Broj: Gž Zk-317/2016

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda mr. sc. Seniji Ledić, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja N. Ž. iz P., OIB: …, zastupanog po punomoćniku N. K., odvjetniku u R., protiv protustranaka pod 1) D. O. iz R., OIB: …, pod 2) I. H. iz Z., OIB: …, pod 3) D. S. V. iz P., OIB: … i pod 4) P. M. iz K., OIB: …, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku poslovni broj RZ-76/2015 od 21. ožujka 2016., 29. lipnja 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku poslovni broj RZ-76/2015 od 21. ožujka 2016.

Obrazloženje

Prvostupanjskim je rješenjem odbijen prijedlog predlagatelja Ž. N. za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka glede Z.U. 3054, Z.U. 3653, Z.U. 155 i Z.U. 965, sve k.o. P.

Protiv tog rješenja žalbu podnosi predlagatelj upisa pobijajući ga zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Žalba je neosnovana.

Suprotno žalbenim navodima predlagatelja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP) i u vezi s člankom 91. stavkom 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje: ZZK), na koju žalitelj ukazuje ističući da je obrazloženje potpuno suprotno dokumentima u spisu, a misli se na Z.K. izvatke koji su bili odlučujući za ovakvu odluku, jer "od četiri priložena Z.K. izvatka koji su obuhvaćeni prijedlogom te prijedlogom rješenja, predlagatelj nije upisan na z.č. 3527/14 Z.U. 965 te nije upisan na z.č. 3527/15 Z.U. 3054, sve k.o. P.".

Žalitelju je odgovoriti da prvostupanjsko rješenje sadrži jasne i razumljive razloge zbog kojih je prvostupanjski sud ocijenio da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u konkretnom slučaju. To što je žalitelj nezadovoljan tim razlozima ne utječe na valjanost pobijanog rješenja.

Ispitujući pobijano rješenje u granicama ovlaštenja iz članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. ZPP-a, žalbeni sud ocjenjuje da u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

Predlagatelj je predložio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odnosno zatražio je ispravak upisa u Z.U. 3653, Z.U. 3054, Z.U. 965 i Z.U. 155, sve k.o. P. na način da predlagatelj bude upisan kao suvlasnik nekretnina u veličini suvlasničkog dijela koji će utvrditi sudski vještak.

Prema odredbi članka 200. stavka 1. ZZK-a, pojedinačni ispravni postupak provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Pojedinačni ispravni postupak može se provesti glede jednog ili više zemljišnoknjižnih uložaka. Odredbom stavka 3. istog članka je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano radi čijeg je upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koji po odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

U skladu s odredbom članka 200.a. stavka 2. ZZK-a u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, na koji način i u čiju korist trebali ispraviti. U prijedlogu za otvaranje moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.). Uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška.

Odredbom članka 200.a. stavka 5. ZZK-a je propisano da prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu i zasnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojim se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

Sud je prvog stupnja utvrdio da je kč. 3527/14 k.o. P. upisana u dva uloška s različitim vlasnicima, kao i da je k.č. 3527/15 k.o. P. također upisana u dva zemljišnoknjižna uloška s različitim vlasnicima, ali je ocijenio da ta okolnost nije razlog za otvaranje i vođenje pojedinačnoga zemljišnoknjižnog postupka, već za ispravak pogreške u upisu.

Osim toga, s obzirom da se prijedlogom traži otvaranje i vođenje pojedinačnog ispravnog postupka glede dijela nekretnine ("upis suvlasnika nekretnina u veličini suvlasničkog udjela kojeg će utvrditi vještak"), ocijenjeno je da se pojedinačni ispravni postupak ne može pokretati i voditi glede dijela nekretnine, radi čega je prijedlog u cijelosti odbijen.

Neutemeljeno žalitelj ukazuje na nepravilnost pobijanog rješenja.

U pojedinačnom ispravom postupku može se zahtijevati, za razliku od postupka ispravljanja upisa u povodu osnivanja i obnavljanja zemljišne knjige, i promjena podataka u posjedovnici u odnosu na broj, površinu, oblik, način uporabe i izgrađenost pojedinih dijelova zemljišnoknjižnog tijela. U tom slučaju u smislu odredbe članka 200.a. stavka 6. ZZK-a prijedlogu treba priložiti prijavni list ovjeren od strane tijela nadležnog za poslove katastra. Predlagatelj nije uz prijedlog priložio prijavni list ovjeren od strane tijela nadležnih za poslove katastra.

Predlagatelj je naprotiv zatražio otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu dijela predmetnih nekretnina.

Iz odredbe članka 200. stavka 1. ZZK-a, treba, "argumentum a contrario" zaključiti da se pojedinačni ispravni postupak ne može voditi u pogledu dijela katastarske čestice.

U zemljišnoknjižnom ulošku u kojemu je upisano određeno zemljišnoknjižno tijelo mogu se provoditi upisi samo glede cijelog zemljišnoknjižnog tijela ili nekog njegovog idealnog dijela neovisno o tome sastoji li se ona od jednog ili više zemljišta, što znači da se ne mogu provoditi posebni upisi knjižnih prava, ograničenja i tereta samo glede nekog fizičkog dijela zemljišta. Vođenje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu fizičkog dijela katastarske čestice bilo bi protivno načelu pravne cjelovitosti zemljišnoknjižnog tijela. Zato je u prvostupanjskom postupku pravilno primijenjeno materijalno pravo kada je ocijenjeno da ne postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka te kada je slijedom toga odbijen prijedlog kao neosnovan.

Zbog navedenog je trebalo na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 91. stavkom 1. ZZK-a i na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

U Splitu 29. lipnja 2018.