- 1 -              Rev 1542/2016-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1542/2016-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja E. C. C. d.o.o. Z., OIB: …, kojeg zastupaju punomoćnici – odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. & P. d.o.o., Z., protiv ovršenice M. P. iz P., OIB: …, radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-1850/14-2 od 20. listopada 2014. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-1809/11 od 19. ožujka 2014., u sjednici održanoj 28. listopada 2020.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se rješenje Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-1850/14-2 od 20. listopada 2014. i rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-1809/11 od 19. ožujka 2014. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem obustavljena je ovrha na novčanim sredstvima ovršenika, određena rješenjem o ovrsi tog suda poslovni broj Ovr-1809/11 od 4. srpnja 2011.

 

Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba ovrhovoditelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje o obustavi ovrhe.

 

Protiv drugostupanjskog rješenja ovrhovoditelj je podnio reviziju na temelju odredbe čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08 - dalje: OZ) u svezi s čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija je osnovana.

 

Prema odredbi čl. 12. st. 1. OZ-a, koji se zakon u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju čl. 339. i 340. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj 139/10, 125/11, 150/11, 154/11, 12/12 i 70/12) u vezi sa čl. 369. st. 1. Ovršnog zakona (''Narodne novine'', broj. 112/12), u ovršnom postupku i postupku osiguranja dopuštena je samo revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP-a.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, primjerice:

 

1. ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova,

 

2. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje, ali je odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju koje nije podudarno s tim shvaćanjem,

 

3. ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi – osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Europskog suda – trebalo preispitati sudsku praksu.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP-a u reviziji iz st. 2. toga članka stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Pobijanim su rješenjem nižestupanjski sudovi obustavili ovrhu na temelju odredbe čl. 180.a st. 4. OZ-a, pošavši od utvrđenja da je ovršenikov dužnik (Financijska Agencija - FINA) rješenje o ovrsi zaprimio 6. srpnja 2011., a podneskom od 27. studenog 2013. izvijestio sud da je predmetno rješenje zavedeno u redoslijed naplate zbog nedostatka sredstava na računima ovršenika, koji podnesak je dostavljen ovrhovoditelju, koji se nije očitovao o navedenom niti je predlagao daljnje ovršne radnje. Stoga, a obzirom da je ovrha na plaći ovršenika ostala neprovediva, a ovrhovoditelj u roku od godine dana od dana dostave rješenja o ovrsi nije namiren i nije predložio promjenu sredstva i predmeta ovrhe, pravno je shvaćanje nižestupanjskih sudova da su se stekli uvjeti za obustavu ovrhe sukladno čl. 180.a. i čl. 67. st. 2. OZ-a. Pritom drugostupanjski sud smatra da primjena odredbi Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine", broj 91/10 i 112/12 - dalje: ZPONS) ne isključuje istovremenu primjenu i OZ-a, jer odredbe ZPONS-a ne reguliraju opće odredbe ovršnog postupka, već samo ovrhu  na jednom sredstvu ovrhe i njime nije isključena primjena svih drugih odredbi OZ-a, uključujući odredbe o obustavi ovrhe.

 

Nastavno na izraženo pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova ovrhovoditelj, kao bitno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni naznačuje pitanje koje se u svojoj osnovi svodi na ocjenu predstavljaju li odredbe ZPONS-a, koje ne predviđaju mogućnost obustave ovrhe iz razloga gore obrazloženih, lex specialis u odnosu na odredbu čl. 180.a st. 4. OZ-a, prema kojoj će sud obustaviti ovrhu ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od godine dana od dostave toga rješenja banci i ako u tom roku ne predloži izmjenu sredstava i predmeta ovrhe.

 

Pri tome revident smatra da je pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci nepodudarno sa onim izraženim u odlukama Županijskog suda u Varaždinu, poslovni broj Gž-3254/13-2 od 2. prosinca 2013., Županijskog suda u Rijeci, poslovni broj Gž-4935/2012-2 od 26. ožujka 2014., Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gžovr-356/14 od 10. ožujka 2014. i Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-2674/2014-2 od 25. rujna 2014.

 

Ovaj sud primjećuje nepodudarnost između pravnih shvaćanja izraženih u drugostupanjskim odlukama na koje se revident poziva sa onim izraženim u pobijanoj odluci i ocjenjuje da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, slijedom čega je revizija dopuštena pa je pristupljeno ispitivanju pobijane odluke u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo, sve sukladno odredbi  čl. 392. a. st. 2. ZPP-a.

