Broj: Gž Zk-35/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, kao sud drugog stupnja, po sucu Jasminki Pavković, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja 1. K. M. iz Z., …, OIB: …, 2. D. G., rođ. R., pok. M. iz R. S., P., …, 3. I. M. rođ. G., pok. R. iz R. S., P., … i 4. A. G., pok. R. iz S. R. Nj., L., …, koje zastupa punomoćnik D. M., odvjetnik u S., …, radi otvaranja i provođenja pojedinačnog ispravnog postupka u zk. ul. 24, 32, 146 i 261 k. o. N., odlučujući o žalbi 1-4 predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poseban zemljišnoknjižni odjel u Solinu poslovni broj RZ-41/16 Z-592/16 od 30. ožujka 2017., 26. veljače 2018.,

r i j e š i o   j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja 1. K. M., 2. D. G., 3. I. M. i 4. A. G. i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poseban zemljišnoknjižni odjel u Solinu poslovni broj RZ-41/16 Z-592/16 od 30. ožujka 2017. u dijelu pod st. I. i st. III. izreke.

II. Ukida se isto rješenje u dijelu pod st. II. izreke.

III. Nalaže se Općinskom sudu u Splitu posebnom zemljišnoknjižnom odjelu u Solinu brisanje zabilježbe odbacivanja prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka upisane pod poslovnim brojem RZ-41/16 Z-592/16 te brisanje zabilježbe prikazanja žalbe (pravilno bi bilo zabilježbe žalbe) upisane pod poslovnim brojem Z-16219/17 (RZ-41/16, Z-592/16) u zk. ul. 24, 32, 146 i 261 k. o. N.

Obrazloženje

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

''I. Odbacuje se prijedlog za pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na nekretnine označene kao:

- čest. zem. 199/2, 215, 216, 219, 223, 981 i 1027, ZU 24,

- čest. zem. 986/12 i 986/14, ZU 32,

- čest. zem. 218/1, ZU 146,

- čest. zem. 986/13, ZU 261

sve k. o. N..

II. Nalaže se brisanje plombe u ZU 24, 32, 146 i 261 k. o. N..

III. Nalaže se izvršiti upis zabilježbe odbacivanje prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u ZU 24, 32, 146 i 261 k. o. N..''

Protiv tog rješenja žale se 1-4 predlagatelji iz razloga bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

Žalba 1-4 predlagatelja djelomično je osnovana (ali ne iz razloga navedenih u žalbi, već iz razloga na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti).

Donoseći pobijano rješenje u dijelu pod st. I. i st. III. izreke prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 11, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP), a na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s odredbom čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK).

Nadalje, odlučujući o predmetnom prijedlogu predlagatelja prvostupanjski sud nije počinio niti bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s odredbama čl. 109. st. 6. i st. 7. ZZK na koju sadržajem žalbe ukazuju predlagatelji, pogrešno pritom navodeći da bi se radilo o pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Naime, nisu u pravu predlagatelji kada smatraju da je sud u konkretnom slučaju mogao primijeniti odredbu čl. 109. st. 7. ZZK. Prema toj odredbi iznimno, sud može pozvati predlagatelja nepotpunog prijedloga da dostavi isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, ako je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis.

Da bi se, dakle, mogla primijeniti navedena zakonska odredba potrebno je da se kumulativno ispune dvije pretpostavke navedene u toj odredbi. Prva je da uz prijedlog nisu dostavljene isprave koje ne predstavljaju tabularne isprave, a druga je da je nedostatak takvih priloga jedina zapreka da se udovolji prijedlogu za upis. No, predlagatelji očito ispuštaju iz vida da OIB-i i dokazi državljanstva za 2-4 predlagatelje nisu jedina zapreka da se udovolji prijedlogu predlagatelja, slijedom čega, dakle, suprotno shvaćanju predlagatelja u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni čl. 109. st. 7. ZZK.

Pravilno je i potpuno prvostupanjski sud ocijenio predmetni prijedlog predlagatelja i isprave priložene prijedlogu te je i pravilno zaključio da se prijedlogu nije moglo udovoljiti ne samo zbog nedostatka OIB-a i dokaza državljanstva za 2-4 predlagatelje, već i iz ostalih razloga pravilno i iscrpno navedenih u obrazloženju pobijanog prvostupanjskog rješenja. Navedene razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud drugoga stupnja pa stoga radi nepotrebnog ponavljanja predlagatelje upućuje na obrazloženje pobijanog prvostupanjskog rješenja.

U pravu su predlagatelji kada navode da je za predlagateljicu K. M. dostavljen OIB, međutim, nisu u pravu kada smatraju da ne postoje nikakve zapreke za provođenje ispravka u odnosu na tu predlagateljicu. Ovo stoga jer prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja jasno ukazuje da je pregledom zemljišnoknjižnih uložaka utvrđeno da zajednička prednica stranaka pok. M. G. niti u jednom od navedenih uložaka nije upisana kao suvlasnica predmetnih nekretnina, a da predlagatelji od 1-4 historijatom prijedloga nisu naveli niti su dostavili ijednu ispravu kojom bi dokazali pravni slijed stjecanja od uknjiženih zemljišnoknjižnih ovlaštenika do pok. prednice. Navedeno utvrđenje prvostupanjskog suda predlagatelji žalbom niti ne dovode u sumnju, već smatraju da te isprave na okolnost pravnog slijeda od prednice predlagatelja pa do uknjiženih suvlasnika predložili nisu niti bili dužni dostavljati, a ovo iz razloga jer kada bi taj pravni slijed mogli dokazati tada bi predložili izravan upis u zemljišne knjige te ne bi morali predlagati vođenje pojedinačnog ispravnog postupka.

Navedena shvaćanja predlagatelja su pogrešna. Ovo stoga jer prema čl. 200.a st. 5. ZZK prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.). Osim toga, u prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka moraju se navesti činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i sl.) (čl. 200.a st. 2. ZZK).

No, predlagatelji, ne samo da nisu dostavili niti jednu ispravu kojom bi dokazali pravni slijed stjecanja od uknjiženih zemljišnoknjižnih vlasnika do njihove pok. prednice M. G., već štoviše, u prijedlogu ne navode niti jednu osnovu stjecanja njihove pok. prednice do upisanih suvlasnika na predmetnim nekretninama, osim da je pok. M. G. bila u samostalnom i nesmetanom posjedu predmetnih nekretnina već dugi niz desetljeća pa do svoje smrti, a što bi ukazivalo na stjecanje prava vlasništva po osnovi dosjedanja, a što ne može biti predmetnom odlučivanja u pojedinačnom ispravnom postupku, već jedino u parničnom.

Nisu u pravu predlagatelji kada smatraju da je prvostupanjski sud trebao primijeniti odredbe iz glave 3. (čl. 200. do 200.g ZZK) kojima je regulirano vođenje pojedinačnog ispravnog postupka, kao i da je sud trebao primijeniti pravila iz čl. 191. do 197. a kojim pravilima je uređeno održavanje rasprava za ispravak. Ovo stoga jer prvostupanjski sud mora najprije odlučiti o urednosti i osnovanosti prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a tek kada se taj postupak otvori, primjenjuju se naprijed navedene zakonske odredbe na koje ukazuju predlagatelji.

Konačno, s obzirom na žalbene navode predlagatelja gdje ističu da su uz prijedlog dostavili plan diobe, smatrajući da su tom ispravom učinili vjerojatnim da im pripada pravo vlasništva predmetnih nekretnina, ovdje još valja ukazati da niti to nije isprava kojom bi predlagatelji dokazali pravni slijed stjecanja od uknjiženih zemljišnoknjižnih suvlasnika predmetnih nekretnina do pokojne prednice predlagatelja, a osim toga iz tog plana razdiobe I-824/72 vidljivo je da su predmet diobe realni dijelovi pojedinih katastarskih čestica, a što ukazuje da bi se u ispravnom postupku morali promijeniti podaci u posjedovnici glede broja, površine, oblika i izgrađenosti predmetnih katastarskih čestica, a za što je nužno prema odredbi čl. 200. st. 6. ZZK prijedlogu priložiti i prijavni list tijela nadležnog za poslove katastra, a na što sve u obrazloženju pobijanog prvostupanjskog rješenja pravilno ukazuje i prvostupanjski sud.

Donoseći pobijano prvostupanjsko rješenje u dijelu pod st. II. izreke prvostupanjski sud je ostvario bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a na koju povredu sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 91. st. 1. ZZK. Pobijano prvostupanjsko rješenje u tom dijelu ima nedostatke radi kojih se ne može ispitati jer je izreka tog rješenja nejasna i proturječna st. III. izreke istog rješenja.

Naime, kada je u stavku III. izreke rješenja prvostupanjski sud naložio upis zabilježbe odbacivanja predmetnog prijedloga, onda je rješenje prvostupanjskog suda u dijelu pod st. II. izreke kojim nalaže brisanje plombe (pri čemu nije naveden poslovni broj) u istim zk. ulošcima, proturječno nalogu iz stavka III. izreke.

S obzirom na izneseno, valjalo je primjenom odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK odlučiti kao u st. I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi s čl. 91. st. 1. ZZK odlučiti u st. II. izreke ovog rješenja.

Odluka o brisanju zabilježbe odbacivanja prijedloga iz st. III. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 111. st. 3. ZZK, dok je zabilježbu žalbe valjalo brisati kao suvišnu s obzirom da u konkretnom slučaju nije riječ o žalbi protiv rješenja o upisu (kada se zabilježba žalbe upisuje na temelju čl. 127. st. 1. ZZK), već je riječ o žalbi protiv rješenja kojim je prijedlog odbačen pa zabilježba odbačenog prijedloga čuva red prvenstva za slučaj drugačije odluke povodom žalbe.

U Velikoj Gorici 26. veljače 2018.