Broj: Gž-3422/2016

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda mr. sc. Senije Ledić kao predsjednice vijeća, Amare Trgo kao člana vijeća i suca izvjestitelja te dr. sc. Lidije Vojković kao člana vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja 1. Đ. S. iz P., G. …, OIB: …i 2. I. S. iz P., G. …, OIB:…, oboje zastupani po punomoćniku S. D., odvjetnik u P., protiv tuženika Grada P., OIB: ..., radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola od 20. srpnja 2016. pod poslovnim brojem P-778/14-20, u sjednici vijeća održanoj dana 22. veljače 2018.

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola od 20. srpnja 2016. pod poslovnim brojem P-778/14-20.

Obrazloženje

Presudom suda prvog stupnja odlučeno je kako slijedi:

"Utvrđuje se da su tužitelji stekli pravo vlasništva na kč.br. 5186/12 k.o. P. svako u 1/2 dijela pa se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli da tužitelje upiše kao vlasnike predmetne čestice.

Tužitelji su ovlašteni temeljem ove presude u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime na kč.br. 5186/12 k.o. P. dok je tuženik obvezan trpjeti uknjižbu predmetne čestice na ime tužitelja.

Nalaže se tuženiku da tužiteljima nadoknadi trošak postupka u iznosu od 22.066,25 kuna u roku od 15 dana, dok se u preostalom iznosu zahtjev odbija."

Protiv ove presude žalbu podnosi tuženik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda odredaba parničnog postupka te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da ovaj sud prihvati žalbu preinači prvostupanjsku presudu na način da tužbeni zahtjev u cijelosti odbije uz nalog tužiteljima na plaćanje troškova postupka, podredno da presuda bude ukinuta i predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

U smislu odredbe iz članka 359. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, dalje: ZPP) sud prvog stupnja je žalbu tuženika dostavio na odgovor tužiteljima.

Tužitelji nisu odgovorili na žalbu tuženika.

Žalba nije osnovana.

Predmet spora jest zahtjev tužitelja da se utvrdi da su stekli vlasništvo na kč. br. 5186/12 k.o. P. svako u 1/2 dijela uz zahtjev da se temeljem ove presude uknjiže u zemljišne knjige što da je dužan tuženik trpjeti.

Ispitujući pobijanu presudu koja je donesena o predmetu spora kao i postupka koji je prethodio njenom donošenju ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju određeno ukazuje tuženik iz razloga što je presuda koja je predmet žalbenog pobijanja jasna, razumljiva, moguće je ispitati jer sadrži razloge o svim činjenicama bitnim za presuđenje koji su međusobno povezani i utemeljeni na izvedenim dokazima.

Na druge bitne povrede odredaba parničnog postupka žalitelj posebno ne ukazuje, a ovaj sud nije našao da bi bila počinjena bilo koja od drugih bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbi iz članka 365. stavak 2. ZPP.

U smislu odredbe iz članka 388. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 30/10, 17/12, 43/12 i 152/14, u daljnjem tekstu: ZV), stjecanje promjene pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

Relevantne okolnosti za zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva spomenute nekretnine sežu u daleku prošlost još sredinom prošlog stoljeća.

U valjanom provedenom parničnom postupku sud je utvrdio;

-  da je rješenjem Općine P., Zavoda za urbanizam i komunalne poslove od 12. studenog 1968. pod brojem 06-II/2-2769/1-1968 J. V. i I. S. oboje iz P., dato na korištenje djelomično uređeno gradsko zemljište, locirano na dijelu kat. čest. broj 5186/1 k.o. P. u ... za ponuđeno učešće u troškovima uređivanja građevinskog zemljišta koje iznose dinara 23.365,55 uz obavezu istima da porodična stambena zgrada mora biti izvedena po određenom projektu zajedno sa određeno izvedenim krovom i uz obavezu  pošumiti zemljište mediteranskim drvećem ili žbunjem;

- da je ovo rješenje doneseno na temelju natječaja a najpovoljniji ponuđač za navedenu lokaciju da su bile upravo osobe J. V. i I. S.;

- da je suglasno točci 5. rješenja Općine P. Z. za urbanizam i komunalne poslove od 12. studenog 1968., zaključen Ugovor o učešću u troškovima uređivanja gradskog zemljišta za iznos naveden u spomenutom rješenju od 12. studenog 1968. (23.365,55 dinara);

