Broj: Kž 277/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću za mladež sastavljenom od sudaca Vrhovnoga suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te dr. sc. Zdenka Konjića i Ratka Ščekića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Sande Bramberger Ostoić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene A. B. i drugih, zbog kaznenog djela iz čl. 162. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog K. J. K. (alias N. R. i K. K.), podnesene protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 30. svibnja 2018. broj Kvm-21/18 (Kzd-3/18) o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 20. srpnja 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba optuženog K. J. K. (alias N. R. i K. K.) kao neosnovana.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, u tijeku postupka nakon podignute optužnice zbog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, podvođenja djeteta iz čl. 162. st. 3. KZ/11., pod točkom I. izreke protiv optuženog K. J. K. (alias N. R. i K. K.) je na temelju čl. 127. st. 4. i čl. 131. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. - dalje: ZKP/08.) produljen istražni zatvor iz osnove u čl.123. st. 1. toč. 1. ZKP/08. Pod točkom II. izreke optuženiku je u istražni zatvor uračunato vrijeme lišenja slobode od 14. listopada 2017. pa nadalje.

Žalbu protiv rješenja podnio je optuženi K. J. K. po branitelju E. M., odvjetniku iz Z., zbog svih zakonom predviđenih osnova, s prijedlogom da se ukine rješenje o produljenju istražnog zatvora, podredno da se odrede neke od mjera opreza predviđenih u čl. 98. ZKP/08.

Žalba nije osnovana.

U odnosu na žalbene prigovore K. J. K., prvostupanjski je sud pravilno  i potpuno utvrdio sve okolnosti koje su od utjecaja za donošenje odluke o daljnjoj primjeni mjere istražnog zatvora. To se odnosi, kako na postojanje opće pretpostavke iz čl. 123. st. 1. ZKP/08., tako i na postojanje posebnih pretpostavki. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da one opravdavaju produljenje mjere istražnog zatvora iz osnove u čl. 123. st. 1. toč. 1. ZKP/08. zbog opasnosti od bijega, a i da, s obzirom na tako utvrđene okolnosti, nema uvjeta za primjenu drugih blažih mjera.

Naime, postojanje osnovane sumnje da je optuženik počinio kazneno djelo za koje ga se tereti, kao opće pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora, proizlazi iz dokaza na kojima se temelji potvrđena optužnica, koje je prvostupanjski sud pobliže i naveo u pobijanom rješenju.

Nadalje, protivno žalbenim tvrdnjama žalitelja, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da na strani optuženog i nadalje postoji opasnost od bijega. Naime, optuženik je državljanin Islamske Republike Afganistan koji ničime nije vezan uz Republiku Hrvatsku. Osim toga, prije dolaska u Republiku Hrvatsku, gdje se optuženik kao tražitelj međunarodne zaštite evidentirao kao K. J. K., rođen … . u mjestu K., Islamska Republika Afganistan, isti je tražio međunarodnu zaštitu u Mađarskoj, gdje je evidentiran kao K. K., rođen … ., te u Bugarskoj gdje je evidentiran kao N. R., rođen … Na navedenim okolnostima, kao i činjenici da se optuženik lažno predstavljao kao maloljetnik, što je opovrgnuto antropološkim vještačenjem, pravilno je prvostupanjski sud utemeljio zaključak o postojanju opasnosti od bijega.

Nadalje, protivno daljnjim tvrdnjama žalitelja, uzimajući u obzir značaj i kvalitetu izloženih okolnosti koje upućuju na opasnost od bijega, a osobito vodeći računa o okolnosti korištenja lažnih identiteta i dobi te nevezanosti za područje Republike Hrvatske, osnovano prvostupanjski sud zaključuje da je mjera istražnog zatvora iz osnove u čl. 123. st. 1. toč. 1. ZKP/08. protiv optuženika za sada jedina prikladna za ostvarenje svrhe sprečavanja opasnosti od bijega. Ista se svrha ne bi mogla postići u žalbi predloženim mjerama opreza, niti jamstvom, kako je to pravilno i obrazložio prvostupanjski sud.

U odnosu na žalbeni prigovor povrede načela razmjernosti, s obzirom na dosadašnje trajanje istražnog zatvora od 14. listopada 2017., isto nije dovedeno u pitanje. Naime, prilikom procjene povrede načela razmjernosti treba uzeti u obzir razmjer između težine počinjenog kaznenog dijela i kazne koje se prema raspoloživim podacima može očekivati u slučaju osuđujuće presude te potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora.

Slijedom navedenog, budući da niti jednim žalbenim navodom nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, a ni njegovim ispitivanjem sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08. nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08., odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 20. srpnja 2018.