- 1 -              Revd 1220/2020-2

Broj: Revd 1220/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, OIB:..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, protiv prvotuženika R. K. iz Z., OIB:..., i drugotuženice S. K. iz Z., OIB:..., radi iseljenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-816/2018-2 od 17. rujna 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps-139/2017-9 od 30. svibnja 2018., u sjednici održanoj 4. studenoga 2020.,

r i j e š i o   j e:

Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije.

Obrazloženje

Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi broj Gž-816/2018-2 od 17. rujna 2019., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ps-139/2017-9 od 30. svibnja 2018. zbog pravnih pitanja:

1. „Mogu li se vlasničkom zahtjevu vlasnika nekretnine koji traži iseljenje i predaju u posjed, sukladno čl. 161. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 148/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012,152/2014, dalje u tekstu ZV), osnovano suprotstaviti bespravni posjednice te nekretnine, koji su ušli u posjed iste nasilno ili bez pravne osnove, pozivajući se na pravo na dom zaštićeno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda?

2. Mogu li se vlasničkom zahtjevu vlasnika nekretnine koji traži iseljenje i predaju u posjed, sukladno čl. 161. ZV-a, bespravni posjednici te nekretnine, neovisno o načinu na koji su ranije ušli u posjed te nekretnine, osnovano suprotstaviti vlasničkom zahtjevu vlasnika pozivajući se napravo na dom, zaštićeno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, ako ne plaćaju naknadu za korištenje te nekretnine sukladno čl. 164. st. 1. i 165. st. 1. ZV-a?

3. Mora li sud prilikom provođenja testa razmjernosti kod sukoba dvaju ustavna i konvencijska prava – prava vlasništva i prava na dom, posebno obrazložiti svaki korak testa, dakle je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu te obrazložiti zašto je dan negativan odgovor na neko do tih pitanja, a osobito se osvrnuti prilikom provođenja testa razmjernosti na žalbene navode da su posjednici bez pravne osnove u posjedu nekretnine, da su stekli posjed nasilno, da ne plaćaju naknadu za korištenje iste i da je jedan od tuženika (suprug) suvlasnik u 1/3 dijela druge nekretnine, a sve sukladno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u svezi s čl. 375. st. 1. ZPP-a?

4. Je li sud koji odlučuje povodom tužbe Republike Hrvatske (osobe javnog prava) za iseljenje tuženika dužan prilikom donošenja odluke temeljem čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ispitati ja li miješanje (iseljenje) nužno u demokratskom društvu, odnosno ja li prihvaćanje tužbenog zahtjeva razmjerno legitimnom cilju koji se teži ostvariti, te od kakvog je značaja prilikom provođenja testa razmjernosti činjenica da su posjednici ušli u posjed stana nasilno, da posjeduju stan kroz cijelo razdoblje bez pravne osnove, ne plaćaju tužitelju kao vlasniku naknadu za korištenje te da je jedan od tuženika (suprug) u suvlasništvu u 1/3 dijela stana koji može biti njihov dom?“

Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.

Prijedlog za dopuštenje revizije je nedopušten.

Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja koja su postavljena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu u smislu odredbe čl. 385.a ZPP. Naime, pravna pitanja koja je podnositeljica postavila u prijedlogu za dopuštenje revizije u biti se svode na to jesu li sudovi pravilno proveli test razmjernosti kada su odlučivali o osnovanosti tužbenog zahtjeva u konkretnom predmetu ili nisu. Pritom podnositeljica navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije iznosi nezadovoljstvo zaključkom sudova, koji su proveli test razmjernosti sukladno čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uvažavajući relevantnu praksu Europskog suda za ljudska prava, te nakon što je proveden test razmjernosti ocijenili da iseljenje tuženika iz spornih nekretnina nije nužno ni razmjerno potrebi tužiteljice (kao osobe javnog prava) koja vlasnička prava na nekretnini može ostvarivati i blažim mjerama, odnosno zahtijevanjem da joj tuženici plate naknade za korištenje stanova bez pravne osnove, kao i ponudom tuženicima da otkupe predmetne stanove. Osim toga, ovdje treba navesti da je pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova u pogledu postavljenih pravnih pitanja podudarno sa pravnim shvaćanjem ovoga suda iznesenim u odluci broj Rev-712/17 od 13. prosinca 2017., broj Rev-x-402/2015 od 9. studenoga 2016., broj Rev-2002/14 od 9. studenoga 2016. i drugim.

Zbog navedenog je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i st. 6. ZPP odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Zagreb, 4. studenoga 2020.

Predsjednik vijeća:

Željko Šarić, v.r.