Broj: Rev 1029/14

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan, predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića, člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića, člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, i protustranke P.-M. d.o.o. L., zastupanog po punomoćnici A. S., odvjetnici u Odvjetničkom uredu S. u R., radi uknjižbe otpisa i prijenosa te činjenja vidljivim pomorskog dobra, odlučujući o reviziji predlagatelja Republike Hrvatske protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3677/2013-2 od 12. studenog 2013. kojim je u odnosu na protustranku P.-M. d.o.o. preinačeno rješenje Općinskog suda u Opatiji poslovni broj Z-4632/08-2 od 26. studenog 2007., u sjednici održanoj 4. listopada 2016.,

 

r i j e š i o   j e

 

Revizija predlagatelja Republike Hrvatske protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-3677/2013-2 od 12. studenog 2013. kojim je u odnosu na protustranku P.-M. d.o.o. preinačeno rješenje Općinskog suda u Opatiji poslovni broj Z-4632/08-2 od 26. studenog 2007. se odbija kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

Općinski sud u Opatiji je rješenjem poslovni broj Z-4632/08-2 od 26. studenog 2007., postupajući po prijedlogu Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu, a na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu KO L. i na temelju dopisa Povjerenstva za granice pomorskog dobra od 26. studenog 2006. odredio je upis kojim se čine vidljivim besteretni otpisi i prijenos u novi zemljišnoknjižni uložak sa statusom pomorskog dobra i to:

 

- besteretni otpis zč. 34/2, 46/2, 46/3, 46/5, 46/6 iz zk. ul. 1760 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 30/1, 30/3, 45/2, 45/4, 45/5, 45/6, 45/7, 47/2, 47/4, 144/1, 145/1, 145/2, 173/1, 174, 176/1, 176/3, 176/5, 176/6, 176/7, 181/1, 181/2 iz zk. ul. P1 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 173/2, 144/2, 144/3 iz zk. ul. 436 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 146/12, 146/13 iz zk. ul. 1085 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 147/14 iz zk. ul. 1315 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 166/6 iz zk. ul. 1677/A k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 168/2 iz zk. ul. 2510 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 170/4 iz zk. ul. 886 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 29/6 iz zk. ul. 1886 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 29/3, 29/8, 29/9, 29/11, 36/3, 36/4 iz zk. ul. 798 k.o. L., te prijenos u novi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 29/4, 29/5 iz zk. ul. 553 k.o. L., te prijenos unovi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

- besteretni otpis zč. 169/7 iz zkul. 382 k.o. L., te prijenos unovi zk. ul. 2579 iste k.o.;

 

čini se vidljiv za zč. 34/2, 46/2, 46/3, 46/4, 46/5, 46/6, 30/1, 30/3, 45/2, 45/4, 45/5, 45/6, 45/7, 47/2, 144/1, 145/1, 145/2, 173/1, 174, 176/1, 176/3, 176/5, 176/6, 181/1, 181/2, 184, 173/2, 144/2, 144/3, 146/12, 146/13, 147/14, 166/6, 168/2, 170/4, 29/6, 29/3, 29/8, 29/9, 29/11, 36/3, 36/4, 29/4, 29/5, 169/7 u zk. ul. 2579 k.o. L. status

 

POMORSKO DOBRO

 

Rješenjem je obustavljen zemljišnoknjižni postupak u odnosu na zč. 32, 47/1, 47/3 u zk. ul. 2000 KO L., iz razloga što su iste već upisane kao pomorsko dobro kojim upravlja Lučka uprava O.-L.-M. D. Odbijen je prijedlog predlagatelja za upis kojim bi bilo vidljivo da zč. 146/11 k.o. L. ima status pomorskog dobra.

 

Županijski sud u Rijeci je rješenjem poslovni broj Gž-3677/2013-2 od 12. studenog 2013., postupajući po žalbi protustranke P.-M. d.o.o.,  preinačio prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojemu je besteretno otpisana kat. čest. 166/6 iz z.k.ul. 1677/A k.o. L. i prenesena u z.k.ul. 2579 iste katastarske općine i kojim je učinjen vidljivim u odnosu na tu česticu status pomorskog dobra na način da je odbijen upis, te naloženo njegovo brisanje, uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja određeno brisanje zabilježbe žalbe protiv rješenja.

 

Protiv drugostupanjskog rješenja predlagatelj je podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku navodeći da odluka u ovom postupku ovisi o rješenju postupovnopravnog pitanja koje se u bitnome može svesti na slijedeće:

 

Može li se na temelju izravne primjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama i Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra u zemljišnoknjižnom postupku dopustiti upis pomorskog dobra na nekretnini za koju je poznat nositelj prava vlasništva?

