Baza je ažurirana 09.07.2025.
zaključno sa NN 77/25
EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
ex. Vojarna Sveti Križ
Dračevac, Split
Pn 193/19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice
A. B., OIB: …, iz K. L., zastupane po pun.
T. M., odvj. u S. protiv tuženika pod 1) H. C. d.o.o.
Z., OIB: …, zastupanog po pun. N. T., dipl. pravnici
kod tuženika pod 1) i pod 2) G. S., OIB…
zastupanog po pun. I. G., dipl. pravniku kod tuženika pod 2), radi naknade štete, nakon
glavne i javne rasprave održane dana 7. rujna 2020. g. u prisutnosti pun. tužiteljice i pun.
tuženika pod 2) i u odsutnosti uredno pozvanog pun. tuženika pod 1), dana 21. listopada 2020. g.,
p r e s u d i o j e
I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
''Nalaže se tuženicima pod 1) i 2) u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici po iznos od 28.517,50 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od:
-330,00 kn teče od 5. srpnja 2018. g. do isplate,
-187,50 kn teče od 8. srpnja 2018. g. do isplate i
-28.000,00 kn teče od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako
polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.''
II.Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana isplatiti tuženiku pod 2) na ime troškova postupka iznos od 317,50 kn.
Obrazloženje
Tužiteljica je ustala tužbom pred ovim sudom dana 12. ožujka 2019. g. protiv tuženika
H. c. d.o.o. Z., navodeći da se dana 4. srpnja 2018. g. oko 12,30 sati, u S., na
kolniku državne ceste broj 8, dionica 18, kilometar stup 0+100 m, dogodila prometna nezgoda s
materijalnom štetom na način da je tužiteljica, koja je upravljala svojim osobnim automobilom
marke BMW, tip 530 D Turing, godine proizvodnje 2000., registarske oznake… udarila
u objekt na cesti i to kamen, što je predstavljalo neočekivanu opasnost na cesti. Pored tužiteljice
na kamen da su naletjela i druga vozila koja su vozila u koloni i to: osobni automobil marke VW
Passat, registarske oznake…, kojim je upravljao T. V. i osobni
automobil marke VW Passat, registarske oznake … kojim je upravljala M. P..
Naletom na kamen da je došlo do imovinske štete na svim navedenim vozilima, a na vozilu
tužiteljice da je oštećen spojler prednjeg branika, donji postroj vozila i desni bočni zračni jastuci.
Policijski službenici koji su izašli na lice mjesta da su odmah kontaktirali odgovornu osobu u t.d.
Ž. c. d.o.o. S. te je protiv te osobe (I. B.) i protiv t.d. Ž. c. d.o.o. S. podnesen i obvezni prekršajni nalog. Izvid štete na vozilu u vlasništvu tužiteljice da
je obavilo t.d. A. M. d.o.o. S. te je utvrđeno da bi trošak popravka vozila iznosio
31.745,58 kn, odnosno da je na vozilu tužiteljice nastupila totalna šteta. Nakon što se vrijednost
vozila pred nezgodu umanji za vrijednost ostataka proizlazi da je tužiteljica pretrpjela imovinsku
štetu u visini od 28.000,00 kn. Za uslugu izrade procjene štete tužiteljica je t.d. C.
o. d.d. Z. platila iznos od 187,50 kn. Za vuču vozila tužiteljice koje nije bilo u
voznom stanju tužiteljica je platila Z. V., vlasniku obrta V. iznos od 330,00
kn. Tužiteljica se obratila t.d. Ž. c. d.o.o. S. odštetnim zahtjevom od 13. rujna
2018. g. te se odštetnim zahtjevom obratila tuženiku 15. listopada 2018. g., a tuženik je taj
zahtjev otklonio uz navode da je do nezgode došlo u naseljenom mjestu (G. S.) pa da za
održavanje državne ceste koja prolazi kroz naseljeno mjesto odgovara komunalna služba jedinice
lokalne samouprave. Sukladno citiranim odredbama Zakona o cestama tuženik da upravlja i
održava državne ceste pa tako i cestu D8, a samo ustupa radove redovnog održavanja
Ž. c. d.o.o. S., temeljem ugovora. Tim ugovorom da nije ugovoreno
neposredno pravo trećeg prama Ž. c. d.o.o. S. kao izvođaču radova
održavanja javnih cesta. Predloženo je donošenje presude kojom će se tuženik obvezati na isplatu
iznosa od 28.517,50 kn s pripadajućim kamatama.
