Broj: Gž-2734/16

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, kao drugostupanjski sud, po sucu Vicku Prančiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja V. N. iz R., U. J. G. , OIB: …, koga zastupaju punomoćnici D. J. i M. M., odvjetnici iz Z. O.U. D. J. i M. M. iz R., protiv tuženika K. B. iz B., B., OIB: …, koga zastupa punomoćnik I. M., odvjetnik u U., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Pn-381/15-20 od 19. svibnja 2016., dana 8. siječnja 2018.,

r i j e š i o   j e

              Ukida se presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Pn-381/15-20 od 19. svibnja 2016. u dijelu pod točkom I. i II. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev kojim je traženo da se tuženiku naloži da naknadi tužitelju štetu u iznosu od 57.442,00 kune s pripadajućim zakonskim kamatama koje teku od presuđenja do isplate obračunate po stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima i nadoknadi troškove postupka u iznosu od 10.770,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom po stopi sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima tekućom od zaključenja glavne rasprave do isplate (točka I. izreke).

Istom presudom je naloženo tužitelju da nadoknadi tuženiku troškove postupka u iznosu od 5.312,50 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se za, svako polugodište, određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena (točka II. izreke), dok je zahtjev tuženika za isplatu iznosa od 1.842,50 kune i za isplatu zakonskih zateznih kamata na troškove parničnog postupka odbijen kao neosnovan (točka III. izreke).

Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu kojom pobija presudu u dijelu kojim je odbijen njegov tužbeni zahtjev i prihvaćen tuženikov zahtjev za naknadu parničnog troška zbog pogrešno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se presuda preinači na način da se prihvati tužiteljev tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Tuženik nije odgovorio na žalbu.

Žalba je osnovana.

Prema odredbi članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13,  28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti  na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke  2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio bilo koju od navedenih bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete po osnovi izmakle koristi u iznosu od 57.442,00 koju bi ostvario da je 2014. izgradio bazen i iznajmljivao kuću s bazenom. Tužitelj obrazlaže svoj tužbeni zahtjev tvrdnjom da je posjednik i izvanknjižni vlasnik dijela nekretnine označene kao k. č. …/.. k.o.  S. i da je na toj nekretnini namjeravao izgraditi bazen, kako bi mogao turistima iznajmljivati kuću s bazenom, ali je u izgradnji bazena onemogućen protupravnom radnjom tuženika koji je ogradio dio navedene nekretnine, zbog čega je kod Općinskog suda u Pazinu vođen parnični postupak zbog smetanja posjeda protiv tuženika u kojemu je pravomoćnim rješenjem utvrđeno da je tuženik smetao tužitelja u posjedu dijela k. č. …/… k.o. S..

Prvostupanjski sud je odbio navedeni tužbeni zahtjev jer je zaključio da tužitelj nije dokazao da je stvarni odnosno zemljišnoknjižni vlasnik predmetne nekretnine odnosno dijela sporne nekretnine na kojoj je namjeravao izgraditi bazen, zbog čega nije aktivno legitimiran u ovom postupku.

Zaključak prvostupanjskom suda da tužitelj nije aktivno legitimiran u ovom sporu ne može se za sada sa sigurnošću prihvatiti.

Tužitelj je u tužbi i tijekom postupka iznio tvrdnju da je posjednik i izvanknjižni vlasnik dijela k. č. …/… k.o. S. na kojemu je namjeravao izgraditi bazen, koji mu je na temelju sudske nagodbe sklopljene pred  Općinskim sudom u Pazinu pod poslovnim brojem P-40/11 dana  10. siječnja 2013. pripao u vlasništvo, zbog čega je, na što tužitelj opravdano ukazuje u žalbi, tužiteljev zahtjev za naknadu štete trebalo razmotriti s aspekta prava koja pripadaju predmnijevanom vlasniku u slučaju bespravnog uznemiravanja njegovog predmnijevanog vlasništva.

Prema odredbi članka 167. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12  i 152/14, u daljnjem tekstu: ZVDSP) pravo na zaštitu od uznemiravanja, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način stjecanja svoga posjeda stvari (predmnijevani vlasnik), time da se na zaštitu predmnijevanog vlasnika na odgovarajući način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnijevanog vlasnika. Kad je bespravnim uznemiravanjem od strane treće osobe prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete (članak 167. stavak 3. ZVDSP-a).

Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju (članak 166. stavak 1. ZVDSP-a). 

Prema tome u postupku je trebalo raspraviti i utvrditi ima li tužitelj pravni temelj i istinit način svoga stjecanja posjeda stvari u pogledu onog dijela nekretnine na kojemu je namjeravao izgraditi bazen (koji je, kako to proizlazi iz stanja spisa, kasnije i izgradio) i je li ga u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu tog dijela nekretnine tuženik bespravno uznemiravao.

Budući da prvostupanjski sud nije razmatrao zahtjev tužitelja  za naknadu štete na ime izmakle koristi s aspekta prava koja pripadaju predmnijevanom vlasniku, to je zbog pogrešnog materijalnopravnog pristupa u rješavanju ovog spora činjenično stanje relevantno za odluku o osnovanosti tužiteljeva zahtjeva za naknadu štete ostalo nepotpuno utvrđeno.

Stoga je trebalo na temelju odredbe članka 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

U ponovnom postupku prvostupanjski sud će najprije raspraviti i utvrditi je li tužitelj predmnijevani vlasnik spornog dijela nekretnine k. č. …/… k.o. S. koji je tuženik bio ogradio, a na kojemu je tužitelj namjeravao izgraditi bazen, pa će u slučaju ako je odgovor na to pitanje potvrdan, polazeći od odredaba članka 1045. stavka 1., članka 1046. i članka 1089. stavka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) utvrditi je li tužitelj i u kojoj visini pretrpio štetu po osnovi izmakle koristi, i to u nominalnom iznosu po cijenama u vrijeme nastanka štete, time da će na tu okolnost provesti dokaz vještačenjem koji je tužitelj predložio na ročištu od 13. listopada 2015. (list 36. spisa na poleđini), nakon čega će donijeti novu, zakonitu i pravilnu odluku u ovom sporu.

U Splitu 8. siječnja 2018.