Broj: Gž Zk-1/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, OIB:11748694684, kao drugostupanjski sud, po sucu pojedincu Mihi Mratoviću, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja H. P. … d.o.o. OIB: …, iz Z., S.c., i H. C. d.o.o., OIB:…iz Z., U. V. H., oboje zastupani po punomoćnicima odvjetnicima iz O. u. S. & p. d.o.o. Z., J. u., odlučujući od žalbi zainteresirane osobe H. I. d.o.o., OIB: … iz Z., M., protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima  od 27. listopada 2017. pod brojem Z-6131/17, 15. siječnja 2018.,

r i j e š i o   j e

Preinačuje se rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru od 27. listopada 2017. pod poslovnim brojem Z-6131/17, na način da se prihvaća prigovor i preinačuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima - Zemljišnoknjižnog odjela, donesenog po zemljišnoknjižnom referentu pod brojem Z-6131/17 od 11. travnja 2017., te se odbija prijedlog za uknjižbu prava vlasništva (suvlasništva) na nekretninama upisanim kao vlasništvo H.-H. ž. d.o.o. Z. upisane u z.u. … k.o. C..

Nalaže se uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

Prvostupanjski sud je po ovlaštenom zemljišnoknjižnom referentu na temelju prijedloga, te preslika plana podjele uz isprave čiji se izvornik već nalazi u zbirci isprava pod brojem Z-5190/17 od 12. travnja 2006. na nekretninama upisan kao vlasništvo H.- H. ž. d.o.o., dopustio uknjižbu u zemljišnoknjižnom ulošku pod brojem …. katastarske općine C., i to na ime H. P. p. d.o.o. Z. za …/…, u korist H. C. d.o.o. Z. za …/… i H. I. d.o.o. Z. za …/… dijela cjeline.

Povodom prigovora zainteresirane osobe H. I. d.o.o. Z. prvostupanjski sud je po sucu odbio prigovor.

Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali zainteresirana osoba H. I. osporavajući rješenje u cijelosti, zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP -„Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 91. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje ZZK – "Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17).

Predlagatelji H. P. p. d.o.o. Z. i H. C. d.o.o. Z. podnijeli su odgovor na žalbu kojim su osporili žalbene navode i predložili potvrdit prvostupanjsko rješenje.

Žalba je osnovana.

U ovoj pravnoj stvari predlagatelj H. P. p. d.o.o. Z. i H. C. d.o.o. Z. zatražili su upis prava suvlasništva na temelju plana o podjeli trgovačkog društva H.-H. ž. d.o.o. Z..

Prvostupanjski sud je prihvatio prijedlog za uknjižbu, te je odbio prigovor jer je utvrdio kako bi kao jedini vlasnik predmetnih nekretnina bilo upisano trgovačko društvo H.- H. ž. d.o.o. Z., a čiji pravni slijednici su predlagatelji, te zainteresirana osoba. Kako je zaista po planu podjele predlagatelj H. P. p. d.o.o. Z. dobio učešće u dugotrajnoj imovini 42,97 %, predlagatelj H. C. d.o.o. Z. 40,10% te zainteresirana osoba H. I. d.o.o. Z. 16, 93%, to je prvostupanjski sud upravo sukladno omjerima i dopustio uknjižbu.

H. I. d.o.o. Z. kao zainteresirana osoba već je u prigovoru na rješenje isticala kako se plan ne odnosi na predmetne nekretnine, jer je već u planu podjele utvrđeno da se odlukom Skupštine trgovačkog društva H. H. ž. d.o.o. provodi smanjenje temeljenog kapitala zbog izuzimanja imovine i izvora što čini javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske što ne sačinjava imovinu i izvore novih društava, a što znači da je zainteresirana osoba istaknula kako bi predmetne nekretnine predstavljale javno dobro.

Plan podjele trgovačkog društva H.-H. ž. d.o.o. Z. donesen je na temelju Zakona o podjeli trgovačkog društva H.-H. ž. d.o.o. (dalje Zakon o podjeli- "Narodne novine" broj 153/05).

Odredbom članka 1. Zakona o podjeli propisano je kako će se trgovačko društvo H.- H. ž. d.o.o. podijeliti na četiri društva s ograničenom odgovornošću (naknadno je četvrto društvo za vuču vlakova prestalo postojati a njegovu imovinu su preuzeli predlagatelji).

Odredbom članka 2. Zakona o podjeli propisano je kako će Vlada Republike Hrvatske do 1. lipnja 2006. na prijedlog ministara mora, turizma, prometa i razvitka donijeti odluku kojom će odrediti koja imovina (nepokretne i pokretne stvari, poslovni udjeli, prava i novac) trgovačkog društva H.-H. ž. d.o.o. danom upisa u sudski registar trgovačkih društava (predlagatelja i zainteresirane osobe) postaje imovinom tih društava. Posebno je odredbom članka 2. stavaka 1. Zakona o podjeli propisano da će se citiranom odredbom iz stavaka 1. utvrditi popis zemljišta, objekata i uređaja koji čine željezničku infrastrukturu i opće su dobro u javnoj uporabi Republike Hrvatske i ne postaju imovina trgovačkih društava iz članka 1. Zakona o podjeli. Upravo željezničku infrastrukturu iz stavka 2. citiranog članka 2. Zakona o podjeli danom upisa u sudski registar preuzima u posjed na korištenje i na upravljanje trgovačko društvo osnovano za upravljanje održavanje i izgradnju željezničke infrastrukture.

