Broj: Gž Zk-335/2017

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja G. Z., T. S. R. .., OIB:…, zastupan po dip. iur. Đ. P., radi otvaranja zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zk. ul. … na zk.č.br. …k.o. V. N., odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Z-7156/14 od 15. travnja 2016. godine, dana 14. studenog 2017. godine,

r i j e š i o   j e

I. Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod poslovnim brojem Z-7156/14 od 15. travnja 2016. godine, te se predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe o odbijanju prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u ZU … k.o. V. N.

Obrazloženje

Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za zk. ul. …na zk.č.br. …k.o. V. N., te je odlučeno zabilježiti odbijanje prijedloga za otvaranje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u zk. ul. …na zk.č.br. …k.o. V. N.

Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 dalje: ZPP-a) u svezi s odredbom članka 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98,114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK), predlažući da drugostupanjski sud prihvati žalbu predlagatelja, te dozvoli otvaranje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka u navedenom zk. ulošku.

              Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je osnovana.

Predlagatelj je prijedlogom zatražio pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretninu označenu kao zk.č.br. …k.o. V. N. na temelju pravomoćne presude na temelju priznanja Općinskog suda u Zagrebu, poslovni br. XCI-p-4814/00 od 27. studenog 2000. godine donesene u sporu tužitelja G. Z. i tužene B. V. iz Z., P….

              Rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a iz obrazloženja rješenja proizlazi da sud nalazi da ne postoje opravdani razlozi u smislu članka 108. stavak 1. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova ("Narodne novine" br. 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05 i 60/10 – dalje Zemljišnoknjižni poslovnik) niti predlagatelj posjeduje pravni interes za otvaranje pojedinačnog zk ispravnog postupka na način kako je to predložio u svom prijedlogu jer nije učinio vjerojatnim da posjeduje ispravu koja bi se odnosila upravo na upisanu korisnicu u zemljišnim knjigama niti je učinio vjerojatnim da nije došlo do stjecanja društvenog vlasništva po ZV-u, u korist R. H. iz kojeg razloga je na temelju članka 200.a ZZK-a odbijen prijedlog predlagatelja.

              Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud je počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, a na koju povredu drugostupanjski sud na temelju odredbe članka 365. stavak 2. u svezi člankom 381. ZPP-a i 91. stavak 1. ZZK-a pazi po službenoj dužnosti.

              Pobijano prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer u obrazloženju nema razloga o odlučnim činjenicama a izneseni razlozi su nejasni i nerazumljivi.

              Naime, cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom postupku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige.

              Prema odredbi članka 200. stavak 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak može se provesti ako za to postoji opravdani razlog, a takav razlog postoji prema odredbama članka 108. stavak 2. Zemljišnoknjižnog poslovnika ako je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, pod uvjetom da se radi o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

Nadalje, odredbom članka 200. stavaka 3. ZZK-a je propisano da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ovoga Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

Prema odredbi stavka 5. članka 200.a ZZK-a predlagatelj treba prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi osnovanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelje i sl.).

Pojedinačni ispravni postupak je podijeljen u dva dijela-postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak u kojemu se u skladu s odredbama članka 200. stavka 2. i članka 200.g ZZK-a na odgovarajući način primjenjuju pravila iz članaka 191. do 197. ZZK-a. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Ako sud smatra da postoji opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka donosi rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, protiv kojeg rješenje nije dopuštena posebna žalba (članak 200.c stavak 1. ZZK-a), time da je stavkom 2. članka 200.c ZZK-a propisano da će se u uputi o pravnom lijeku označiti da osobe koje za to imaju pravni interes, svoja prava mogu ostvarivati u ispravnom postupku podnošenjem prijave ili prigovora u roku otvorenom za ispravak, odnosno u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom, nakon što pojedinačni ispravni postupak bude zaključen. U ovom dijelu postupka sud ne raspravlja i ne odlučuje o osnovanosti samog prijedloga, odnosno ne raspravlja i ne odlučuje o tome treba li ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, već isključivo o tome postoje li opravdani razlozi za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

              Sukladno odredbi članka 109. stavak 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika, uz prijedlog treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javno ovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, kao što su npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga, koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvadci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i slično.

              Stoga osoba koja ima pravni interes mora dokazati da ima opravdan razlog za pokretanje postupka i mora učiniti vjerojatnim da joj pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

              Predlagatelj je uz prijedlog priložio ispravu koju prvostupanjski sud nije vrijednosno cijenio, pa je nejasno temeljem koje relevantne činjenične osnove te isprave prvostupanjski sud zaključuje o neosnovanosti prijedloga.

              Nakon zaprimanja prijedloga za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, zemljišnoknjižni sud odlučuje o tome da li će otvoriti postupak ili će prijedlog odbiti, pa ukoliko ocijeni da postoje opravdani razlozi za vođenje tog postupka, tada će donijeti rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka. U ovom stadiju postupka zemljišnoknjižni sud ne utvrđuje tko su osobe koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao nositelji zemljišnoknjižnih prava u odnosu na koje se traži pokretanje postupka, već samo utvrđuje postojanje opravdanog razloga za provođenje postupka, dok je njegova osnovanost predmet daljnjeg postupka. Tek nakon donošenja rješenja (ukoliko se otvaranje postupka odobri), postoji obveza suda da sukladno članku 112. Zemljišnoknjižnog poslovnika rješenje o otvaranju postupka zajedno s prijedlogom za otvaranje postupka i primjerkom oglasa, osobno dostavi svim osobama u čiju su korist provedeni zemljišnoknjižni upisi u odnosu na nekretninu koja je predmet postupka.

              Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a, u vezi sa člankom 91. stavak 1. ZZK, odlučeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 14. studenog 2017.