Broj: Gž Zk-727/2017

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Andrei Boras Ivanišević, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja 1. B. d.o.o. za graditeljstvo i usluge, Z., P. cesta bb, 2. A. Š. iz Z., P. 78b, i 3. Z. Č. iz Z., P. 78b, svi zastupani po punomoćniku S. V., odvjetniku iz Z., R. A. 7, u pojedinačnom ispravnom postupku na nekretninama upisanim u Z.U. 5057, 36725 i 36753 k.o. S., odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Z., Stalne službe u S., Zemljišnoknjižni odjel pod poslovnim brojem Z-39721/10 od 3. lipnja 2016., 23. siječnja 2018.

r i j e š i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Z., Stalne službe u S., Zemljišnoknjižni odjel pod poslovnim brojem Z-39721/10 od 3. lipnja 2016.

Obrazloženje

              Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor te potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Z., Stalne službe u S., Zemljišnoknjižni odjel pod poslovnim brojem Z-39721/10 od 2. prosinca 2015. i naloženo brisanje zabilježbe odbijenog prigovora po pravomoćnosti rješenja.

              Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji, kako iz žalbenih navoda proizlazi zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP) u svezi s odredbom članka 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje u tekstu: ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovnu odluku.

              Žalba nije osnovana.

              Prvostupanjskim rješenjem odbijen je kao neosnovan prigovor predlagatelja upisa te je potvrđeno rješenje Općinskog građanskog suda u Z., Stalne službe u S., Zemljišnoknjižnog odjela broj Z-39721/10 od 2. prosinca 2015. u dijelu kojim je odbijen prijedlog predlagatelja za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na čest. zem. 595/2, 595/86, 595/87 i 595/88 upisan u Z.U. 8527 te čest. zem. 595/55 i 595/53 upisane u Z.U. 403 sve k.o. S.

              Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da to što je zemljišnoknjižni sud u prvom stupnju pogrešno primijenio materijalno pravo pozivajući na novelirane odredbe Zakona o zemljišnim knjigama, koji je stupio na snagu 16. svibnja 2013., objavljen u Narodnim novinama broj 55/13, nije od utjecaja na pravilnost zaključaka i odluke suda prvog stupnja budući odredbe Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik („Narodne Novine“  broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05 i 60/10) na isti način reguliraju isto pitanje.

              Naime, u konkretnom slučaju prijedlog za otvaranje pojedinačnog zemljišnoknjižnog postupka podnesen je sudu dana 13. kolovoza 2010. pa je primjenom odredbe članka 82. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 55/13) na konkretni slučaj bilo primijeniti odredbe Zakona o zemljišnim knjigama koji je bio na snazi prije Novele ZZK/13.

              U dosadašnjem tekstu ZZK-a pojedinačni ispravni postupak bio je propisan samo člankom 200. ZZK-a, a pobliže uređenje nalazilo se u odredbama članka 108. – 114. Zemljišnoknjižnog poslovnika, čija primjena traje i danas.

              Tako je odredbom članka 109. stavak 4. Zemljišnoknjižnog poslovnika propisano da prijedlogu treba priložiti i isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javno ovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, te je kao jedna od takvih isprava u toj zakonskoj odredbi naveden i izvadak iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnina. Odredbom, pak, članka 109. stavak 5. Zemljišnoknjižnog poslovnika izričito je propisano da u slučaju kada bi se u ispravnom postupku moralo promijeniti podatke u posjedovnici glede površine, oblika, broja, izgrađenosti pojedinih dijelova zemljišnoknjižnog tijela, prijedlogu treba priložiti i prijavni list katastra o nastaloj promjeni.

              Naime, odredbom članka 10. ZZK-a propisano je da oznake katastarskih čestica u zemljišnoj knjizi moraju biti sukladne s njihovim oznakama u katastru zemljišta i katastarskim planovima, a osobito moraju biti navedeni katastarski brojevi čestica, njihova površina prema katastru, kao i zgrade i druge građevine koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove površine (izgrađenost zemljišta).

              Iz priloženog posjedovnog lista, dostavljenog po predlagateljima, sud je utvrdio neslaganje podataka o površini čest. zem. 595/2, koja je u elaboratu naznačena površinom od 99 586 m2 dok je u zemljišnoj knjizi za istu nekretninu upisana površina 110 416 m2.

              U smislu članka 52. stavak 3. Pravilnika o katastru zemljišta promjene podataka o broju, položaju, obliku, načinu uporabe, izgrađenosti (zgrada o druga građevina) i površini katastarskih čestica za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularne isprave pogodne za uknjižbu stvarnog prava u zemljišnoj knjizi, dostavljaju se zemljišnoknjižnom sudu putem stranaka prijavnim listom i kopijom katastarskog plana.

              Utoliko su u tom pravcu neosnovani žalbeni navodi jer je u pojedinačnom ispravnom postupku dopušteno (za razliku od postupka ispravljanja upisa povodom osnivanja ili obnavljanja zemljišnih knjiga) zahtijevati i promjenu podataka u posjedovnici u odnosu na površinu, oblik, broj i izgrađenost pojedinih dijelova zemljišnoknjižnog tijela, ali tada prijedlogu treba priložiti prijavni list katastra o nastaloj promjeni, što proizlazi iz odredbe članka 109. stavak 5. Zemljišnoknjižnog poslovnika, a koja je inkorporirana u odredbu stavka 6. novog članka 200.a prema noveli ZZK/13.

              U odnosu, pak, na navode žalitelja kojim se ukazuje na počinjenu bitnu povredu postupka budući je o podnesenom prigovoru protiv rješenja zemljišnoknjižnog suda odlučio isti zemljišnoknjižni sudac za odgovoriti je da je samo protiv rješenja kojim je odbijen odnosno odbačen prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka dopuštena žalba, sukladno odredbi članka 200.c stavka 1. ZZK-a, a zbog čega u  konkretnom slučaju ne bi bilo mjesta primjeni odredbe članka 123.a ZZK-a.

              No, to što je zemljišnoknjižni sud dopustio podnošenje prigovora u smislu članka 123.a ZZK-a, o kojem je odluku donio zemljišnoknjižni sudac u smislu odredbe članka 124. ZZK-a, a protiv koje je izjavljena žalba u ovom postupku nije dovelo do gubitka prava na pravni lijek.

              Slijedom naprijed izloženog, žalbu predlagatelja je valjalo odbiti kao neosnovanu i primjenom odredbe članka 383. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 91. stavak 1. ZZK-a pobijano rješenje suda prvog stupnja potvrditi.

U Splitu 23. siječnja 2018.