- 1 -              Revd 3078/2020-2

Broj: Revd 3078/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja E. F. iz K., OIB: …, zastupanog po punomoćniku A. S., odvjetniku u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvo u K., Građansko upravni odjel, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-625/2019-2 od 25. svibnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-120/18-7 od 4. travnja 2019., na sjednici održanoj 28. listopada 2020.

r i j e š i o   j e

Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje kao nedopušten.

Obrazloženje

Tužitelj je prijedlogom za dopuštenje revizije predložio da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi, poslovni broj Gž-625/2019-2 od 25. svibnja 2020., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Karlovcu, poslovni broj Pn-120/18-7 od 4. travnja 2019., te je zahtjev tužitelja za naknadu štete u cijelosti odbijen.

Na prijedlog tuženica nije odgovorila.

Prijedlog nije dopušten.

Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. i 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da naznačena pitanja u prijedlogu nisu važna pitanja u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP.

Naime, tužitelji u prijedlogu ističe materijalnopravna pitanja koje glase:

„1. da li država Republike Hrvatska odgovara za štetu oštećeniku samo kada se radi o svjesnom postupanju štetnika suprotno zakonu odnosno prema subjektivnom kriteriju ili država Republika Hrvatska odgovara za štetu zbog nepravilnog ili nezakonitog rada tijela državne uprave odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti prema objektivnom kriteriju odgovornosti, te da se ta odgovornost temelji na načelu uzročnosti, a ne krivnje?,

2. da li je temeljno načelo (u konkretnom slučaju u Pravilnik o djelokrugu rada, dužnosti i ovlastima pripadnika vojne policije ("Narodne novine" broj 74/03) da svaka ovlaštena službena osoba je obvezna postupati čovječno i poštivati dostojanstvo, čast i ugled svake osobe te druga temeljna prava i slobode čovjeka, kao jedno od načela razmjernosti je poštivano u konkretnom predmetu prilikom pretrage stana od strane naoružane vojne policije u 7,00 sati ujutro dok djeca i obitelj spavaju, a cilj koji se ostvaruje takvom pretragom ne može biti ni u približnoj mjeri u srazmjeru na način kako je ista izvršena?,

3. da li se takvim postupanjem od strane službenih osoba (vojne policije) postupa sukladno odredbi članka 21. Pravilnika o djelokrugu rada, dužnosti i ovlastima pripadnika vojne policije ("Narodne novine" broj 74/03) koja definira da će se između više vojnopolicijskih ovlasti primijenit ona kojom se s najmanje štetnih posljedica i u najkraćem vremenu postiže cilj? Da li se povredom te odredbe postupa nezakonito i nepravilno?,

4. da li javno izrečene izjave ovlaštenih službenih osoba koje nisu utemeljene na relevantnim činjenicama i dokazima mogu dovesti do nezakonite radnje i odgovornosti za štetu uz ispunjenje ostalih zakonskih pretpostavki prema odredbama Zakona o obveznim odnosima?,

5. da li su u konkretnom slučaju tijela državne uprave postupala suprotno članku 13. Zakona o sustavu državne uprave koji je u to vrijeme bio na snazi ("Narodne novine" broj75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 59/01, 199/03 i 79/07), odnosno nezakonito?“

Međutim predlagatelj, iako opširno obrazlaže svoj stav da drugostupanjski sud nije pravilno primijenio materijalno pravo prilikom donošenja pobijane presude, nije u prijedlogu određeno obrazložio niti jedan valjani razlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP zbog kojeg bi naznačeno pitanje bilo važno i to ne samo za odluku u ovoj pravnoj stvari, već i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni odnosno za razvoj prava kroz sudsku praksu. To stoga što je propušteno ukazati na eventualno postojanje odluka revizijskog suda u kojoj bi bilo zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom zauzetom u pobijanoj presudi; ili ukazati na različite sudske odluke drugostupanjskih sudova o tim pitanjima (prema kojoj je o tome u točno određenim sudskim odlukama zauzeto pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke), a zbog čega da bi postojala potreba usuglašavanja različite sudske prakse od strane ovog suda putem izjavljene revizije; odnosno određeno ukazati na razloge zbog kojih je očekivati da će o tim pitanjima drugi sudovi zauzeti pravno shvaćanje suprotno onom iz pobijane odluke, a što bi opravdalo intervenciju Vrhovnog suda Republike Hrvatske putem revizije.

Stoga je, na temelju odredbi čl. 387. st. 5. i čl. 392. st. 1. ZPP, valjalo odbaciti prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije.

Zagreb, 28. listopada 2020.

                            Predsjednica vijeća:

              Mirjana Magud, v. r.