 

Predlagatelj je naveo da je pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni zato što o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvaćanje odlučujući u pojedinim predmetima ili na odjelnoj sjednici, a riječ je o pitanju o kojemu postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, primjerice u izvanparničnoj stvari Županijskog suda u Zadru u rješenju poslovni broj Gž-256/07 od 4. lipnja 2009.

 

Vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je naznačeno pitanje važno u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP. Rješenje je ispitano po čl. 392.a st. 2. ZPP samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojega je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo uz pozivanje na propise i druge izvore prava koji se na to pitanje odnose.

 

U postupku pred nižestupanjskim sudovima nije bilo sporno:

 

- da je na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. L., pojas kupalište K. – L. – luka L. („Narodne novine“, broj 194/03) izrađen geodetski elaborat radi provođenja Uredbe u katastru i zemljišnoj knjizi,

 

- da je Ispostava Ureda u O. – Odsjek za katastar nekretnina donijela rješenje o provođenju predmetnog geodetskog elaborata pod oznakom Klasa: UP/I-932-07/06-02/00209, ur. br. 541-14-3-07/08-06-2 od 22. rujna 2007. o čemu je po službenoj dužnosti obaviješten zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Rijeci,

 

- da je sačinjen popis katastarskih čestica koje pripadaju pomorskom dobru koji je dostavljen Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci.

 

Postupajući na temelju navedenih isprava Općinski sudu Opatiji je odredio da se čini vidljivim besteretni otpis katastarskih čestica navedenih u točci I. prvostupanjskog rješenja i prijenos u novi zemljišnoknjižni uložak u statusu pomorskog dobra.

 

Drugostupanjski sud je preinačio rješenje i odbio izvršiti upis. Prema obrazloženju rješenja drugostupanjskog suda odredbom čl. 118. st. 2.i 3. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 158/03, 100/04, 141/06, 38/09 - dalje u tekstu: ZOPDML) državni odvjetnik Republike Hrvatske je bio ovlašten podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi upisa brisanja prava vlasništva ili drugog stvarnog prava na pomorskom dobru i uknjižbu pomorskog dobra u zemljišno knjižnom postupku. Nakon što je ta odredba ukinuta Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-44/08, državni odvjetnik nije dužan i ovlašten podnijeti prijedlog u ime Republike Hrvatske za brisanje prava vlasništva i uknjižbu pomorskog dobra za nekretnine za koje je poznat titular prava vlasništva.

 

Ovo pravno shvaćanje je pravilno.

 

Mjerodavna odredba materijalnog prava jest odredba čl. 118. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koja je glasila: Upisi prava vlasništva ili kojega drugoga stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja pravno su nevaljani.

 

Ovu zakonsku odredbu treba tumačiti polazeći od toga da su zemljišne knjige javni registri koji uživaju javno povjerenje. Javno povjerenje koje uživaju zemljišne knjige, zemljišnoknjižni izvaci, ispisi i prijepisi iz nje temelji se na činjenici da iza zemljišnih knjiga stoji autoritet javne vlasti (sudova). Time se osigurava da se zemljišnoknjižni upisi provode u nepristrano i zakonito vođenom sudskom postupku koji omogućuje da se u zemljišnu knjigu provode valjani i potpuni upisi. Zemljišnoknjižni postupak je strogo formalan postupak koji se vodi po pravilima izvanparničnog postupka i u kojem se ispituje jesu li ispunjene sve pretpostavke za pojedini zemljišnoknjižni upis (načelo zakonitosti). Jedna od temeljnih pretpostavki je i postojanje (valjane) pravne osnove upisa (tabularne isprave). Bez postojanja takve isprave zemljišnoknjižni sud ne smije provesti upis (iznimka je jedino stjecanje na temelju zakona). Štoviše, u slučaju takvog upisa radilo bi se o nezakonitom postupanju nadležnog tijela (suda) sa svim posljedicama koje proizlaze iz takvog postupanja.

 

Stoga je jedno od najvažnijih načela zemljišnoknjižnog prava načelo povjerenja u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga. Pravni učinci načela povjerenja u istinitost nastupaju kad se zemljišnoknjižno stanje razlikuje od izvanknjižnog zbog toga što je u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava upisana osoba koja to zapravo nije, jer je upis proveden u njezinu korist nevaljan, neistinit.

 

Zakon o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 - u daljnjem tekstu: ZZK) sadrži odredbe za zaštitu (stvarnih, izvanknjižnih) vlasnika od takvih nevaljanih upisa, a ta zaštita se ostvaruje pravnim lijekovima u samom postupku upisa (žalbom). Nakon što je okončan postupak upisa, zaštita se ostvaruje brisovnom tužbom, kojom nositelji knjižnog prava čije je pravo povrijeđeno neistinitom, nevaljanom uknjižbom štite svoje knjižno pravo zahtijevajući brisanje takve uknjižbe i uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije te uknjižbe (članak 129. ZZK-a, te članci 168., 236., 291. i 342. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

 

Postupak po brisovnoj tužbi, međutim, ne provodi zemljišnoknjižni sud (po pravilima izvanparničnog postupka), već se taj postupak provodi pred (redovnim) sudom po pravilima parničnog (kontradiktornog) postupka u kojem stranka koja tvrdi da je upis neistinit treba to dokazati, a druga stranka (knjižni vlasnik) ima mogućnost očitovati se o tim tvrdnjama, odnosno osporavati ih. Brisanjem prava vlasništva, a što je sadržajno učinjeno prvostupanjskim rješenjem bez obzira što je izreka rješenja drugačije formulirana, došlo je do zadiranja u prava vlasništva (tako Ustavni sud RH u Odluci U-I-4445/2008 od 4. listopada 2011.).

 

Potrebno je dakle zaštititi postojeća prava od eventualno pogrešnog brisanja, jer bi takav postupak imao učinke izvlaštenja. Naime, okolnost da se svim upisima oduzima presumirana valjanost ne znači automatski da su ti upisi nevaljani, već zbog toga jer iz čl. 118. st. 1. ZPD proizlazi da su nevaljani samo oni upisi za koje se ne može dokazati pravno valjani način stjecanja. Upisanom knjižnom vlasniku ne može se izravnom primjenom citirane zakonske odredbe brisati pravo vlasništva, s faktičnim učincima izvlaštenja, a bez prethodne mogućnosti sudjelovanja u sudskom (parničnom/kontradiktornom) postupku, u kojemu bi mu bila omogućena zaštita njegovih prava.

 

Što se pak tiče formulacije iz prvostupanjskog rješenja prema kojoj se rješenjem čini vidljivim besteretni otpis i prijenos u novi zemljišnoknjižni uložak za navedene katastarske čestice status pomorskog dobra valja naglasiti da se u ovom slučaju sadržajno ne radi o pukom upisu činjenjem vidljivim nekih činjenica i okolnosti koje se odnose na knjižna prava. Naime ZZK određuje da se neke činjenice i okolnosti koje se odnose na knjižna prava, njihove nositelje, zemljišnoknjižni postupak i sl. moraju učiniti vidljivim u zemljišnim knjigama. Takve upise provodi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti samo kada je to zakonom izričito propisano da se određena činjenica ili okolnost mora učiniti vidljivim u zemljišnim knjigama (primjerice čl. 10. st. 4. ZZK, čl. 23. st. 1. ZZK, čl. 21. st. 5. ZZK, čl. 22. st. 1. ZZK, čl. 23. st. 2. ZZK).

 

U ovom slučaju nema takve izričite zakonske odredbe na temelju koje zemljišnoknjižni sud može po službenoj dužnosti odrediti upis „kojim se čini vidljivim“ besteretni otpis određenih katastarskih čestica i njihov prijenos u zemljišnoknjižne uloške koji imaju status pomorskog dobra.

 

S druge strane treba imati na umu da je Ustavni sud RH ukinuo odredbu čl. 118. st. 2. prema kojoj je državni odvjetnik imao ovlaštenje podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugoga stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja.

 

Zbog iznijetih razloga slijedi:

 

- da državni odvjetnik nije ovlašten u zemljišnoknjižnom postupku podnijeti prijedlog zemljišnoknjižnom sudu radi brisanja upisa prava vlasništva ili drugoga stvarnog prava na zemljištu i građevinama na pomorskom dobru za koje se ne može dokazati pravno valjan način stjecanja,

 

- da zemljišnoknjižni sud nije ovlašten u zemljišnoknjižnom (izvanparničnom) postupku po službenoj dužnosti odrediti upis „kojim se čini vidljivim“ besteretni otpis određenih katastarskih čestica i njihov prijenos u druge zemljišnoknjižne uloške koji imaju status pomorskog dobra.

 

- da se brisanje pravno nevaljanih upisa može provesti tek na temelju presude donesene po brisovnoj tužbi s time što postupak po brisovnoj tužbi ne provodi zemljišnoknjižni sud (po pravilima izvanparničnog postupka), već se taj postupak provodi pred (redovnim) sudom po pravilima parničnog (kontradiktornog) postupka u kojem stranka koja tvrdi da je upis neistinit treba to dokazati, a druga stranka (knjižni vlasnik) ima mogućnost očitovati se o tim tvrdnjama, odnosno osporavati ih.

 

Slijedi da je pravilno pravno shvaćanje drugostupanjskog suda glede spornog pitanja, te je pravilna odluka kojom je preinačeno prvostupanjsko rješenje i odbijen predloženi upis.

 

Stoga je valjalo odbiti reviziju kao neosnovanu po čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 4. listopada 2016.