Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              I -Us 92/2020-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: I -Us 92/2020-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Ratka Šćekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okr. D. D. i drugih, zbog kaznenog djela iz čl. 337. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97, 27/98 – ispravak, 50/00 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04, 84/05 – ispravak, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: KZ/97) i drugih, odlučujući o žalbama okr. V. F. i okr. M. J. podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 8. rujna 2020. broj Kov-Us-68/19, u sjednici održanoj 23. listopada 2020.

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbijaju se kao neosnovane žalbe okr. V. F. i okr. M. J.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu na temelju čl. 351. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 i 126/19 – dalje: ZKP/08) odlukom pod toč. I. izreke odbijen je prijedlog obrane okr. V. F. da se iz spisa kao nezakonit dokaz izdvoji nalaz i mišljenje Centra za kriminalistička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Klasa: NK235-01/19-02/4908, Urbroj:511-01-114-19-4 od 26. srpnja 2019. (list 2511.-2520.), dok je odlukom pod toč. II. izreke odbijen prijedlog opt. M. J. da se iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti dokazi pobliže opisani u izreci pobijanog rješenja, a koji su u optužnici navedeni pod brojem 93.-176., 187.-204., 206. i 207.

 

Protiv tog je rješenja, odluke pod toč. I. izreke, žalbu podnio branitelj okr. V. F., Z. K., odvjetnik iz Z., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i povreda odredaba kaznenog postupka, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i iz spisa izdvoje dokazi iz toč. I. izreke (dokazi pod rednim brojem 208. optužnice) i okr. M. J., putem branitelja F. O., odvjetnika iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i iz spisa predmeta izdvoje kao nezakoniti dokazi navedeni u toč. II. izreke, odnosno da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovo odlučivanje.

 

Na temelju čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalbe nisu osnovane.

 

Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da okolnost da je grafološko vještačenje potpisa okr. V. F., djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova, provela vještakinja N. M. H. iz Centra za kriminalistička ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, koji se nalazi u sastavu Ministarstva unutarnjih poslova, ne čini taj dokaz nezakonitim jer se ne radi o nezakonitom dokazu niti u jednoj od varijanti nezakonitosti dokaza propisanim odredbom čl. 10. st. 2. toč. 1. do 4. ZKP/08.

 

Naime, pozivanje okr. V. F. na odredbe o izuzeću, odnosno o otklonu vještaka iz čl. 311. ZKP/08, u kontekstu nezakonitosti tog dokaza nije osnovano, jer tom odredbom zakona nije izričito propisano da se zbog taksativno propisanih okolnosti iz kojih postoje razlozi za izuzeće, odnosno za otklon vještaka, na takvom vještačenju u smislu odredbe čl. 10. st. 2. toč. 3. ZKP/08 ne može temeljiti sudska odluka.

 

Povreda odredaba o izuzeću vještaka ne ulazi u krug bitnih povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. ZKP/08, već se eventualno može raditi o tzv. relativno bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 3. ZKP/08 ako bi ona utjecala na zakonitost presude, a što se u biti svodi na činjenično pitanje. Upravo je to okr. F. i odgovorio sud prvog stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja na prigovor nezakonitosti ovog dokaza ispravno ukazujući da se u biti radi o prigovoru koji se odnosi na vjerodostojnost, a ne na zakonitost ovog dokaza.

 

Nadalje, svakako se ne radi niti o nezakonitosti ovog dokaza u smislu povreda koje bi bile počinjen i kršenjem Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom propisane zabrane mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, odnosno koji su pribavljeni povredom Ustavom, zakonom ili međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane, prava na ugled i čast, te prava na nepovredivost osobnog i obiteljskog života, u smislu odredbi čl. 10. st. 2. toč. 1. i 2. ZKP/08, tako da su žalbeni navodi okr. F. neosnovani.

 

U odnosu na prigovor okr. M. J. da su nezakoniti svi zapisnici o ispitivanju svjedoka (ukupno 104) koji su ispitani u tijeku istrage od strane državnog odvjetnika, sud prvog stupnja je ispravno ukazao da su navedeni dokazi provedeni sukladno ZKP/08 u tzv. državno odvjetničkoj istrazi kojim nije propisana obvezna nazočnost okrivljenika, odnosno branitelja prilikom provođenja dokaznih radnji ispitivanja svjedoka, tako da se ne radi o nezakonitosti dokaza zbog povreda ustavnih (čl. 10. i 29. Ustava Republike Hrvatske „Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 55/01 – ispravak, 78/10 i 5/14 – dalje: Ustav RH) i konvencijskih prava (čl. 6. st. 3. toč. d) Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 – dalje: Konvencija) na tzv. konfrontaciju i na jednakost oružja kako to pogrešno smatra okr. J.

 

Sud prvog stupnja je ispravno ukazao da su dokazi u istrazi provedeni kako bi se utvrdilo postoji li osnovana sumnja o počinjenju kaznenog djela od strane okrivljenih osoba u cilju podizanja optužnice, dok će se pravo na konfrontaciju ostvariti u stadiju rasprave kada se odlučuje o krivnji optuženih osoba u kontradiktornom postupku uz poštivanje prava na pravično suđenje i jednakosti oružja.

 

Navedeni stav suda prvog stupnja u cijelosti kao ispravan prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer je u sukladnosti s uvriježenom sudskom praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom kroz čitav niz sudskih odluka koje nije potrebno posebno citirati, a i u sukladnosti je s rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske od 19. srpnja 2012., broj U-I-448/2009. („Narodne novine“ broj 91/12) kojim je odbijena ustavna tužba kojom se, između ostalog, pobijala ocjena ustavnosti odredbe čl. 4. ZKP/08, te je u dijelu obrazloženja koji se odnosi na tzv. stranačku istragu Ustavni sud ukazao da izvođenje dokaza u istrazi od strane državnog odvjetnika nije u suprotnosti s čl. 29. Ustava RH i čl. 6. Konvencije, i da konceptom državno odvjetničke istrage nije povrijeđeno pravo jednakosti oružja.

 

Iz navedenih razloga nisu osnovani brojni prigovori okr. J. koji se svode na tvrdnje da je pobijano rješenje proturječno samo sebi, odnosno obrazloženju, da niti jednom odredbom ZKP/08 nije zabranjeno da okrivljenici budu nazočni ispitivanja svjedoka u istrazi, da se odredbe čl. 283.-300. ZKP/08 imaju tumačiti sukladno odredbama čl. 10. i 64. ZKP/08, odnosno odredbama čl. 10. i 29. Ustava RH i čl. 6. Konvencije, da se USKOK kao stranka u postupku ne može smatrati „drugom zakonom ovlaštenom osobom“ u smislu Konvencije i Opće deklaracije o pravima čovjeka kao i međunarodnog pakta o građanskim pravima, jer se svim tim prigovorima niti u najmanjoj mjeri ne dovodi u pitanje pravilnost utvrđenja suda prvog stupnja.

 

U odnosu na žalbene tvrdnje da su navedeni dokazi nezakoniti i zbog toga jer ispitivanja svjedoka nisu snimana i da nitko osim svjedoka i državnih odvjetnika i pratećeg osoblja nije bio nazočan, kao i iz razloga jer svjedoci nisu svoje iskaze diktirali u zapisnike, treba istaknuti da se u biti radi o prigovorima koji se odnosne na vjerodostojnost navedenih iskaza, a ne na nezakonitost jer su sve radnje ispitivanja provedene sukladno ZKP/08.

 

Slijedom navedenog, budući da žalbe nisu osnovane, a pri ispitivanju pobijanog rješenja, u skladu s odredbom čl. 494. st. 4. ZKP/08, nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede zakona na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 23. listopada 2020.

 

                            Predsjednica vijeća:

                            Vesna Vrbetić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu