Broj: Gž Zk-605/2017

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, kao sud drugog stupnja po sucu tog suda, Andrei Boras Ivanišević kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja: 1. P. C. i 2. J. C. oboje iz M., oboje zastupani po punomoćniku Z. G., odvjetniku u Z.,…, radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem Z-63/2016 (Z-7189/2015) od 28. listopada 2016., 15. veljače 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba predlagatelja te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku pod poslovnim brojem Z-63/2016 (Z-7189/2015) od 28. listopada 2016.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan te potvrđeno rješenje tog suda pod poslovnim brojem Z-7189/2015-2 od 25. studenog 2015.

Protiv navedenog rješenja žale se predlagatelji upisa, kako iz žalbenih navoda proizlazi zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11–pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14-dalje: ZPP)  u svezi s odredom članka 91. stavak 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13–dalje u tekstu: ZZK) s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovnu odluku.

Žalba nije osnovana.

Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagatelja te je potvrđeno rješenje tog suda pod poslovnim broj Z-7189/2015-2 od 25. studenog 2015. kojim je odbačen prijedlog predlagatelja za zabilježbu spora na nekretnini upisanoj u Z.U. 2250 k.o. T. kč.br. 400, kuća i dvor te naložena zabilježba odbačenog prijedloga.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da sud prvog stupnja smatra da u predmetnoj pravnoj stvari nisu bile ispunjene postupovne pretpostavke za upis predložene zabilježbe spora budući predlagatelji nisu naveli svoj OIB, koja obveza je propisana odredbom članka 99. stavak 1. ZZK-a, a jednako tako po toj istoj odredbi prijedlog treba sadržavati ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj osobe protiv koje se upis provodi.

Neosnovano žalitelji žalbenim navodima ukazuju na pogrešnu primjenu materijalnog prava od strane suda prvog stupnja.

Naime, odredbom članka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama iz 2013. odredba članka 99. ZZK-a glasi:

"1. Prijedlog za upis treba sadržavati oznaku zemljišnoknjižnog suda kojem se prijedlog podnosi, ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj osobe u čiju korist se treba provesti upis, kao ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj osobe protiv koje se upis provodi, i osoba koje će trebati obavijestiti o rješenju te broj zemljišnoknjižnog uloška i oznaku čestica upisanih u zemljišnoknjižnom ulošku u kojem se upis treba provesti.

2. Ako je prijedlog za upis podnesen protiv osoba za koje iz stanja zemljišnih knjiga ili drugih opravdanih razloga zbog kojih nije moguće pribaviti podatke iz stavka 1. ovog članka to će se u prijedlogu posebno naznačiti.

3. Ako se izvornik odnosno otpravak isprave već nalazi kod suda čiji bi zemljišnoknjižni odjel trebao postupati po prijedlogu za upis, dovoljno je u prijedlog uputiti na taj izvornik odnosno otpravak i po mogućnosti priložiti presliku, a zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti pribaviti izvornik odnosno otpravak.

4. Iz prijedloga za upis treba biti vidljivo koje bi pravo tim upisom steklo, ograničilo, opteretilo ili ukinulo, a ako se predlaže upis zabilježbe, osobni odnos ili pravna činjenica čiji se upis zahtjeva. Ako je prijedlog upravljen na stjecanje knjižnog prava samo na plodovima zemljišta, to u prijedlogu za upis mora biti izrekom navedeno.

5. Prijedlogom za upis smatraju se i podnesci odnosno dopisi koji stižu zemljišnoknjižnom sudu kojima se od tog suda zahtjeva neki zemljišnoknjižni upis u zemljišne knjige ili čije rješavanje može dovesti do zemljišnoknjižnog upisa."

Dakle, prijedlog za razliku od prijašnjeg rješenja u članku 99. ZZK-a, mora sadržavati, između ostalog, što slijedi iz stavka 1. tog članka, ime i prezime, adresu te osobni identifikacijski broj:

a) osobe u čiji korist treba provesti upis,

b) osobe protiv koje se provodi upis,

c) osobe koje treba obavijestiti o rješenju.

No, to pravilo, važno za jamstvo zaštite prava svih čija se prava upisuju, mijenjaju, ograničavaju ili opterećuju, trpi iznimku jer se popisuje u stavku 2. članka 99. ZZK-a, da je predlagatelj dužan posebno u prijedlogu naznačiti da nije u mogućnosti dostaviti sve podatke koji se traže za urednost prijedloga, a koji se odnosi na osobe protiv koji se određuje upis, ako iz stanja zemljišnih knjiga ili drugih opravdanih razloga nije u mogućnosti te podatke pribaviti.

S druge strane imajući u vidu odredbu članka 109. stavka 7. ZZK-a sud samo iznimno može pozvati predlagatelja da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis. Naime, člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 107/07) unesena je odredba članka 109. stavka 7. ZZK-a ,a koja propisuje postupanje suda u slučaju  nepotpunog prijedloga.

Navedena odredba očito je u funkciji učinkovitosti, a time i postizanja žurnosti zemljišnoknjižnih sudova. Međutim, polazeći od sadržaja citirane odredbe novelirani članak 109. stavkom 7. ZZK-a odnosi se samo na nepotpune prijedloge, dakle one kojim nisu priloženi svi nužni prilozi propisani člancima 102. – 104. ZZK-a.

Utoliko je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbacio kao neuredan prijedlog predlagatelja koji ne sadrži naznaku osobnog identifikacijskog broja podnositelja prijedloga i protivnika upisa. Ovo tim prije što se u konkretnom slučaju radi o prijedlogu zabilježbe spora koji je u tijeku i u odnosu na koji obzirom na sadržaj podnesenog prijedloga dolazi do primjene odredbe nakon izmjena i dopuna ZZK-a iz 2013.

Slijedom naprijed izloženog, temeljem odredbe članka 128. stavak 3. ZZK-a žalbu predlagatelja upisa valjalo je odbiti i pobijano rješenje potvrditi.

U Splitu 15. veljače 2018.