- da su se J. V. i I. S. obvezali uplatiti navedeni iznos u točno navedenim ratama a da se prema članku 3. ovog Ugovora zavod za urbanizam i komunalne poslove Općine P. obvezano izgraditi urbanističke projekte i parcelaciju, urediti imovinsko pravne odnose, omogućiti priključak na glavnu uličnu vodovodnu mrežu, na električnu mrežu te izgraditi glavne prometnice prema urbanističkom planu razvoja Grada P.;

- da je odobrenjem za gradnju Općine P., Općinskog Zavoda za urbanizam i komunalne poslove broj 06-II/2-UP-3178/1-1968 od 2. travnja 1969. odobreno J. V. i I. S. izgradnja obiteljske zgrade u nizu na kč. br. 5186/1 pod uvjetom da radove izvode po odobrenom projektu;

- da je 7. siječnja 1975. I. S. stavio molbu da se izvrši tehnički pregled izvedenih radova na obiteljskoj kući u …;

- da je Općinski zavod za urbanizam i komunalne poslove zapisnički od 27. veljače 1975. izvršio tehnički pregled jednokatne obiteljske stambene zgrade … podignuta na kč. br. 5186/1 k.o. P., kao i pregled potrebnih atesta pobliže navedenih u tom zapisnički konstatiranom pregledu;

- da je Općina P., Općinski zavod za urbanizam i komunalne poslove rješenjem broj 06-II/-UP/1-70/75 od 22. prosinca 1975. odobrio za upotrebu građevinske objekte stambene zgrade … izgrađena na kč. br.1266/3 i 1266 k.o. P.;

- da je Ugovorom o utvrđenju prava vlasništva na nekretnini od 12. lipnja 2013. koji je zaključen između nasljednika J. V. i I. S. nasljednici J. V. potvrdili da su Đ. S. i I. S. svojim sredstvima na svome zemljištu kč. br. 5186/1 koji nakon parcelacije ustvari nosi oznaku kč. br. 5186/12, sagradili obiteljsku kuću.

Nadalje, sud je u obrazloženju pobijane odluke vrlo detaljno naveo svaku izmjenu kojom su tužitelji intervenirali u datom odobrenju za izgradnju, koji bi bio poseban postupka pred nadležnim tijelima i nakon dobivenih odobrenja bilo je moguće izvršiti tehničku pregled i dobiti uporabnu dozvolu za predmetnu zgradu.

S obzirom na žalbene navode, iz obrazloženja pobijane odluke i priloženih dokaza vidljivo je da je upravo Općina P. dakle prednik tuženika, još 1973. upravo I. S. tretirao kao vlasnika tada dijela parcele broj 5186/1 a koja nesporno sada nosi oznaku 5186/12, sa kojim je prednik tuženika sklopio nagodbu kao sa vlasnikom zgade sagrađene na toj nekretnini, kako bi istom bila naknađena šteta koja mu je nastala rušenjem dijela ogradnog zida prilikom izgradnje ceste na tom dijelu zemljišta (strana 5 pobijanog obrazloženja).

U pogledu materijalnopravnih propisa koje valja imati u vidu prilikom ocijene stjecanja vlasništva na navedenoj nekretnini sud se pozvao na brojne zakone navodeći i vrijeme njihovog izdanja, relevantne odredbe je i citirao (strana 6 i 7 obrazloženja) pa je suvišno ponavljati isto.

Međutim posebno je apostrofirati Zakon o prometnu zemljišta i zgrada (pročišćeni tekst ‑ Službeni list SFRJ, broj 43/65, 57/65, 17/67, te "Narodne novine", broj 52/73) koje posebno u glavi 6 reguliraju davanje na korištenje građevinskog zemljišta od strane općine odredbom iz članka 37. skupština općine može građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu davati na korištenje građanima radi podizanja porodične stambene zgrade za njihove potrebe. Čak je stavkom 2. ove zakonske odredbe data mogućnost da skupština općine može ovlastiti pojedine radne organizacije da pod uvjetima predviđenim njenom odlukom daje na korištenja građevinsko zemljište u društvenom vlasništvu prema stavku 1. te odredbe.

Prijenosom prava vlasništva odnosno prava korištenja na zgradi podignutoj na dodijeljenom građevinskom zemljištu prelazi na onoga koji stječe zgradu i pravo korištenja zemljišta suglasno odredbi iz članka 38. istog Zakona. Dakle, izgradnjom zgrade, onaj koji je dobio mogućnost za izgradnju, stjecao je vlasništvo zgrade, ali i trajno korištenje građevinskog zemljišta i zemljišta koje služi za upotrebu te zgrade.

Prema navedenom zakonu sam postupak davanja na korištenje zemljišta za izgradnju zgrade, prepušten je regulaciji Skupštine općine kao i ovlaštenja koja isti daju pojedinim svojim tijelima za provedbu postupka.

Iz spomenutih odluka vidljivo je da je upravo nadležni Zavod za urbanizam i komunalne poslove Općine P. bio taj koji je ovlašten za provedbu javnog natječaja za dodjelu na korištenje u konkretnom slučaju djelomično uređenog gradskog zemljišta, koji je određivao iznos kojeg je bilo potrebno platiti za datu nekretninu i koji je suglasno aktima prednika tuženika Odlukom o organizaciji, načinu i opsegu uređivanja i korištenja gradskog zemljišta ("Službene novine" Općine P. broj 13/66) imao ovlaštenje za zaključenje ugovora o učešću u troškovima uređivanja gradskog zemljišta koje su faktički značile naknadu za zemljište koje je dato na korištenje.

S obzirom na žalbene navode tuženika istaknuti je da je protiv svake od navedenih odluka; od davanja na korištenje predmetnog zemljišta do zaključenja ugovora o plaćanju naknade koja je u to vrijeme znana kao učešće u troškovima za uređivanje gradskog zemljišta, pa do Odluke o upotrebi građevinskog objekata, stambene zgrade anagrafske oznake … u P., prednik tuženih je mogao podnijeti žalbu koje pravo nije koristio.

Uplatom zadnje rate o čemu postoji dokaz u spisu te pasivno držanje Općine P. u odnosu na sve donesene odluke uz očito kontroliranje načina izgradnje navedenog objekta nameće se zaključak da su osobe kojima je dato na korištenje zemljište radi izgradnje zgrade tu naknadu i platile.

Suprotan zaključak, odnosno žalbeni navodi tuženika da u spisu ne postoje dokazi o izvršenoj uplati za dato zemljište na korištenje davne 1968. na kojemu je građena zgrada do njene dozvole za upotrebu 1975., istaknuto u postupku koji je pokrenut 2014. u suprotnosti je (i) sa odredbama Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja je postala sastavni dio pravnog poretka Republike Hrvatske 1997., a suglasno odredbi iz članka 141. Ustava Republike Hrvatske i iznad zakona u Republici Hrvatskoj po svojoj pravnoj snazi.

Nedosljednost državnih tijela odnosno nadležnih Općina čiji je pravni slijednik u konkretnom slučaju Grad P. bio bi u suprotnosti sa već donesenim odlukama Europskog suda o ljudskim pravima u konkretnom slučaju sa presudom u predmetu Gashi protiv Republike Hrvatske od 13. prosinca 2007. pod brojem 32457/05, koja odluka je pružila zaštitu prava vlasništva podnositelju tog zahtjeva suglasno Protokolu 1. članku 1. i sankcioniralo je nedosljednost državnih tijela u svom postupanju prema stečenim vlasničkim pravima podnositelja tog zahtjeva, u konkretnom slučaju fizičke osobe.

Nadalje, valja imati u vidu materijalnopravni propisi i iz članka 12. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je stupio na snagu 1. rujna 1980., a koji se primjenjuje temeljem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91) kada je zgrada na kojoj postoji pravo vlasništva izgrađena, u skladu sa zakonom na zemljištu u društvenom vlasništvu, tada vlasnik zgrade ima pravo vlasništva zemljišta na kojem je zgrada izgrađena i zemljišta što služi za redovnu upotrebu te zgrade.

Stoga je prihvatiti odluku suda prvog stupnja koji je valjanom primjenom materijalnog prava prihvatio zahtjev tužitelja budući je tužitelj na zemljištu koje mu je dato na korištenje radi izgradnje obiteljske kuće tu kuću, i izgradio suglasno u to vrijeme važećim zakonskim odredbama, čime je stekao pravo vlasništva utemeljeno na naprijed citiranoj odredbi Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima.

Iz izloženog dakle, proizlazi da nisu ostvareni razlozi zbog kojih je žalba podnesena, a kako nisu ostvareni ni razlozi na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti to je temeljem odredbe iz članka 368. stavak 1. ZPP-a žalbu tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu te odlučiti kao u dispozitivu presude ovog žalbenog suda.

U Splitu 22. veljače 2018.