1

                            Broj: Jž-1188/2020

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. B.J, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10), odlučujući o prigovoru okr. B.J., podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstvo civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Rijeka, Služba civilne zaštite Pazin, Odjel inspekcije od 25. ožujka 2020., Klasa: 214-02/20-10/27, u sjednici vijeća održanoj 28. listopada 2020,

p r e s u d i o    j e:

1. Prihvaća se prigovor okr. B.J, preinačuje pobijani prekršajni

nalog u odluci o kazni na način da se okr. B.J, zbog prekršaja iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, za koji je proglašen krivim, na temelju čl. 61. st. 1. istog Zakona i uz primjenu čl. 37. toč. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 ) izriče novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna (tisuću), koju je dužan platiti u roku od 15 (petnaest) dana od primitka ove presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

II.   Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3 c.) u vezi sa čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, okr. Boris Janković oslobađa se dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

              Pobijanim prekršajnim nalogom, okr. B.J, proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 61. st. 1. Zakona o zaštiti od požara, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku 8 dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne te je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna.             

              Protiv navedenog prekršajnog naloga, okr. B.J osobno je pravodobno podnio prigovor, ne naznačujući žalbenu osnovu, dok iz sadržaja prigovora proizlazi da je isti podnesen zbog odluke o izrečenoj novčanoj kazni.

              Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. toč. 2. Prekršajnog zakona,  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

Prigovor je osnovan.             

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.

              Okrivljenik u prigovoru opisuje okolnosti zbog kojih je došlo do počinjenja prekršaja te izražava svijest zbog počinjenja istog, ali ističe da smatra da je kazna neprimjereno visoka, obzirom da su pretrpjeli materijalnu štetu pa pored troška kojeg su imali za sanaciju štete koja je nastala jer su morali i dio krova otkrit, kao i unutrašnjost sobe, sad još imaju za platiti tako visoku kaznu. Napominje da je njegova mirovina 1.950,00 kuna o čemu i dostavlja Izvod iz mirovinskim primanjima.

Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, u pravu je okrivljenik kada ističe da mu je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u previsokom iznosu.

Naime, u spisu nema podataka da bi okrivljenik do sada bio osuđivan ni da se protiv njega vodi neki drugi prekršajni postupak, pa imajući na umu da se, dakle, radi o primarnom počinitelju te imajući na umu imovno stanje okrivljenika, a što je okrivljenik dokazao relevantnom dokumentacijom te da je uslijed počinjenog prekršaja okrivljeniku nastala materijalna šteta, stanovište je ovog suda da navedene okolnosti, u svojoj ukupnosti, predstavljaju olakotne okolnosti koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne, budući da se u konkretnom slučaju svrha kažnjavanja može postići i blažom novčanom kaznom od zakonom propisane.

Stoga je ovaj sud primijenio odredbe o ublažavanju kazne i za počinjeni prekršaj okrivljenici izrekao novčanu kaznu u iznosu od 1.000,00 kuna koja je primjerena stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

Na temelju čl. 138. st. 2. toč. 3 c.) u vezi s čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenica je oslobođena dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka kako plaćanjem troškova žalbenog postupka ne bi bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 28. listopada 2020.

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstvu civilne zaštite, Područni ured civilne zaštite Rijeka, Služba civilne zaštite Pazin, Odjel inspekcije u 3 otpravka: za spis i okrivljenika.