U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da iz
potvrde Postaje prometne policije od 6. rujna 2018. g. proizlazi da se nezgoda dogodila u S.
na kolniku državne ceste D-8 te da je uzrok nezgode kamen na kolniku. Stoga je istaknut
prigovor promašene pasivne legitimacije jer tuženik ne održava dionice državne ceste koje
prolaze kroz naselje već je to, temeljem odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu, obveza
jedinice lokalne samouprave. U komunalnu djelatnost o koji skrbi jedinica lokalne samouprave
da spada, između ostalog, održavanje javnih cesta koje prolaze kroz naselje kad se ti dijelovi ne
održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Prometnu nezgodu da je uzrokovala sama
tužiteljica time što nije prilagodila brzinu kretanja vozila osobinama i stanju ceste, vidljivosti,
preglednosti i atmosferskim prilikama.
Tužiteljica je u podnesku od 1. srpnja 2019. g. obavijestila sud da je 18. lipnja 2019. g.
podnijela tužbu protiv G. S. radi naknade štete koja proizlazi iz istog događaja (predmet
Pn 395/19) te je predložila pribavljanje predmeta i donošenja odluke o spajanju predmeta.
Sud je naredbom od 3. srpnja 2019. g. naložio pripajanje predmeta Pn 395/19 ovom
predmetu radi zajedničkog raspravljanja i donošenja jedne odluke.
U tužbi od 18. lipnja 2019. g. podnesenoj protiv G. S. tužiteljica je u bitnom
ponovila isto što i u tužbi od 12. ožujka 2019. g. protiv tuženika H. c. d.o.o. Z., s
dodatkom da se naseljem smatra prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili
obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za
obilježavanje naseljenih mjesta, a prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. Navedeno je i
što je tuženik H. c. d.o.o. naveo u odgovoru na tužbu te je predloženo donošenje
presude s istim sadržajem kao u tužbi protiv tuženika H. c. d.o.o.
U odgovoru na tužbu tuženik G. S. usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu ističući
prigovor promašene pasivne legitimacije. Navedeno je da je sporna činjenica točnog mjesta
prometne nezgode odnosno radi li se o dijelu prometnice koja prolazi područjem G. S..
Ukoliko bi se i radilo o dijelu državne ceste D-8 koja prolazi područjem G. S., tuženik da
ne bi bio odgovoran iz razloga što za taj dio ceste t.d. H. c. d.o.o. S., kao upravitelj,
ima zaključen ugovor o održavanju s t.d. Ž. c. d.o.o. S.. Tuženik G. S. se
očitovao kako nema primjedbi na okolnost visine štete odnosno da ne osporava sadržaj
dostavljenih isprava uz tužbu.
U postupku su izvedeni dokazi pregledom potvrde PU SD PP 6.
rujna 2018. g., zapisnika PP od 4. srpnja 2018. g., kopije prometne dozvole broj…,
dokumentacije izvida štete C. o. d.d. Z. broj 99-UPR-953/2018, ponude
A. M. d.o.o. broj 20180060 od 30. srpnja 2018. g., računa C. o. d.d.
Z. od 6. srpnja 2018. g., potvrde o plaćanju od 7. srpnja 2018. g., računa broj 55-1-1 od 4.
srpnja 2018. g., odštetnog zahtjeva tužiteljice od 13. rujna i 15. listopada 2018. g., dopisa I.
o. d.d. od 25. rujna 2018. g., dopisa tuženika pod 1) od 8. studenog 2018. g. i predmeta
Prekršajnog suda u Splitu broj Pp P-383/19 i Pp P-382/19 i PU SD PP
formiranog povodom prometne nezgode od 4. srpnja 2018. g. Sud je izveo dokaz saslušanjem
svjedoka T. V. i M. P. te tužiteljice u svojstvu parnične stranke.
