Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Broj: Gž Zk-118/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu Mihi Mratoviću, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja D. V. S. d.d. u stečaju iz S., ..., OIB: ..., zastupanoga po punomoćniku V. S., odvjetniku S., radi provođenja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Drnišu od 07. ožujka 2016. godine pod poslovnim brojem Z-341/15, 05. srpnja 2017. godine,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbacuje se predlagateljeva žalba kao nedopuštena.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je predlagateljev prijedlog za ispravak zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama označenim kao čest. zem. ..., čest. zgr. ... i ..., sve k.o. S.

Protiv prvostupanjskog rješenja u skladu s poukom o pravnom lijeku žali se predlagatelj osporavajući rješenje u cijelosti zbog svih žalbenih razloga propisanih članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP „Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,  i 25/13), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 91. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje ZZK-„Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13) s prijedlogom da se rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Žalba nije dopuštena.

U ovom konkretnom slučaju dana 18. svibnja 2015. godine prvostupanjski sud je rješenjem otvorio pojedinačni ispravni postupak za predmetne nekretnine.

Protiv rješenja ikojim se otvara pojedinačni ispravni postupak u smislu odredbe članka 200.c. stavak 1. ZZK-a nije dopuštena posebna žalba, a što znači da "argumentum a contrario" protiv rješenja kojim se odbija otvoriti pojedinačni ispravni postupak je dopuštena posebna žalba.

Dakle, u ovom konkretnom slučaju otvoren je pojedinačni ispravni postupak, te je sud proveo raspravu za ispravak na način da je pribavljao određene isprave, te je nakon toga donio rješenje kojim se ne prihvaća ispravak.

Odredbom članka 200. a. stavak 7. ZZK-a propisano je kako s prijedlogom na temelju kojeg je doneseno rješenje o pokretanju ispravnog postupka se postupa u daljnjem tijeku ispravnog postupka s prigovorom odnosno prijavom podnesenom u (općem) ispravnom postupku, ako posebnim odredbama nije propisano drugačije, te tako i sukladno odredbi članka 200. g. ZZK-a propisano kako na raspravu za ispravak, odlučivanje o prijavama i prigovorima, na provedbu upisa u pojedinačnom ispravnom postupku te na tužbu za ispravak na odgovarajući način se primjenjuju pravila iz odredaba članaka 191. do 197. ZZK-a.

Odredbom članka 194. stavak 3. ZZK-a koju odredbu valja analogno primijeniti kako je to ranije navedeno propisano je da protiv odluke zemljišnoknjižnog suda donesene na raspravi ispravak se ne može uložiti žalba, ali ona ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom.

Stoga je pogrešno pravno shvaćanje prvostupanjskog suda koju je očito zaključio da zato što je odbio ispraviti zemljišnoknjižno stanje sada stranka, predlagatelj ima pravo na redovni pravni lijek, već neovisno o tome na koji način se odluči o prijedlogu za ispravak zemljišnoknjižnog stanja, a nakon što je rješenjem već otvoren pojedinačni ispravni postupak, stranka nema pravo žalbe, već svoja prava ostvaruje u parnici.

Stoga, bez obzira na pouku o pravnom lijeku jer stranka ne može ostvariti više prava od onih koje propisuje zakon je valjalo žalbu odbaciti kao nedopuštenu.

Međutim, zbog pogrešne pouke o pravnom lijeku stranka ne može trpjeti štetne posljedice, te stoga analognom primjenom odredbe članka 195. stavak 6. ZZK-a jer je predlagatelj dobio pogrešnu uputu o pravnom lijeku ako isti tužbu za ispravak podnese u roku od 30 dana od dana zaprimanja ove odluke zemljišnoknjižni sud će kad mu bude dokazano da je tužba podnesena zabilježbu provođenja pojedinačnog ispravnog postupka zamijeniti zabilježbom spora, a općenito rok za podnošenje tužbe za ispravak u smislu odredbe članka 197. ZZK-a predlagatelju će početi teći od dana zaprimanja ove odluke.

Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 367. stavak 1. ZPP-a, a sukladno odredbi članka 91. ZZK-a, u svezi odredbe članka 194. stavak 3. ZZK-a odbaciti žalbu kao nedopuštenu.

 

U Splitu 5. srpnja 2017.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu