Broj: Gž Ovr-147/2018

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Dragici Samardžić, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Z. H. d.o.o., Podružnica Č., OIB: …, zastupan po punomoćnicima Odvjetničkog društva H. i. …. u Z., protiv ovršenika N. S. iz Z., D., radi naplate sudske pristojbe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrv-9143/2017-7 od 29. studenog 2017., 24. svibnja 2018.

 

r i j e š i o   j e

 

1.Uvažava se žalba ovrhovoditelja te se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrv-9143/2017-7 od 29. studenog 2017. preinačava i  rješava se:

 

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovrv-9143/2017-5 od 16. listopada 2017.

 

2. Odbija se zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška žalbenog postupka.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor ovrhovoditelja protiv rješenja o plaćanju sudske pristojbe kao neosnovan i potvrđeno rješenje istoga poslovnog broja od 16. listopada 2017.

 

Pravovremenom i dopuštenom žalbom rješenje pobija ovrhovoditelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, razloga kojeg predviđa odredba čl. 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 143/13, 89/14, dalje: ZPP ), koji se primjenjuje sukladno odredbi čl. 21.  Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 89/14, 55/16, 73/17 – dalje: OZ). Predlaže da se pobijano rješenje preinači i ukine nalog za plaćanje sudske pristojbe.

 

Žalba je osnovana.

 

Iz spisa proizlazi da je ovrhovoditelj javnom bilježniku M. J. u Z. 24. lipnja 2016. podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, da je javni bilježnik dostavio spis prvostupanjskom sudu na nadležni postupak zbog neurednosti prijedloga za ovrhu koji ne sadrži podatak o osobnom identifikacijskom broju ovršenika, nakon čega je prvostupanjski sud 21. kolovoza 2017. donio rješenje kojim je utvrđeno kako je prijedlog za ovrhu povučen te rješenjem od 21. listopada 2017. naložio ovrhovoditelju plaćanje sudske pristojbe na prijedlog za ovrhu u iznosu od 50,00 kuna.

Protiv rješenja o pristojbi ovrhovoditelj je izjavio prigovor o kojem je sud odlučio pobijanim rješenjem na način da je taj prigovor odbijen kao neosnovan. Svoju odluku sud prvog stupnja temelji na shvaćanju da je za ovrhovoditelja nastala obveza plaćanja sudske pristojbe za prijedlog za ovrhu temeljem Zakona o sudskim pristojbama, Tarifnim brojem 1. toč. 2., neovisno o troškovima koje je imao u postupku pred javnim bilježnikom na ime javnobilježničke nagrade jer se radi o različitim osnovama za plaćanje.

 

Stav prvostupanjskog suda ovaj žalbeni sud ne može prihvatiti, a žalba ovrhovoditelja dovela je u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

 

Prema čl. 289. st. 1. OZ-a za obavljanje poslova iz postupka ovrhe javni bilježnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova javnih bilježnika u ovršnom postupku, koju donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. Za ove poslove javni bilježnici ne naplaćuju javnobilježničku pristojbu. Nagrada i naknada troškova koje ovrhovoditelj plati javnom bilježniku dio su troškova ovrhe. Javni će bilježnik ovrhovoditelju izdati obračun tih naknada (st. 2.). Za određivanje ovrhe prema odredbi ovoga dijela Zakona ne plaća se sudska pristojba (st. 3.).

 

Postupanje javnog bilježnika u povodu prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisano je odredbama čl. 281. OZ-a. Prema čl. 281. st. 1. OZ-a ako javni bilježnik ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijet će rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i dostaviti ga strankama. Ako javni bilježnik ocijeni da prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave nije dopušten, uredan (čl. 39. st. 3.) ili osnovan, proslijedit će predmet nadležnom sudu (čl. 287.) radi donošenja odluke (st. 2.). U slučaju st. 2. toga članka sud će odrediti ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ako ocijeni da je prijedlog za ovrhu dopušten, uredan i osnovan (st. 3.).

 

Dakle, s obzirom da se prema čl. 289. st. 3. OZ-a za određivanje ovrhe prema odredbama dijela OZ-a, Razdjel 4., Sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi (čl. 278. - 289.  ne plaća sudska pristojba što se odnosi i na situaciju kada sud u smislu čl. 281. st. 3. određuje ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, te kako je odredba čl. 289. st. 3. toga Zakona lex specialis u odnosu na Zakon o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 74/95, 57/96, 137/02, 26/03, 125/11, 112/12 i 157/13 - dalje ZSP) na temelju kojega je sud donio rješenje o pristojbi, to u konkretnom slučaju ne postoji obveza ovrhovoditelja za plaćanje sudske pristojbe na prijedlog za ovrhu.

 

Slijedom navedenog, valjalo je žalbu ovrhovoditelja uvažiti i na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi sa čl. 21. OZ-a, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

 

U odnosu na zahtjev ovrhovoditelja za naknadom troškova žalbenog postupka isti je valjalo odbiti kao neosnovan jer se ne radi o trošku koji bi bio nužan za vođenje ovrhe (čl. 14. OZ-a). Naime, postupak naplate sudske pristojbe predstavlja adhezioni postupak predmetnom postupku ovrhe u kojem se ne može zahtijevati naknada troškova od suprotne stranke, zbog čega je riješeno kao pod toč. 2. ovog rješenja (čl. 166. st. 2. ZPP-a).

 

U Splitu 24. svibnja 2018.