Broj: Gž Ovr-147/2017

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Vesni Rist, u (ovršnom) postupku osiguranja predlagatelja osiguranja B. Š. iz L., OIB: …, zastupane po punomoćniku mr.sc. A. Š., odvjetniku iz V. G., protiv protivnika osiguranja G. Ž. iz I., OIB: …, zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J. iz R., radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, rješavajući žalbu predlagatelja osiguranja izjavljenu protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci posl.br.54 Ovr-1340/2016 od 14. listopada 2016. godine, dana 16. svibnja 2017. godine,

r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba predlagatelja osiguranja B. Š. kao neosnovana te se p o t v r đ u j e   rješenje Općinskog suda u Rijeci posl.br.54 Ovr-1340/2016 od 14. listopada 2016. godine.

Obrazloženje

              Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog B. Š. kojim je tražila određivanje privremene mjere kojom bi se protivniku osiguranja G. Ž. zabranilo raspolaganje, otuđenje ili opterećenje nekretnine kat.čest.1771/15 k.o. V. (nova oznaka kat.čest.482 k.o. I.) uz zabilježbu privremene mjere u zemljišnim knjigama te uz određivanje trajanja privremene mjere do završetka upravnog postupka koji se vodi kod Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji – Služba za imovinsko-pravne poslove, Ispostava O., Kl:942-05/08-01/10 Ur.2170-12-02/09-15-33, sve pobliže opisano u točki 1./II.-IV. izreke. Istim rješenjem predlagatelj osiguranja obvezan je protivniku osiguranja nadoknaditi troškove postupka od 2.900,00 kn (točka 2. izreke). Točkom 3. izreke rješenja naloženo je da se u zemljišnim knjigama upiše zabilježba odbijenog prijedloga za određivanje privremene mjere.

              Predlagatelj B. Š. podnijela je žalbu protiv prvostupanjskog rješenja iz svih žalbenih razloga čl.353. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91-89/14; ZPP) i predložila da se prvostupanjsko rješenje preinači prihvaćanjem prijedloga za određivanje privremene mjere.

              Žalba je neosnovana.

              Prvostupanjski je sud u obrazloženju pobijanog rješenja naveo da je predlagatelj osiguranja 19. kolovoza 2015. godine podnio prijedlog radi određivanja privremene mjere – zabranom raspolaganja, otuđenja ili opterećenja nekretnine kat.čest.1771/15 k.o. V. (sada kat.čest.482 k.o. I.), koji prijedlog da je temeljio na postojanju opasnosti da protivnik osiguranja raspolaže navedenom nekretninom u odnosu na koju se pred nadležnim upravnim tijelom vodi upravni postupak radi povrata sporne nekretnine temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" 92/96-81/02; Zakon o naknadi). U daljnjem sadržaju obrazloženja pobijanog rješenja prvostupanjski je sud naveo da je protivnik osiguranja G. Ž. u zemljišnim knjigama uknjižena kao vlasnik sporne nekretnine, odnosno nekretnine kat.čest.1771/15 k.o. V. (sada kat.čest.482 k.o. I.), time da iz zemljišnoknjižnog izvatka proizlazi da je 24. srpnja 2015. godine temeljem čl.84.a st.1. Zakona o zemljišnim knjigama upisana zabilježba pokretanja upravnog postupka koji se odnosi na povrat/naknadu temeljem Zakona o naknadi (posl.br.Z-3516/15). Iz podneska Ureda državne upravne u Primorsko-goranskoj županiji – Služba za imovinsko-pravne poslovne – Ispostava O. od 11. kolovoza 2015. godine prvostupanjski je sud utvrdio da se pred navedenim uredom vodi upravni postupak povrata/naknade temeljem Zakona o naknadi u odnosu na nekretninu kat.čest.1171/15 k.o. V. koji postupak je iniciran po pravnom predniku predlagatelja iz ovog postupka Ć. Š.. Odbijajući prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom raspolaganja, otuđenja ili opterećenja sporne nekretnine prvostupanjski je sud primijenio čl.346. i čl.347. st.1. t.4. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12-93/14; OZ) te čl.84.a st.2. i čl.83. st.2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" 91/96-60/13; ZZK) uz obrazloženje da je predlagatelj dopuštenim upisom u zemljišne knjige koji se odnosi na upis pokrenutog upravnog postupka radi povrata/naknade temeljem Zakona o naknadi ostvario zaštitu svojih prava zbog čega da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere. Odluku o troškovima ovršnog postupka prvostupanjski je sud temeljio na čl.14. st.5. OZ-a.

              Neosnovan je žalbeni razlog predlagatelja osiguranja o počinjenoj bitnoj povredi postupka iz čl.354. st.2. t.11. ZPP-a jer sadržaj obrazloženja uz dostavljenu (nespornu) pisanu dokumentaciju ne potvrđuje ispunjenost pretpostavki iz citirane zakonske odredbe.

              Predlagatelj osiguranja je u žalbi osporio pravilnost pravnog zaključka prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno poistovjetio pravni učinak upisa zabilježbe pokrenutog upravnog postupka i predmetni ovršni prijedlog za određivanje privremene mjere jer se radi o različitim zahtjevima iz zemljišnoknjižnog postupka i predmetnog ovršnog postupka. U daljnjem sadržaju žalbe predlagatelj je naveo da je prijedlog za određivanje privremene mjere podnio zbog pokušaja protivnika osiguranja da ishodi građevinsku dozvolu na spornoj nekretnini u odnosu na koju polaže pravo vlasništva te da je prvostupanjski sud trebao prihvatiti prijedlog za određivanje privremene mjere budući da je (predlagatelj osiguranja) dokazao vjerojatnim postojanje svojeg pravnog interesa i pretpostavki za određivanje privremene mjere prema čl.346. OZ-a. Osim toga, predlagatelj osiguranja je u žalbi naveo da sporna nekretnina nije privedena namjeni te da su ispunjene pretpostavke za naturalnu restituciju prema Zakonu o naknadi, a u odnosu na sklopljen ugovor o zamjeni nekretnina od 2. srpnja 2007. godine (sklopljen između Grada O. i protivnika osiguranja G. Ž.) naveo je da ugovor nema pravni učinak.

Osnovano je u žalbi predlagatelj osiguranja osporio pravni zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere zabranom raspolaganja, otuđenja ili opterećenja sporne nekretnine jer da je predlagatelj osiguranja svoju pravnu zaštitu ostvario upisom zabilježbe pokrenutog upravnog postupka radi povrata/naknade temeljem Zakona o naknadi, koji upis zabilježbe je dopušten u postupku posl.br.Z-3516/15. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za spornu nekretninu kat.čest.1171/15 k.o. V. proizlazi da je 24. srpnja 2015. godine (posl.br.Z-3516/15) dopušten upis zabilježbe pokrenutog upravnog postupka povrata/naknade temeljem Zakona o naknadi, a koji upis je dopušten uz primjenu čl.84.a st.1. ZZK-a. Zabilježba spora odnosno zabilježba pokretanja određenog postupka, koja se upisuje u zemljišnim knjigama, predstavlja pravni institut zemljišnoknjižnoga prava o kojem se odlučuje u okviru zemljišnoknjižnog postupka i u okviru pravila zemljišnoknjižnog prava. S druge strane Ovršnim zakonom, između ostalog, uređene su i privremene mjere, kao pravni institut iz ovršnog postupka, o kojima se odlučuje prema pravilima i postupku iz ovršnog postupka. Stoga su osnovani žalbeni razlozi predlagatelja osiguranja u okviru kojih je osporio pravni zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere budući da upis zabilježbe pokretanja određenog upravnog postupka o kojem upisu je odlučeno prema pravilima zemljišnoknjižnoga postupka i Zakonu o zemljišnim knjigama nije osnova za odbijanje prijedloga za određivanje privremene mjere, a određivanje koje privremene mjere se predlaže prema Ovršnom zakonu.

              Međutim, bez obzira na osnovanost opisanog žalbenog razloga predlagatelja osiguranja pogrešan (prethodno opisan) pravni zaključak prvostupanjskog suda nije doveo u pitanje pravilnost odluke o potrebi odbijanja prijedloga za određivanje privremene mjere, jer iz postojeće pisane dokumentacije proizlazi neosnovanost navedenog prijedloga.

              Odredbom čl.74. st.1. Zakona o naknadi propisano je da na prijedlog prijašnjega vlasnika sud može odrediti privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom koja je predmet naknade za oduzetu imovinu, ako prijašnji vlasnik učini vjerojatnim postojanje opasnosti otuđenja imovine ili iz drugih opravdanih razloga, sukladno odredbama posebnog zakona. Poseban zakon za određivanje privremenih mjera je Ovršni zakon koji je u čl.341. propisao mogućnost podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka, dok su odredbom čl.346. OZ-a propisane pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine na način da se privremena mjera može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine ili učinio vjerojatnim da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete.

              Predlagatelj osiguranja je u podnesenom prijedlogu za određivanje privremene mjere od 19. kolovoza 2015. godine naveo da je njegov pravni prednik Ć. Š. inicirao postupak povrata oduzete imovine u odnosu na spornu nekretninu, koji postupak se vodi kod Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji – Služba za imovinsko-pravne poslove – Ispostava O., a da je protivnik osiguranja postupajući protivno načelu savjesnosti sklopio ugovor o zasnivanju prava građenja 29. prosinca 2014. godine s trgovačkim društvom V. K. d.o.o. I. zbog čega da postoji opasnost otuđenja i raspolaganja spornom nekretninom kat.čest.1771/15 k.o. V., slijedom kojih činjeničnih navoda je predložio određivanje privremene mjere zabranom raspolaganja, otuđenja ili opterećenja navedenom nekretninom sukladno čl.347. st.1. t.4. OZ-a.

              Iz zemljišnoknjižnog izvatka za spornu nekretninu kat.čest.1171/15 k.o. V., kao što je utvrdio prvostupanjski sud, proizlazi da je protivnik osiguranja uknjižen kao vlasnik navedene nekretnine. Iz ugovora o zamjeni nekretnina sklopljenog 2. srpnja 2007. godine između Grada O. i protivnika osiguranja G. Ž. proizlazi da su istim navedene ugovorne strane izvršile zamjenu određenih nekretnina na način da je sporna nekretnina kat.čest.1171/15 k.o. V. postala vlasništvo protivnika osiguranja G. Ž. Iz presude Općinskog suda u Opatiji posl.br.10 P-466/2012 od 4. studenoga 2014. godine proizlazi da je istom odbijen tužbeni zahtjev B. Š. (predlagatelja osiguranja) protiv G. Ž. (protivnika osiguranja) i Grada O. na utvrđenje da je pravno nevaljana uknjižba prava vlasništva na nekretnini kat.čest.1171/15 k.o. V. temeljem ugovora o zamjeni od 2. srpnja 2007. godine. Iz presude Općinskog suda u Opatiji posl.br.4 P-362/09 od 29. travnja 2010. godine proizlazi da je istom odbijen tužbeni zahtjev B. Š. (predlagatelja osiguranja) protiv G. Ž. (protivnika osiguranja) i Grada O. na utvrđenje ništetnosti ugovora o zamjeni od 2. srpnja 2007. godine.

              Odredbom čl.7. OZ-a propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa na temelju podnesaka i drugih pismena time da sud održava ročište kada je to ovim Zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito. Dokumentaciju vezanu za upis uknjižbe prava vlasništva sporne nekretnine u korist protivnika osiguranja, sklapanje ugovora o zamjeni nekretnina, vođenje navedenih parničnih postupaka radi utvrđenja ništetnosti ugovora o zamjeni i utvrđenja pravne nevaljanosti upisa uknjižbe prava vlasništva sporne nekretnine u korist protivnika osiguranja dostavio je protivnik osiguranja, a povodom koje je prvostupanjski sud proveo ročište 13. listopada 2016. godine. Na navedenom ročištu predlagatelj osiguranja nije osporio sadržaj dostavljene dokumentacije već je naveo da je ista irelevantna za odlučivanje o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere.

              Zakonom o naknadi uređeni su uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu, time da se naknada u pravilu određuje isplatom u novcu ili vrijednosnim papirima, a iznimno u naravi. Osim toga, Zakonom o naknadi propisane su i iznimke od  vraćanja  imovine  u  vlasništvo,  uključujući  čl.52.  kojim je propisano da se prijašnjem vlasniku ne vraća imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga osnova treće osobe stekle vlasništvo.

Ovaj sud ne može prosuđivati o osnovanosti ili neosnovanosti zahtjeva za povrat imovine jer se radi o upravnom postupku koji je u isključivoj nadležnosti upravnog tijela. Međutim, odlučujući o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere zabranom raspolaganja, otuđenja ili opterećenje navedene nekretnine, ovaj sud prosuđuje da predlagatelj osiguranja nije u okviru činjeničnih navoda prijedloga i priložene dokumentacije dokazao jednu od osnovnih (kumulativnih) pretpostavki iz čl.346. st.1. OZ-a, odnosno nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine u odnosu na koju predlaže određivanje navedene privremene mjere. Takvom prijedlogu je protivnik osiguranja suprotstavio dokumentaciju kojom je osporio vjerojatnost postojanja navedene nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, posljedično čemu je prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom raspolaganja, otuđenja ili opterećenja navedene nekretnine trebalo odbiti, kao što je već prethodno obrazloženo, zbog neispunjenosti osnovne pretpostavke za određivanje predložene mjere, a koja se odnosi na vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja.

              Slijedom obrazloženog odlučeno je kao u izreci ovog rješenja primjenom čl.380. t.2. ZPP-a.

U Rijeci 16. svibnja 2017. godine