 

Provedba ovrhe na novčanim sredstvima bila je propisana odredbom čl. 180. a. OZ-a, koja glasi:

 

"(1) Dostavom rješenja o ovrsi banci (članak 180. stavak 3.) ovrha se smatra provedenom. U ovom slučaju ne primjenjuje se odredba stavka 2. članka 68. ovoga Zakona.

 

(2) Banka je dužna u roku od osam dana od dostave rješenja o ovrsi obavijestiti sud i ovrhovoditelja da nema ili da nema dovoljno sredstava na računu da bi mogla rješenje o ovrsi provesti u cijelosti.

 

(3) Odredbe članka 206. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način.

 

(4) Ako ovrhovoditelj ne bude namiren u skladu s rješenjem o ovrsi u roku od godine dana od dostave toga rješenja banci i ako u tom roku ne predloži izmjenu sredstava i predmeta ovrhe, sud će ovrhu obustaviti.

 

(5) Mogući sporovi između stranaka, odnosno stranaka i banke o tome je li banka u cijelosti postupila prema rješenju o ovrsi, a osobito o tome je li ovrhovoditelj u cijelosti namiren rješavat će se u parničnom postupku."

 

Međutim, 31. srpnja 2010. stupio je na snagu ZPONS, koji u prijelaznoj odredbi čl. 36. propisuje da se od 1. siječnja 2011. na provedbu ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika i osiguranja prethodnim i privremenim mjerama te na postupak izvansudske ovrhe uređene Ovršnim zakonom ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 67/08) i Općim poreznim zakonom ("Narodne novine", broj 147/08) odgovarajuće primjenjuju odredbe toga Zakona, a posebno pri dostavi rješenja o ovrsi, traženju podataka o računima i štednim ulozima ovršenika, određivanju ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika, provedbi ovrhe po računima ovršenika, provedbi ovrhe po zadužnici, odgovornosti u provedbi ovrhe i redoslijedu naplate.

 

Odredbom čl. 37. ZPONS-a određeno je da taj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", osim odredbi članka od 1. do 21., članka 23., članka 25., članka 27. stavka 1. točke 1. - 19., članka 28. stavka 1. točke 1. - 16., članka 29. stavka 1. točke 1.- 3., članka 30., članka 31., članka 33. i članka 36. toga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2011.

 

Prema ocjeni ovog suda, citiranom odredbom čl. 36. ZPONS-a, kojom je propisano da će se na provedbu ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika te na postupak izvansudske ovrhe uređene Ovršnim zakonom odgovarajuće, počevši od 1. siječnja 2011., primjenjivati odredbe ZPONS-a, a s obzirom na odredbe čl. 9. st. 3. do 8. ZPONS-a, nakon toga isključena je primjena odredbe čl. 180. a. st. 4. OZ-a.

 

Naime, odredbe čl. 9. st. 3. do st. 8. ZPONS-a u bitnome, bez vremenskog ograničenja, određuju radnje provedbe ovrhe koje poduzima Agencija i banke, sve do izvršenja osnove za plaćanje, kada, sukladno odredbi čl. 9. st. 8. ZPONS-a, Agencija u Jedinstvenom registru računa briše oznaku blokade računa i oznaku raspolaganja oročenim sredstvima. Budući da je odredbom čl. 36. ZPONS-a, između ostalog, propisano da će se odredbe tog zakona odgovarajuće primjenjivati na provedbu ovrhe, a navedene odredbe u čl. 9. ZPONS-a propisuju provedbu ovrhe bez vremenskog ograničenja, do izvršenja osnove za plaćanje, to navedene odredbe, kao odredbe posebnog zakona isključuju primjenu odredbe čl. 180. a. st. 4. OZ-a (koja predviđa mogućnost obustave ovrhe). U kontekstu rečenog, dakle, nije bilo mjesta donošenju pobijanog rješenja o obustavi ovrhe (tako i Rev-x-317/17 od 29. siječnja 2019.).

 

Budući da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 180. a. st. 4. OZ-a, a što je utjecalo na donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 180. a. st. 4. OZ-a.

 

Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1 ZPP-a u svezi čl. 400. st. 3. ZPP-a i čl. 19. st. 1. OZ-a ukinuti oba nižestupanjska rješenja i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

 

Zagreb, 28. listopada 2020.