto te dokumente, odnosno dokumentaciju temeljem koje je izrađen nalaz, ne izdvaja, jer je u obrazloženju naveo da predmetni nalaz predstavlja "plod otrovne voćke". Prema tome, iz naprijed navedenog proizlazi kako prvostupanjski sud u spisu ostavlja dokaze koji po njegovom mišljenju su nezakoniti, a izdvaja dokaz koji je iz takvog nezakonitog dokaza potekao.

 

Isto tako, u pravu je žalitelj kada tvrdi da je pobijano rješenje nerazumljivo, jer iz obrazloženja tog rješenja nije jasno, odnosno nije moguće razabrati da li prvostupanjski sud smatra da se nalaz i mišljenje temelji na nezakonitom dokazu ili dokazu koji nema potreban integritet. Naime, nezakoniti dokaz je onaj koji je zakonom propisan kao takav (čl. 10. ZKP/08), dok su svi ostali dokazi podložni ocjeni suda kako u pogledu sadržaja tako i u pogledu njihovog pribavljanja i o tome je nužno raspraviti tijekom postupka.

 

S obzirom na sve naprijed navedeno, i ovaj drugostupanjski sud nalazi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08 jer je pobijano rješenje nerazumljivo i ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, pa ga nije moguće ispitati. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu državnog odvjetnika, ukinuti pobijano rješenje i vratiti sudu na ponovno odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti nedostatke i propuste na koje mu je ukazano ovom ukidnom odlukom, te također, odlučujući o ovdje nezakonitim dokazima, voditi računa o činjenici na koji način je financijsko-knjigovodstveni vještak pribavio dokumentaciju za koju sud smatra da je nezakonita (utvrditi da li je dokumentacija temeljem koje je donijet nalaz nezakonita), pa će, vodeći računa o svemu navedenom, donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku koju će valjano i obrazložiti a sve u smislu odredbe čl. 496. u vezi sa čl. 459. st. 5. ZKP/08.

 

Zbog svega navedenog, riješeno je kao u izreci.

 

Kako je žalba državnog odvjetnika osnovana, to je valjalo, u smislu odredbe čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08, pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje.

 

U Zagrebu 22. svibnja 2018.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu