Baza je ažurirana 30.04.2025.
zaključno sa NN 70/25
EU 2024/2679
Broj: Gž Zk-36/17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Nataši Jerković, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice upisa Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli, OIB: ..., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protivnika upisa Grada Pule – Pola, koju zastupa punomoćnica L. G., dipl. pravnica kod protivnika upisa, protiv rješenja Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Z – 14144/15 od 8. ožujka 2016., dana 14. lipnja 2017.,
r i j e š i o j e
1.) Odbija se žalba protivnika upisa Grada Pule – Pola kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli - Pola poslovni broj Z–14144/15 od 8. ožujka 2016.
2.) Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe u ZU 20458 k.o. Pula.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem:
- odbijen je prigovor protivnika upisa Grada Pule – Pola kao neosnovan i potvrđeno je rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Z-14144/15 od 29. prosinca 2015. (točka I. izreke),
- određeno je brisanje zabilježbe prigovora u ZU 20458 k.o. Pula (točka II. izreke).
Protiv tog rješenja žalbu je podnio protivnik upisa Grad Pula – Pola pobijajući isto zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. u vezi članka 381. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” br. 53/91 - 25/13, dalje: ZPP), u vezi članka 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama (“Narodne novine” broj 91/96 - 60/13, dalje: ZZK) s prijedlogom da se žalba prihvati.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba nije osnovana.
Žalitelj ne navodi određeno, niti opisno, procesnu povredu koja bi bila počinjena u prvostupanjskom postupku a ovaj drugostupanjski sud ne nalazi ostvarenje procesnih povreda na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi čl. 381. ZPP i članka 91. stavak 1. ZZK-a.
Prema utvrđenjima prvostupanjskog suda koja su sukladna podacima iz spisa proizlazi, u bitnome, da je predmetna nekretnina i to baš kč.br. 3871/12 površine 3552 m2, koja je i u zemljišnoj knjizi upisana kao šuma te je upisana kao društveno vlasništvo s pravom korištenja Općine Pula, na dan 16. listopada 1990. predstavljala šumu.
Kod prednjeg utvrđenja pravilno je prvostupanjski sud odbio prigovor protustranke i potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta uz obrazloženje da je Republika Hrvatska, na temelju odredbe članka 16. stavak 1. Zakona o šumama, stekla pravo vlasništva navedene nekretnine.
Izloženi zaključak prvostupanjskoga suda je pravilan. Naime, odredbom članka 6. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama ("Narodne novine'' broj 41/90 – dalje: ZID ZŠ/90) izmijenjena je raniji članak 18. Zakon o šumama (''Narodne novine'' br. 54/83., 32/87. i 47/89) na način da je, među ostalim, u stavku 1. istog propisano da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, u državnom vlasništvu Republike Hrvatske. Dakle, Republika Hrvatska je po samom zakonu postala vlasnica navedene nekretnine bez obzira na to tko je do tada bio nositelj prava korištenja pa kao takav i upisan u zemljišnoj knjizi. Citiranom odredbom ZID ZŠ/90 izvršena je vlasnička pretvorba šuma i šumskog zemljišta, tako da su šume i šumska zemljišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim šuma i šumskih zemljišta u privatnom vlasništvu, postale državno vlasništvo stupanjem na snagu tog zakona, dakle 16. listopada 1990.
Žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja jer za vlasnički status nekretnina – šuma i šumskog zemljišta nije odlučno je li zemljište prostornim planom predviđeno za gradnju. Provedba prostornih planova može biti razlog za izdvajanje nekretnine - zemljišta iz šumskog gospodarskog područja, ali samim prostornim planom ne može se mijenjati pravni status šume i šumskog zemljišta. To ne predviđa Zakon o šumama kao specijalni propis, a niti je provedba prostornih planova predviđena kao temelj za stjecanje vlasništva odnosno promjenu pravnog statusa zemljišta. O pravnom pitanju titulara prava vlasništva šuma i šumskog zemljišta nakon stupanja na snagu ZID ZŠ/90 Vrhovni sud republike Hrvatske je već zauzeo pravno shvaćanje u većem broju odluka (primjerice: Rev-450/11 od 11. siječnja 2012., Rev 298/13 od 9. ožujka 2016.) prema kojem šume i šumsko zemljište koje se na dan stupanja na snagu ZID ZŠ/90 nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome da li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je na temelju samog zakona vlasništvo Republike Hrvatske. Stoga je neosnovano pozivanje žalitelja na drugačiju sudsku praksu.
Zbog navedenih razloga, i jer nisu ostvareni ni žalbeni razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe iz članka 128. stavak 3. ZZK-a je odlučeno kao u izreci.
U Splitu, 14. lipnja 2017.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.