Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
Broj: Revr 776/15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Mikšića predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Dragana Katića, Darka Milkovića i Marine Paulić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. B. iz Z., OIB: …, kojega zastupa punomoćnica A. Č., odvjetnica u Z., protiv tuženika I.-I. n. d.d., Z., OIB: …, kojega zastupa punomoćnik T. O., odvjetnik u Z., radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, sudskog raskida i naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gžr-2461/14-2 od 20. siječnja 2015., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-2416/12-26 od 18. lipnja 2014., u sjednici održanoj 27. rujna 2016.
p r e s u d i o j e
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti otkaza ugovora o radu od 16. lipnja 2012., za utvrđenje da je ugovor o radu trajao do 10. prosinca 2013. s kojim danom je ugovor o radu sudski raskinut te zahtjev za isplatu 90.000,00 kn naknade štete s pripadajućom kamatom i troškom postupka (toč. I. izreke). Ujedno je naloženo tužitelju da tuženiku naknadi troškove postupka u iznosu od 7.500,00 kn.
Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.
Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13 i 28/13 dalje: ZPP) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a podredno da preinači drugostupanjsku presudu prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti.
Na reviziju nije odgovoreno.
Revizija nije osnovana.
Predmet spora je zahtjev za zaštitu prava utvrđenjem nedopuštenosti otkaza , sudskim raskidom ugovora o radu te zahtjev za isplatu 90.000,00 kn na ime naknade štete zbog sudskog raskida.
Pošavši od utvrđenja da je tužitelj neopravdano izostao s posla u trajanju duljem od tri dana nižestupanjski sudovi su ocijenili da je tuženik imao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu te da je pri otkazivanju tuženik postupao sukladno postupovnim odredbama predviđenim Zakonom o radu ("Narodne novine" 149/09" - dalje: ZR) stoga da otkaz nije nedopušten.
Pritom nisu prihvatili tvrdnju tužitelja da je otkaz dan po proteku roka iz čl. 108. st. 2. ZR te da boravak tužitelja u Zajednici C. radi odvikavanja od ovisnosti o drogama, koje nije popraćeno odgovarajućom dokumentacijom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o privremenoj spriječenosti za rad, te da opravdava izostanak s posla.
Prema odredbi čl. 392.a ZPP, u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP, revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
U reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi. razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir (čl. 386. ZPP).
Postojanje revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP tužitelj obrazlaže proturječnošću prvostupanjske presude u kojoj da su navedeni različiti datumi dopisa supruge tužitelja te nejasnoćom i proturječnošću presude u odnosu na vrijeme izostanka tužitelja s posla.
Različito navedeni datumi dopisa supruge tužitelja te razdoblja neopravdanog izostanka tužitelja s posla posljedica su očigledne pogreške u pisanju koja se može ispraviti u svako doba (čl. 342. st. 1. ZPP) te ta okolnost ne predstavlja takav nedostatak presude da se presuda ne bi mogla ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
Ne postoji stoga revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.
Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 385. st. 1. ZPP) pa pretežni revizijski razlozi kojima tužitelj osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja smatrajući da činjenica da je supruga tužitelja tuženika obavijestila o razlozima izostanka, opravdava izostanak, kao nedopušteni nisu ocjenjivani.
Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava tužitelj temelji na tvrdnji
- da je sporni otkaz od 12. lipnja 2012. dan po proteku roka od petnaest dana, propisanog odredbom čl. 108. st. 2. ZR, jer je tužitelj već 7. svibnja, a najkasnije 9. svibnja 2012., imao saznanja o izostanku tužitelja s posla;
- da liječenje u komuni radi odvikavanja od ovisnosti, a posebno s obzirom na okolnost da se ovisnost o drogi kod tužitelja razvila nakon pljačke benzinske pumpe na kojoj je u vrijeme pljačke tužitelj radio, predstavlja opravdani razlog za izostanak s posla.
Prema odredbi čl. 108. st. 2. ZR ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od saznanja na činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.
U situaciji kad neopravdani izostanak s posla, kao povreda obveze iz radnog odnosa, traje u kontinuitetu, poslodavac može otkazati ugovor o radu sve dok ta povreda traje, a i u daljnjem roku od 15 dana od dana prestanka povrede. Stoga, a budući da je tužitelj neopravdano izostao s posla u kontinuitetu od 7. svibnja 2012. do otkazivanja ugovora o radu, tuženik je tužitelju ugovor o radu otkazao unutar roka propisanog odredbom čl. 108. st. 2. ZR.
Radnik je dužan što je moguće prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju (čl. 77. st. 1. ZR). Ministar će, uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva, pravilnikom propisati sadržaj i način izdavanja potvrde iz stavka 1. toga čl. (st. 4.).
Postojanje i trajanje privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj praksi (čl. 33. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" 150/08, 94/09, 153/09,71/10, 139/10, 49/11, 22/12 i 57/12 - dalje: ZOZO)). Izabrani doktor iz stavka 1. toga članka utvrđuje dužinu trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog propisom koji na prijedlog Hrvatske liječničke komore, odnosno Hrvatske stomatološke komore donosi ministar nadležan za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora (st. 2.). Nakon proteka roka iz stavka 2. toga članka pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje liječničko povjerenstvo područnog ureda Zavoda (st. 3.).
Iz navedenih odredbi, kako to osnovano zaključuju nižestupanjski sudovi, proizlazi da postojanje i trajanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor medicine koji o tome izdaje i liječničku potvrdu.
Tužitelj, koji je bio na bolovanju do 22. veljače 2012., nakon čega nije utvrđena njegova daljnja nesposobnost za rad, nije odgovarajućom ispravom dokazao da je privremeno nesposoban za rad.
I po ocjeni ovog suda, činjenica da se radi odvikavanja od ovisnosti tužitelj svojevoljno uključio u Zajednicu C. u neodređenom trajanju, neovisno o tome zbog čega je ovisnost izazvana, ne opravdava izostanak tužitelja s posla, te njegovo izbivanje s posla u duljem trajanju, bez prethodnog pristanka tuženika za takvo izbivanje, predstavlja osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć (čl. 108. st. 1. ZR).
Nije stoga osnovan ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
Slijedom iznesenog, budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija podnesena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP reviziju odbiti kao neosnovanu.
Zagreb, 27. rujna 2016.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.