Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Broj: Gž Zk-38/2017

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu ovoga suda Andrei Boras Ivanišević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja upisa G. Z., T. S. R. 1, zastupano po E. R. dipl.iur., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja upisa protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela pod poslovnim brojem Z-15568/12 ( Ozn Z-59509/11) od 16. rujna 2016., dana 5. prosinca 2017.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja upisa G. Z. i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela pod poslovnim brojem Z-15568/12 ( Ozn Z-59509/11) od 16. rujna 2016.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem prihvaćen je prigovor R. H. te preinačeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pod poslovnim brojem Z- 59509/11 od 29. veljače 2012. na način da je prijedlog predlagatelja upisa  odbijen kao neosnovan uz nalog za uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja u listu B u Z.U. 13690 k.o. G. Z. te je određena zabilježba odbijenog prijedloga predlagatelja upisa.

 

              Protiv navedenog rješenja žali se predlagatelj upisa, kako iz žalbenih navoda proizlazi zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP), koji zakon se primjenjuje na temelju odredbe članka 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 - u daljnjem tekstu: ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim razlozima.

 

Žalba nije osnovana.

 

Prvostupanjskim rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta dopušten je upis prava vlasništva na ime predlagatelja upisa na nekretnini upisanoj u Z.U. 13690 k.o. G. Z. temeljem Uvjerenja Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 15. studenog 2011.

 

Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je prihvatio prigovor protivnika upisa te preinačio rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta na način da je prijedlog predlagatelja upisa odbijen kao neosnovan uz obrazloženje da u konkretnom slučaju, podnesenim ispravama predlagatelj upisa nije dokazao pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva sukladno odredbi članka 361. i 365. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( "Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/07, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 -dalje ZV).

 

Neosnovano žalitelj ističe u žalbi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za uknjižbu  prava vlasništva u korist predlagatelja upisa.

 

Naime, predlagatelj upisa svoj prijedlog za uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine temelji na tvrdnji da se radi o nekretninama koje su prema Uvjerenju gradskog Ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstva, komunalnih poslova i prometa, Odjela za prostorno uređenje, Središnji odsjek za prostorno uređenje Klasa: 350-03/2011-03/524 UrBroj:251-13-020/005-2010-2 od 5. studenog 2011. na dan stupanja na snagu Zakona o poljoprivredom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91) i Zakona o šumama ("Narodne novine" broj 52/90) nalazila unutar granica građevinskog područja grada Z. čime su sukladno odredbi članka 361. i 365. ZV-a te člancima 2. i 9. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  ("Narodne novine" broj 33/01, 60/01, 125/05, 109/07 i 125/08) ostvarene pretpostavke za upis prava vlasništva na ime predlagatelja.

 

Prema odredbi članka 361. ZV-a pravo korištenja neizgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu koje nije prestalo do donošenja ovog zakona pretvara se njegovim stupanjem na snagu u pravo vlasništva dotadašnjeg nositelja tog prava ili njegovog pravnog slijednika.

 

Iz izvještaja o zemljišnoknjižnom stanju razvidno je da je čest. zem. 8428/1 oranica na M., površine 930,3 čhv upisana u Z.U. 13690 k.o. G. Z. kao opće narodna imovina s upisanim organom upravljanja u korist Narodnog odbora G. Z..

 

Zakon o narodnim odborima gradova i gradskih općina („Narodne novine“ broj 36/52) ukinut je Zakonom o provođenju novog uređenja općina i kotara („Narodne novine“ broj 33/55) a donošenjem Ustava SFRJ („Službeni list SFRJ“ broj 14/63) i Ustava SRH („Narodne novine“ broj 15/63 i 18/63) Narodni odbori kao najviši organi državne vlasti kojima su podređeni svi lokalni organi ( članak 3. Općeg zakona o narodnim odborima –„Službeni list FNRJ“ broj 22/52).

 

Zakonom o uknjižbi nekretnina u društvenom vlasništvu (Službeni list SFRJ broj 12/65) propisivao je da se uknjižba državnog vlasništva - općenarodna imovina na temelju Uredbe o uknjiženju prava vlasništva na državnoj nepokretnoj imovini iz 1947. smatra kao da je upisano društveno vlasništvo, a naznačivanje organa upravljanja kao naznačivanje nositelja prava korištenja. Ako je kao organ upravljanja naznačen državni organ, kao nositelj prava korištenja naznačivala se društveno politička organizacija čije je to organ.

 

Međutim, predlagatelj podnesenim prijedlogom i ispravama kojima opravdava zatraženi upis ne dokazuje pravni slijed u odnosu na upisani organ upravljanja Narodni odbor, koji je prestao je postojati, pa u konkretnom slučaju ne djeluje predmnijeva vlasništva iz članka 361. ZV-a.

Slijedom izloženog, pravilno je prvostupanjski sud odlučio kada je zahtijevani upis prava vlasništva na predmetnim nekretninama u korist predlagatelja ocijenio neosnovanim. To naravno ne znači da predlagatelj ne bi bio ovlašten u parničnom postupku kao kontradiktornom postupku, što zemljišnoknjižni nije, dokazati činjenice osnovom kojih izvodi svoje pravo vlasništva u odnosu na predmetnu nekretninu. U postupku u ostvarivanju prava o spornom pitanju – pitanju činjenične, odnosno materijalnopravne prirode, odlučuje nadležni sud u parničnom postupku. Naime, s obzirom na pravnu prirodu parničnog postupka, kao jedinog zakonom propisanog postupka mjerodavnog za utvrđivanje spornih činjenica i odlučivanje u sporovima iz područja građanskopravnih odnosa, na temelju javne i kontradiktorne rasprave, taj se postupak, upravo po toj osnovi, bitno razlikuje od zemljišno knjižnog postupka.

Navedenim ispravama, suprotno navodima žalbe, predlagatelj nije dokazao pravni slijed u odnosu na ovlaštenika prava upravljanja na predmetnim nekretninama niti je iz dostavljenog uvjerenja gradskog Ureda za katastar i geodetske poslove od 15. studenog 2011. moguće utvrditi koji točno dio predmetne nekretnine po identifikaciji predstavlja dio kat. čest. 3424/2 i kat. čest. 3424/3 k.o. G. koja se navodi u predmetnom uvjerenju.

 

Utoliko neosnovano žalitelj ističe u žalbi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke za uknjižbu prava vlasništva u korist predlagatelja upisa.

 

              Slijedom izloženog, sud prvog stupanja je valjano primijenio  materijalno pravo kada je osnovom dostavljenih isprava  odlučio o podnesenom prijedlogu pa s obzirom na navedeno, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi valjalo je na temelju odredbe članka 128. stavaka 3. ZZK-a odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i pobijano rješenje potvrditi.

 

U Splitu, 5. prosinca 2017.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu