Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

Republika Hrvatska Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9 Poslovni broj: 5 Ovr-497/2020-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sucu toga suda Marinu Grbiću, u ovršnom predmetu
predlagatelja osiguranja B. K. d.o.o. OIB: .., Z.,
zastupan po punomoćniku J. M., odvjetniku u O. D. M. &
L. d.o.o., Z., protiv protivnika osiguranja B. Č. OIB:, Z., zastupan po punomoćniku B. B., odvjetniku u O. d. M., B. i V. d.o.o., S., radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog
prava, odlučujući o žalbama stranaka protiv rješenja o osiguranju Općinskog građanskog suda
u Zagrebu od 31. kolovoza 2020. poslovni broj Ovr-1985/2020, dana 30. listopada 2020.,

r i j e š i o j e

1. Odbija se žalba protivnika osiguranja B. Č. kao neosnovana i potvrđuje
rješenje o osiguranju Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 31. kolovoza 2020. poslovni
broj Ovr-1985/2020 u točki I., II., III. i VI. njegove izreke.

2. Djelomično se odbija kao neosnovana, a djelomično uvažava žalba predlagatelja
osiguranja B. K. d.o.o. te se djelomično potvrđuje prvostupanjsko rješenje u točki IV.
njegove izreke u dijelu radi osiguranja iznosa od 14.030,30 kuna sa zateznom kamatom koja
na navedeni iznos teče od dana 9. srpnja 2020. do isplate te iznosa od 1.359,41 kuna na ime
dospjele zatezne kamate na taj iznos, dok se u preostalom dijelu u toj točki te u točki V.
preinačuje prvostupanjsko rješenje tako da se određuje osiguranje pored iznosa iz točke I.
izreke prvostupanjskog rješenja i radi osiguranja iznosa od 18.435,64 EUR u kunskoj
protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja na
ime dospjele zatezne kamate, te pripadajuće zakonske zatezne kamate na iznos dospjele
ugovorne kamate u iznosu od 1.748,71 EUR u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju
Hrvatske narodne banke na dan plaćanja od dana podnošenja prijedloga pa do isplate, s time
da u nepobijanom dijelu pod točkom VII. prvostupanjsko rješenje ostaje neizmijenjeno i da se
predlagatelju osiguranja priznaje trošak sastava žalbe u iznosu od 1.562,50 kuna, dok se u
preostalom dijelu zahtjev odbija.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem o osiguranju odlučeno je:

"I. Na temelju ovršne isprave - Suglasnosti o zapljeni koja je ovjerena kod javnog
bilježnika O. R. iz Z. pod posl. brojem OV-16024/2003, a radi osiguranja
novčane tražbine predlagatelja osiguranja





2 Poslovni broj: 5 Ovr-497/2020-2

- u iznosu od 43.342,08 eura u kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju
Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na ime glavnice, sa zateznom kamatom koja na
navedeni iznos teče od dana 9. srpnja 2020. godine do isplate po stopi određenoj za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje
dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje
koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve sukladno odredbi č. 7. Zakona o
interventnim mjerama u ovršnim stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti
("Narodne novine" broj 53/20)

- u iznosu od 1.748,71 eura u kunskoj protuvrijednosti u kunskoj protuvrijednosti
obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, na ime redovne
kamate

- kao i radi osiguranja troška ovog postupka osiguranja određenog u točki VI. izreke
rješenja sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana donošenja rješenja o
osiguranju do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu
za tri postotna poena, sve sukladno odredbi č. 7. Zakona o interventnim mjerama u ovršnim
stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti ("Narodne novine" broj 53/20)

o d r e đ u j e s e o s i g u r a n j e uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretnini u vlasništvu protivnika osiguranja i to:

suvlasnički dio u neodređenom omjeru nekretnine upisane kod Općinskog građanskog
suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk.ul.br. 24256 k.o. ...
čest. kat. br. 1577/10 u naravi kuća na i dvorište površine 82,8 čhv, 298
m2 s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela
nekretnine i to

- 1. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1)
trosobni stan sa nusprostorijama i tri balkona u I (prvom) katu površine 95,50 čm, u
nacrtu označeno plavom bojom

- 3. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3)
dvosobni stan sa nusprostorijama i jednim balkonom, gospodarskim tavanom, u
potkrovlju 85,97 čm, u nacrtu označeno crvenom bojom

- 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E4)
garaža u podrumu koja se sastoji od dva parkirališna mjesta, površine 26,28 m2, kojoj
pripada spremište oznake SP1, površine 30,10 m2, spremište oznake SP2, površine 3,92 m2,
spremište oznake SP3, površine 9,00 m2, spremište SP4, površine 7,75 m2.

Pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se označiti ovršivost tražbine radi
osiguranja kojega je uknjižba određena.

II. Uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti tražbine imaju učinak da se ovrha
na toj nekretnini smije provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla.

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu,
provedba ovoga rješenja u zemljišnim knjigama suda.



3 Poslovni broj: 5 Ovr-497/2020-2

IV. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje prisilnim zasnivanjem
založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja radi osiguranja iznosa od 18.435,64 eura u
kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan
plaćanja na ime zatezne kamate, radi osiguranja iznosa od 14.030,30 kn na ime ostalih
potraživanja sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 9. srpnja 2020. do
isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te
radi osiguranja iznosa od 1.359,41 kn na ime zatezne kamate na iznos ostalih potraživanja,
kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev predlagatelj osiguranja za osiguranje novčane tražbine po osnovi
zatezne kamate koja teče na iznos od 1.7482,71 eura u kunskoj protuvrijednosti obračunato po
srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja od dana podnošenja prijedloga sudu
do naplate, kao neosnovan.

VI. Nalaže se protivniku osiguranja naknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od 6.582,50 kn, u roku od 8 (osam) dana.

VII. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troška postupka u iznosu od 5.000,00 kn, kao neosnovan."

Protiv točke IV. i V. gornjeg rješenja žali se predlagatelj osiguranja zbog bitne
povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te
pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se odluka preinači ili ukine.

Protiv dosuđujućeg dijela rješenja žali se protivnik osiguranja iz svih zakonskih
žalbenih razloga, s prijedlogom da se rješenje preinači i obustavi ovrha.

U odgovoru na žalbu osporeni su, u bitnom, žalbeni prigovori protivnika osiguranja i predloženo odbijanje žalbe.

Žalba protivnika osiguranja nije osnovana, dok je žalba predlagatelja osiguranja
djelomično osnovana.

Svoju odluku sud prvog stupnja obrazlaže time:

- da je predlagatelj osiguranja dana 31. srpnja 2020. na temelju Suglasnosti o zapljeni
koja je ovjerena kod javnog bilježnika O. R. iz Z. pod posl. brojem OV-
16024/2003 podnio prijedlog za osiguranje novčane tražbine uknjižbom založnog prava na
nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja. Prijedlog za osiguranje uređen je podneskom
predlagatelja osiguranja od dana 26. kolovoza 2020. Predlagatelj osiguranja je uz prijedlog za
osiguranje dostavio ovjerenu presliku Ugovora o ustupu tražbine zaključen između Erste &
Steiermärkische bank d.d. i B. K. d.o.o. dana 27. siječnja 2017., ovjeren po javnom
bilježniku M. M. pod brojem OV-1413/17 dana 30. siječnja 2017., kao dokaz
ispunjena pretpostavke propisane odredbom čl. 32. st. 1. Ovršnog zakona («Narodne novine»,
broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje OZ), s obzirom da predlagatelj osiguranja
predlaže osiguranje novčane tražbine na temelju valjane ovršne isprave uknjižbom založnog
prava na nekretninama koje su prema dostavljenom zemljišnoknjižnom izvatku u vlasništvu



4 Poslovni broj: 5 Ovr-497/2020-2

protivnika osiguranja i koje su upisane u zemljišne knjige kod ovoga suda te da je dokazao
ispunjenje pretpostavke propisane odredbom čl. 32. st. 1. OZ-a valjalo je na temelju odredaba
čl. 295. - čl. 298. OZ-a i odredbe čl. 14. st. 8. OZ-a odlučiti kao pod točkom I. do III. izreke
rješenja,

- da je zahtjev predlagatelja osiguranja za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog
prava na nekretnini protivnika osiguranja radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od

18.435,64 EUR u kunskoj protuvrijednosti obračunato po srednjem tečaju Hrvatske narodne
banke na dan plaćanja na ime zatezne kamate, iznosa od 14.030,30 kuna na ime ostalih
potraživanja sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 9. srpnja 2020. do
isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja
kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te
iznosa od 1.359,41 kn na ime zatezne kamate na ostala potraživanja odbijen je kao neosnovan,
da je prilikom određivanja osiguranja sud sukladno odredbi čl. 29. st. 1. OZ-a u vezi s
odredbom čl. 290. OZ-a vezan sadržajem ovršne isprave, dakle, osiguranje se određuje za
opseg obveze kako je to određeno ovršnom ispravom, obzirom da je u Suglasnosti o zapljeni
koja je ovjerena kod javnog bilježnika O. R. iz Z. pod posl. brojem OV-
16024/2003 određen opseg tražbine i to u iznosu od 100.000,00 EUR po osnovi glavnice uz
promjenjivu kamatnu stopu od 10,00% to nije osnovan zahtjev predlagatelja osiguranja za
osiguranje novčane tražbine na ime zatezne kamate na iznos glavnice te ostalih potraživanja u
naprijed navedenim iznosima obzirom da isto ne raspolaže ovršnom ispravom, slijedom
navedenog valjalo je prijedlog za osiguranje u tom dijelu odbiti kao neosnovan te odlučiti kao
pod točkom IV. izreke rješenja,