Stranke su popisale parnični trošak.
Tužbeni zahtjev nije osnovan.
Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za naknadu materijalne štete na vozilu
oštećenom u prometnoj nezgodi od 4. srpnja 2018. g.
Sukladno odredbama čl. 6. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13,
54/13, 148/13 i 92/14, dalje ZC) koji se primjenjuje u konkretnoj pravnoj stvari, a budući da je
nezgoda bila u srpnju 2018. g., javne ceste razvrstavaju se u jednu od četiri skupine: autoceste,
državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Prema odredbi čl. 7. st. 1. i 2. ZC-a javne ceste iz
čl. 6. tog Zakona razvrstavaju se na temelju mjerila koje uredbom donosi Vlada, a odluku o
razvrstavanju javnih cesta kojom se određuju autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne
ceste i njihovom označavanju donosi ministar mora, prometa i infrastrukture te se odluka
objavljuje u Narodnim novinama.
U odredbama čl. 81., 82. i 83. ZC-a navedene su pravne osobe koje upravljaju javnim cestama.
Prema odredbi čl. 17. st. 1. ZC-a javne ceste se planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju
i održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu, kao i
sukladnost javnih cesta s drugim zahvatima u prostoru i s okolišem kroz koji se protežu i
sukladan uvjetima koji su određeni tim Zakonom i propisima za njegovu provedbu, zakonom
kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja i propisima za njegovu provedbu, propisima
kojima je uređena zaštita okoliša te propisima o sigurnosti prometa na cestama.
Prema odredbi čl. 27. st. 1. ZC-a pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi
kroz naselje ne održava:
-sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže,
-javnu rasvjetu,
-zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje,
-pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa,
-biciklističke i pješačke staze izvan kolnika,
-tramvajske odnosno željezničke pruge,
a prema st. 2. ovog čl. pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.
Što se smatra čišćenjem cesta propisuje odredba čl. 26. Pravilnika o održavanju i zaštiti
javnih cesta (Narodne novine broj 25/98 i 162/98, dalje Pravilnik) koja propisuje da se pod
čišćenjem kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinačnog kamenja,
masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost prometa.
Dakle, vezano uz odredbu čl. 26. Pravilnika i čl. 27. st. 1. ZC-a, proizlazi da čišćenje javnih cesta
u dijelu kada te javne ceste prolaze kroz naselje nije u nadležnosti one pravne osobe koja inače
održava javnu cestu na području Republike Hrvatske.
O tome tko čisti javnu cestu u dijelu kada ona prolazi kroz naselja propisuju odredbe
Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 26/03-pročišćeni tekst, 82/04,
110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i
26/15) koji u odredbi čl. 3. st. 1. propisuje da su komunalne djelatnosti što ih obavljaju jedinice
lokalne samouprava, između ostalog, održavanje javnih površina, što je dodatno objašnjeno u st.
7. gdje je navedeno da se pod održavanjem javnih površina naročito razumijeva održavanje
javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova,
parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz
naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom Zakonu.
O odgovoru na pitanje da li se u konkretnom slučaju prometna nezgoda dogodila na dijelu
državne ceste D-8, kao javne ceste koja prolazi kroz naseljeno mjesto ovisi tko je od tuženika
pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari.
Da bi sud odgovorio na ovo pitanje sud je pregledao fotografije koje čine sastavni dio
policijskog spisa te je protumačio sadržaje iskaza svjedoka i tužiteljice.
Tužiteljica je opisala da se nezgoda dogodila na predjelu S. na državnoj cesti D8,
na dijelu ceste gdje se s nadvožnjaka B. I. cesta blago spušta i spaja s trećom trakom koja
dolazi iz rotora. Svjedok T. V. locirao je mjesto nezgode: predjel S. u
pravcu S.-S. nakon nadvožnjaka B. I., i to baš tamo gdje je cesta u pravcu kod pumpe u
S., koja se nalazi na suprotnoj strani ceste. Svjedokinja M. P. navela je da se
kretala prema S. iz rotora iza S..
