Broj: Gž Zk-234/16

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Vicku Prančiću, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja A. M. iz K., Š., OIB: ….., koga zastupa punomoćnik S. I., odvjetnik u R., radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj RZ-363/15 od 10. veljače 2016., dana 19. rujna 2016.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se predlagateljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj RZ-363/15 od 10. veljače 2016.

 

Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci brisanje zabilježbe žalbe.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem odbijen predlagateljev prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine upisane u zk. ul. br. … k. o. K. L. na k. č. br. …, pašnjak B. i šuma B., površine 4068 m2, na način da se briše upisano pravo suvlasništva u 1/2 dijela u korist A. Š. A., K., uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja u 1/2 dijela.

 

Protiv tog rješenja predlagatelja je podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te je predložio da se rješenje ukine.

 

Žalba je neosnovana.

 

Ispitujući pobijano rješenje u smislu odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP) i u vezi s člankom 91. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, u daljnjem tekstu: ZZK) ovaj sud je ocijenio da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.

 

Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena ni bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. u vezi s člankom 381. ZPP-a, na koju također ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, jer pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati njegova zakonitost i pravilnost. Izreka pobijanog rješenja je jasna i nerazumljiva te ne proturječi sama sebi ni razlozima rješenja. Prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega prvostupanjski sud smatra da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede 1/2 dijela nekretnine označene kao k. č. br. … zk. ul. br. … k. o. K. L.. Druga je stvar što je žalitelj nezadovoljan iznesenim razlozima, odnosno što misli da je trebalo prihvatiti prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, no time nije ostvarena žalbom naznačena bitna postupovna povreda.

 

Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede nekretnine označene kao k. č. br. … upisane u zk. ul. br. … k. o. K. L., pašnjak B. i šuma B., površine …. m2 i to u pogledu 1/2 dijela navedene nekretnine koji je upisan u zemljišnoj knjizi u korist A. Š..

 

Prvostupanjski sud je odbio prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede navedene nekretnine jer je ocijenio da predlagatelj javnom ili javnoovjerovljenom ispravom nije učinio vjerojatnim da bi mu pripadalo pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čega bi trebalo ispraviti zemljišnoknjižni upis, a sama tvrdnja o neusklađenosti zemljišne knjige sa stvarnim stanjem nije opravdani razlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

 

Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da  isprave dostavljene uz prijedlog nisu isprave koje bi opravdavale pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u  ovom slučaju.

 

Prema odredbi članka 200. stavka 1. ZZK-a pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Odredbom stavka 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

 

Prema odredbi članka 200.a stavka 2. ZZK-a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. U prijedlogu za otvaranje moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.).

 

Odredbom članka 200.a stavka 5. ZZK-a je propisano da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog upravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabelarne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

 

Predlagatelj uz prijedlog nije priložio ni jednu privatnu ili javnu odnosno javnoovjerovljenu ispravu iz koje bi proizlazilo da na strani predlagatelja i njegovih pravnih prednika postoji pravni temelj stjecanja prava vlasništva 1/2 dijela  k. č. br. … zk. ul. br. … k. o. K. L. koji je upisan u korist A. Š..

 

Činjenica da je A. Š. osoba nepoznata boravišta te okolnost da se predmetna nekretnina nalazi u fizičkom posjedu predlagatelja i njegovih  pravnih prednika već više od 80 godina i da oni nisu nikada smetani u korištenju i posjedovanju predmetne nekretnine. čime se upućuje kao dosjelost kao pravni temelj stjecanja predmetne nekretnine, ne opravdava pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka.

 

Naime, zemljišnoknjižni postupak je po svojoj naravi izvanparnični postupak (članak 91. stavak 1. ZZK-a). Prema odredbi članka 191. stavka 4. ZZK-a, koja odredba se u smislu odredbe članka 200.g ZZK-a primjenjuje i kod provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, zemljišnoknjižni sud provodi raspravu za ispravak i donosi odluku po pravilima izvanparničnog postupka, ako ovim Zakonom nije što posebno određeno.

 

Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari neprekidnim samostalnim posjedovanjem te stvari kroz zakonom određeno vrijeme. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću se uz opće pretpostavke za stjecanje prava vlasništva (stvar je sposobna biti predmetom stjecanja u vlasništvo i stjecatelj je sposoban tu stvar steći u vlasništvo) traži ispunjenje i posebnih pretpostavki, a to su: a) da stjecatelj ima samostalni posjed stvari određene kakvoće i b) da posjed stvari traje neprekidno zakonom određeno vrijeme.

 

Po ocjeni ovog suda, dosjelost kao pravni temelj stjecanja prava vlasništva i kao opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka dolazi u obzir kada predlagatelj uz prijedlog priloži javno ovjerovljenu izjavu zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje da je predlagatelj po tom pravnom temelju stekao izvanknjižno vlasništvo (arg. ex članka 200.a stavka 5. ZZK-a). U protivnom, jer je utvrđivanje stjecanja prava vlasništva dosjelošću skopčano s utvrđivanjem, u pravilu, spornih činjenica koje se ne mogu utvrđivati u izvanparničnom postupku, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću se ne može odlučivati u zemljišnoknjižnom postupku, dakle ni u pojedinačnom ispravnom postupku, nego se o tome mora odlučivati u spornom, parničnom postupku.

 

Stoga je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede 1/2  dijela k. č. br. … zk. ul. br. … k. o. K. L. koji je upisan u korist A. Š. i slijedom toga odbijen prijedlog.

 

Zbog navedenog je trebalo na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu, potvrditi prvostupanjsko rješenje i odlučiti kao u izreci.

 

U Splitu 19. rujna 2016.