- 1 - Revd 2750/2020-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka Šarića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice E. R. iz T., OIB: …, koju zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u U., protiv tuženika O. T.-V. T.-A., T., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica A. Z., radi utvrđenja i dr., odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž - 106/2020-2 od 9. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo broj P - 388/2019-26 od 29. studenog 2019., u sjednici održanoj 28. listopada 2020.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli - Pola broj Gž - 106/2020-2 od 9. ožujka 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo broj P - 388/2019-26 od 29. studenog 2019.
Postupajući sukladno odredbi 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, nižestupanjski sudovi odbili su zahtjev tužiteljice na činjeničnom utvrđenju da nisu ispunjene pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću jer nedostaje savjesnost posjeda tužiteljice i njenih prednika. U tom smislu se i pitanja kako ih je u prijedlogu postavila tužiteljica u bitnom se odnose na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja (savjesnost posjeda), odnosno na ocjenu dokaza provedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskog suda, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu. Daljnji navodi u prijedlogu u svojoj biti predstavlja prigovor počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, a ne pravno pitanje kakvo je propisala odredba čl. 385.a st. 1. ZPP-a koje bi omogućilo ovom sudu da odgovorom na njega osigura jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Slijedom navedenog, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u svezi s čl. 387. st. 5. ZPP-a riješeno kao u izreci.