Prema ocjeni suda ova prometna nezgoda dogodila na cesti koja se nalazi nakon ploče
''C79-naziv naseljenog mjesta''- tzv. ''mjestopisne table'' s nazivom naseljenog mjesta-S., a
koja se ploča nalazi prije rotora i nadvožnjaka B. točno nasuprot Prodajnom centru
kolokvijalnog naziva M., što je ovom sudu poznato iz osobnih saznanja, na mjestu gdje se
s lijeve strane ceste nalazi benzinska stanica. Da se radi o cesti koja prolazi kroz naseljeno
mjesto svjedoči i naziv ceste na kojoj se dogodila nezgoda jer se radi o…, predio S..
Iz već citiranih odredbi Zakona proizlazi da čišćenje konkretne javne ceste, osim čišćenje snijega, koje se odnosi na uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinačnog kamenja, masnih
mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugrožavaju sigurnost prometa, obavlja
tuženik pod 2) kao jedinica lokalne samouprave kroz čije područje prolazi taj dio ceste odnosno
pravna osoba kojoj to tuženik pod 2) povjeri.
Nadalje, a radi razjašnjenja uzroka ove nezgode u postupku su izvedeni i dokazi pregledom
potvrde PU SD PP od 6. rujna 2018. g., zapisnika PP od 4. srpnja
2018. g. i predmeta Prekršajnog suda u Splitu broj Pp P-383/19 i Pp P-382/19 i PU SD PP formiranog povodom prometne nezgode od 4. srpnja 2018. g. i
saslušanjem svjedoka T. V. i M. P. te tužiteljice u svojstvu parnične
stranke.
Prema navodima tužiteljice isključivi uzrok ove prometne nezgode je stanje kolnika
odnosno nailazak na neočekivanu opasnost na cesti odnosno oveći kamena ili kompaktni komad
betona na cesti, na koji je prije njenog vozila naletjelo i vozilo ispred njenog i koji uopće nije
primijetila. Vozilo ispred njenog da je samo počelo naglo kočiti nakon čega je i sama počela
kočiti i skretati u lijevo ali udarac kamena u donji dio vozila kojim je upravljala nije uspjela
spriječiti.
Svjedok T. V. ispričao je sudu da je vozio brzinom od maksimalno 50
km/h i da je primijetio da se ispred njegovog vozila i to ispred još 2 ili 3 automobila nalazi
kamion koji je vozio stijene, nakon toga da je vozilo ispred naglo skrenulo u lijevo jer u lijevoj
traci nije bilo vozila te se odmah vratilo u srednju traku, a kasnije je protumačio da je vozilo
zaobilazio kamen na cesti i to uspješno izvršilo. Svjedok da nije uspio izbjeći kamen koji se
nalazio na kolniku pa je udario veći kamen, razbio gumu, felgu i prednji branik. Sjetio se da je
jedna osoba izašla iz auta i u afektu bacila kamen u maslinik ispod desne strane ceste, a jedan
radnik policije (koja je jako brzo došla) je otišao po taj kamen. Bio je to veći kamen, malo manji
od nogometne lopte i izdužen.
Svjedokinja M. P. navela je da je upravljala vozilom VW Passat i to srednjom
trakom te držala propisani razmak u odnosu na vozilo ispred sebe. Tužiteljica da je vozila ispred
svjedokinje. U trenutku kad je njeno vozilo naišlo na kamen na cesti da je mislila da je riječ o
"škartocu" (papirnatom omotu), a tek kad se približila da je vidjela da se radi o kamenu te je
reagirala tako da je djelomično uspjela izbjeći udarac u kamen ali ne dovoljno jer je ipak
automobilom prešla preko dosta velikog kamena uz glasni udarac. Svi automobili koji su
naletjeli na kamen da su se zaustavili u srednjoj traci te je ubrzo došla policija pa su auti
prepakirani na zaustavnu traku, a jedno vozilo da se više nije moglo pokrenuti.
Prema podacima iz potvrde PU SD PP od 6. rujna 2018. g i
službene bilješke od 18. kolovoza 2018. g. odlomljeni komad betona najvjerojatnije je pao na
kolnik državne ceste D-8 s nepoznatog teretnog automobila, na odlomljeni komad betona prvo je
prednjim dijelom i donjim postrojem vozila udarila i pregazila kamen vozačica A. B.,
upravljajući vozilom zapadnom kolničkom i srednjom prometnom trakom državne ceste D-8 od
smjera sjevera u smjeru juga u koloni vozila koja su se sporije kretala, nakon vozačice B. na
isti komad odlomljenog betona da je prednjim desnim dijelom i prednjim desnim kotačem udario
T. V. koji je upravljao osobnim automobilom VW Passat a potom donjim
postrojem vozila na isti komad betona udarila je i M. P. upravljajući svojim vozilom
VW Passat iza vozača V.. Mjesto događaja je fotografirano.
Uzimajući u obzir da se radi o iznimno prometnoj ulici koja predstavlja put ulaska u S.,
da se nezgoda dogodila u sredini radnog dana u turističkoj sezoni (srijeda, 4. srpnja 2020. g.) kad
se na ovoj dionici stvaraju prometne gužve, što potvrđuju navodi tužiteljice i svjedoka kao i
utvrđenja radnika policije da su se vozila kretala u koloni, ovaj sud smatra da je tužiteljica, time
što je dokazala da je od kamena koji se našao na cesti oštećeno ukupno tri vozila, zapravo
ukazala da se kamen odnosno odlomljeni komad betona na cesti nalazio jedan kratki vremenski
interval jer je po navodima svjedoka V. koji je inače o nezgodi sudu govorio na
najprecizniji i najjasniji način, vrlo brzo maknut s kolnika. Naime, na takvoj bi prometnici u to
doba dana, a da je kamen bio duže na kolniku, bio oštećen daleko veći broj vozila.
Stoga ovaj sud smatra da za nastanak ove prometne nezgode nema bilo kakve odgovornosti
na strani bio kojeg od tuženika jer tuženici, ma koji da je od njih odgovorna osoba za održavanje
dijela ceste na kojem je došlo do prometne nezgode, nisu mogli poduzeti bilo kakvu mjeru da do
nastanka nezgode ne dođe te da prolazak kolnikom i spornom dionicom ceste za sve sudionike
prometa bude siguran. Drugim riječima, ovaj sud ne uočava što su to mogli poduzeti tuženici u
situaciji kad se kamen na neobjašnjeni način našao na kolniku te je ubrzo, nakon kontakta s tri
vozila, ljudskom radnjom uklonjen s kolnika. Nadalje, s obzirom da se s lijeve i desne strane ove
prometnice, što je ovom sucu poznato iz osobnog iskustva jer se radi o prometnici kojom se
svakodnevno vraća sa suda, nalazi uređena zelena površina odnosno uski nogostup, bez bilo
kakvih kamenih gromada, jedino je moguće te i najvjerojatnije objašnjenje, koje je spomenuto u
službenoj bilješci radnika policije koju je sud interpretirao i što je izričito naveo svjedok
V., da se kamen našao na cesti tako što je ispao iz teretnog kamiona koji je vozio u koloni
gotovo neposredno prije oštećenih vozila. To tuženici ni na koji način nisu mogli spriječiti niti u
tako kratkom vremenskom periodu kamen odnosno odlomljeni komad betona ukloniti s ceste.
Stoga je tužbeni zahtjev bilo potrebno u cijelosti odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude.
Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. Zakona o
parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) jer su tuženici u
cijelosti uspjeli u sporu.
Trošak je, pak, popisao samo tuženik pod 2), kojem je trebalo priznati popisani trošak u
cijelosti: trošak pristojbe odgovora na tužbu od 317,50 kn, kako je trebala glasiti odluka o
troškovima postupka iz točke II. izreke presude.
U Splitu, 21. listopada 2020. g.
S U D A C :
SANDI PETRIČIĆ, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti
žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi nadležnom županijskom
sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno
obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog
dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno
obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena
danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.