Iz plana podjele trgovačkog društva od 12. travnja 2006. razvidno je kako se prihvaća smanjenje temeljnog kapitala, te se imovina H.-H. ž. d.o.o. iskazana u bilanci smanjuje za stvari koje čine javno dobro sukladno Zakonu o željeznici ("Narodne novine" broj 123/03 i 30/04) i Pravilniku o željezničkoj infrastrukturi ("Narodne novine" broj 127/05).

Nadalje, iz samog prijedloga, izvještaja o zemljišnoknjižnom stanju te prvostupanjskog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta razvidno je da se na većem dijelu nekretnina konstatira da se nalaze uz željezničku prugu, time da je primjerice za nekretninu označenu kao čest. zem. … K. b., ukupne površine … m2, navedeno da željezničku prugu čini površina od … m2.

Odredbom članka 15. stavka 1. Zakona o željeznici (dalje Zakon/03 - "Narodne novine" broj 12/03, 194/03, 30/04, 153/05, 79/07, 120/08, 75/09 i 94/13) propisano je kako je željeznička infrastruktura javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. status željezničke infrastrukture sukladno odredbi članka 15. stavak 1 Zakon/03 utvrđuje se propisom kojeg donosi ministar, a to je Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi, koji u odredbi članka 5. određuje da se željeznička infrastruktura sastoji od zemljišta infrastrukturnog pojasa s zračnim prostorom iznad njega u visini do 14 m, te od željezničkih infrastrukturnih podsustava koji su konkretno i navedeni u citiranoj odredbi, a infrastrukturni pojas definiran je člankom 9. istog Pravilnika te između ostaloga čini i zemljište ispod željezničke pruge, a granice tog pojasa određuje upravitelj infrastrukture sukladno članku 10. Pravilnika, i granice moraju biti geodetski definirane, označene i unijete u katastre zemljišta.

Sada važeći zakon o željeznici (dalje Zakon/13 - "Narodne novine" broj 94/13, 148/13 i 73/17) propisuje odredbom članka 7. što čini željezničku infrastrukturu, s time da određivanje sastavnih elemenata se uređuje pravilnikom kojeg donosi ministar nadležan za željeznički promet (i dalje je na snazi Pravilnik o željezničkoj infrastrukturi - "Narodne novine" broj 127/05 i 16/08).

Odredbom članka 9a. Zakona/13 propisano je kako željeznička infrastruktura, kojoj pripadaju željezničke pruge razvrstane na temelju Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga iz članka 14. Zakona/13 s pripadajućim elementima u vlasništvu je Republike Hrvatske i javno je dobro, a željeznička infrastruktura ne može se otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava osim u slučajevima propisanim Zakonom/13.

Slijedom navedenog, potpuno je jasno kako da bi se uopće nešto upisalo kao javno dobro u općoj uporabi, na temelju činjenice da se radi o željezničkoj infrastrukturi bilo je potrebno priložiti dokaz da se radi o željezničkoj infrastrukturi u smislu ranije citiranih propisa, pa tako i upravo Županijski sud u Bjelovaru u svojoj odluci pod brojem Gžp-95/10, a obzirom da bi prvostupanjski sud i njegove odluke ranije spadale u nadležnost Županijskog suda u Bjelovar.

Postavlja se pravno pitanje može li se od stranka zahtijevati dostavu dokaza o negativnoj činjenici, odnosno da se ovdje u konkretnom slučaju ne radi o željezničkoj infrastrukturi.

Po pravnom shvaćanju Građanskog odjela Županijskog suda u Splitu održanom 30. studenog 2011. može se zahtijevati od predlagatelja koji podnosi prijedlog za uknjižbu prava vlasništva i prilaganje isprava - uvjerenja da se određena nekretnina ne nalazi u određenom području, a sukladno odredbi članka 40. stavka 2. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj 28/13, 33/15, 82/15, i 82/16) pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suca pojedince tog odjela.

Stoga, ovaj sud analogno pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Građanskog odjela Županijskog suda u Splitu održanom 30. studenog 2011., s obzirom da se odredba članka 40. stavak 2 Zakona o sudovima nije izmijenila neovisno o potpuno izmijenjenoj nadležnosti drugostupanjskih sudova sukladno naknadno donesenom Zakonu o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 128/14) smatra kako je da bi se prihvatio prijedlog za upis prava vlasništva s imena HŽ-Hrvatske željeznice d.o.o. Zagreb u korist predlagatelja i zainteresirane osobe cijeneći plan podjele, cijeneći konkretno zemljišnoknjižno stanje bilo potrebno priložiti dokaz da se ne radi o željezničkoj infrastrukturi koja bi predstavljala javno dobro.

Kako je nedvojbeno da predlagatelji nisu priložili ispravu koja bi mogla poslužiti kao dokaz da se ne radi o željezničkoj infrastrukturi u smislu ranije citiranih Zakona o željeznici i Pravilnika o željezničkoj infrastrukturi, to je valjalo na temelju odredbe članka 128. stavak 1. točka b) ZZK-a  preinačiti rješenje zemljišnoknjižnog suca o prigovoru, odbiti prijedlog za upis, naložiti brisanje provedenog upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižno stanja, te brisanje zabilježbe žalbe.

U Splitu 15. siječnja 2018.