- u odnosu na točku V. izreke rješenja sud nalazi da prijedlog za osiguranje nije
osnovan u dijelu koji se odnosi na naplatu tražbine po osnovi zateznih kamata tekućih na
iznos na ime neplaćenih redovnih kamata, a kako je navedeno u točki V. Naime, pravo na tzv.
procesnu kamatu na iznose dospjele redovne i zatezne kamate u smislu odredbe čl. 31. st. 2.
Zakona o obveznim odnosima («Narodne novine», broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 -
dalje - ZOO) vjerovnik ima od dana podnošenja zahtjeva sudu, ali samo pod uvjetom da su
iste postale glavno potraživanje, tj. samo ako je glavnica duga plaćena. Procesna zatezna
kamata na iznos dospjele, a neplaćene zatezne kamate ne može se tražiti sve dok ne prestane
glavno novčano potraživanje iz kojega proizlazi, pa i kada je obračunata u apsolutnom iznosu.
Kamata je akcesorna sporedna tražbina koja je vezana uz glavni dug te se tek nakon isplate
glavnice osamostaljuje i na nju se može zahtijevati tzv. procesna kamata. Zatezna kamata
nastaje kao posljedica zakašnjenja u ispunjenju novčane obveze i teče sve do njezinog
ispunjenja, zbog čega je neodvojiva od glavnog duga i zajedno s njim čini cjelinu, sve dok
glavni dug ne bude plaćen, kada se zahtjev za kamatu osamostaljuje. Kako prema naprijed
navedenom tzv. judikatornom pravilu nije moguće obračunavati kamatu na dospjele iznose
redovne kamate (već daljnja zatezna kamata teče isključivo na glavnicu duga, kako je i
određeno u točki I. izreke rješenja), odlučeno je kao u točki V. izreke rješenja.

Ispitujući pobijano rješenje o osiguranju ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne
povrede procesnog zakona iz čl. 381. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine», broj
53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP)
na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem 365. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 21. st. 1.
OZ-a, a ni ona iz točke 11. čl. 354. st. 2. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbama jer rješenje
nema proturječnosti ili nedostataka zbog kojih se ne bi mogli ispitati.



5 Poslovni broj: 5 Ovr-497/2020-2

Glede žalbenih prigovora protivnika osiguranja treba reći da nije ostvaren žalbeni
razlog pogrešne primjene materijalnog (ovršnog) prava, naime, pretpostavke za prisilno
zasnivanje založnog prava na nekretnini propisane su odredbom čl. 296. OZ-a, kojom je
određeno da se na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja
osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini
protivnika osiguranja, ovdje na temelju ovršne javnobilježničke isprave u smislu čl. 23. točka

5. OZ-a.

Općom odredbom čl. 290. OZ-a, sadržanom u trećem dijelu OZ-a, kojim je uređeno
osiguranje, propisano je da se na osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na
odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Slijedom
citirane odredbe proizlazi da se u postupku radi osiguranja novčane tražbine prisilnim
zasnivanjem založnoga prava, između ostalih primjenjuju i odredbe o provedbi ovrhe na
nekretninama.

U odnosu na prigovor zastare, u čemu se žalba protivnika osiguranja u bitnom
iscrpljuje, prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je iznesen u odluci broj Rev-
1872/11-2 od 11. rujna 2013. u postupku osiguranja, a s obzirom da se ne radi o postupku
prisilnog ostvarenja novčane tražbine koja je utvrđena u ovršnoj ispravi, protivnika osiguranja
se ne može povodom žalbenog prigovora iz čl. 50. st. 1. točka 11. OZ-a uputiti na pokretanje
parnice radi proglašenja nedopustivosti postupka osiguranja jer se u postupku osiguranja ne
ostvaruje prisilno ostvarenje novčane tražbine, dakle, o tom prigovoru će se ipak odlučiti tek u
realizaciji založnog prava.

Što se pak tiče žalbe predlagatelja osiguranja po ocjeni ovog suda neutemeljeno se
prigovara odluci pod točkom IV. izreke pobijanog rješenja u dijelu kojim je odbijen prijedlog
radi osiguranja iznosa od 14.030,30 kuna na ime „ostalih potraživanja“ sa zateznom kamatom
koja na navedeni iznos teče od dana 9. srpnja 2020. do isplate, te iznosa od 1.359,41 kuna na
ime uglavničene dospjele zatezne kamate na to potraživanje.

Naime, predlagatelj osim paušalnih navoda, koje ponavlja i u žalbi, da bi se i taj iznos
kretao unutar sadržaja ovršne isprave, odnosno iznosa iz ovršne isprave od 100.000,00 EUR i
po ocjeni ovog suda predlagatelj osiguranja nije određeno dokumentirao na što bi se taj iznos
uopće odnosio u strukturi duga na dan 9. srpnja 2020. kako bi sud koji odlučuje na temelju
prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza mogao ispitati i ocijeniti da li bi i za taj iznos,
sukladno odredbi čl. 29. st. 1. OZ-a u vezi s odredbom čl. 290. OZ-a, trebalo odrediti
predloženo osiguranje.

Međutim, što se tiče odluke u preostalom dijelu pod točkom IV. koji se odnosi na
isplatu dospjele zatezne kamate u iznosu od 18.435,64 EUR na iznos glavnice u kunskoj
protuvrijednosti, bez zatražene procesne kamate, te pod točkom V. pobijanog rješenja radi
isplate zatezne kamate na dospjelu ugovornu (redovnu) kamatu treba reći da prema stavu
Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci broj Rev 2707/216 redovne kamate ne
predstavljaju sporedno pravo iz čl. 160. stavka 2. ZOO-a, kakvo predstavljaju zatezne kamate
koje su akcesorne glavnom potraživanju i u pravilu od njega neodvojive, sve dok to
potraživanje nije podmireno. Redovne (ugovorne) kamate su po svojoj prirodi naknada za
korištenje tuđeg novca (što proizlazi i iz odredbe čl. 1021. ZOO/05).

Drugim riječima, obveza njihovog plaćanja nastaje samo ako dužnik takvu obvezu
prihvati pravnim poslom (ugovorom) i one teku i u slučaju kada dužnik nije u zakašnjenju s



6 Poslovni broj: 5 Ovr-497/2020-2

ispunjenjem svoje obveze. To je upravo bitna razlika u odnosu na zatezne kamate koje nastaju
na temelju prisilnog propisa i koje teku samo ako dužnik dospije u zakašnjenje, bez obzira na
to je li tako ugovoreno ili ne. Slijedom navedenog, dužnik može pasti u zakašnjenje s
plaćanjem ugovorne kamate na jednak način na koji može pasti u zakašnjenje s ispunjenjem
glavnog potraživanja, pa nema zapreke da vjerovnik od dužnika, koji je pao u zakašnjenje,
zahtijeva zatezne kamate i na iznos ugovornih kamata, neovisno o tome je li glavnica
isplaćena ili ne. Zabrana anatocizma po Zakonu o obveznim odnosima („Narodne novine“
broj 53/91 - dalje: ZOO/91) koji je bio na snazi do stupanja na snagu ZOO/05 određivala je da
zatezne kamate ne teku na dospjele, a neisplaćene ugovorne ili zatezne kamate (čl. 279.), dok
odredba čl. 31. stavka 1. ZOO/05 kojom je uređeno pitanje kamata na kamatu sada određuje
isključivo zabranu anatocizma u odnosu na dospjele, a neisplaćene zatezne kamate. To bi
značilo da vjerovnici imaju pravo na dospjele, a neisplaćene ugovorne kamate obračunavati
zatezne kamate i bez obraćanja sudu.

Stoga bi pravilnom primjenom materijalnog prava valjalo prihvatiti prijedlog za
određivanje osiguranja u odnosu na zakonske zatezne kamate na iznos dospjele ugovorne
kamate koje teku od dana podnošenja prijedloga pa do isplate.

Isto tako, predlagatelju u svakom slučaju pripada i dospjela obračunata zatezna
kamata u apsolutnom iznosu od 18.435,64 EUR u kunskoj protuvrijednosti, na iznos glavnice,
koja je zatražena i bez procesne kamate jer je protivnik osiguranja djelomično podmirio
obvezu iz ovršne isprave (v. odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2332/2014).

Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1.
OZ-a, odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, s time da je odluka o trošku
žalbenog postupka donesena temeljem čl. 166. st. 2. ZPP-a te da je predlagatelju osiguranja
prema vrijednosti ožalbenog dijela valjalo priznati trošak sastava žalbe u iznosu od 1.562,50
kuna, dok nije priznata sudska pristojba jer prema stanju spisa nije plaćena ni zatražena a
radnja odgovora na žalbu nije bila potrebna za vođenje ovog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Zadru, 30. listopada 2020.

S U D A C

Marin Grbić, v. r.


 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu