Baza je ažurirana 20.07.2025. 

zaključno sa NN 78/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Broj: Gž-3030/2016

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, u vijeću sastavljenom od sutkinja, Amare Trgo, predsjednice vijeća, Blaženke Rilov Ćurin, članice vijeća, i sutkinje izvjestiteljic te dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1. M. K. ud. A. iz R., …, istovjetna s M. K. rođ. T. iz R., …2. S. M. pok. A. iz R., … , OIB: …, 3. D. S. pok. A. iz S., …, OIB:……, tužiteljice od 1-3 tužbe kao pravne slijednice pok A. K. pok. F. iz R., …., 4. P. T. pok. F. iz R., ….., OIB: i 5. N. T. iz R., …, OIB:…,  tužitelji pod 4 i 5  kao pravni slijednici pok. K. G. rođ. T., …, …, svi tužitelji zastupani po punomoćniku P. J., odvjetniku u R., protiv tuženika 1. T. L. iz R., …, 2. D. L. iz R., …, 3. B. L. iz R., …, tuženici od 1-3 kao nasljednici iza pok. M. L., te kao pravni slijednici pok. A. L. P. žene J. iz R., …, 4. S. G. pok. Š. iz R., …, 5. L. G. pok. Š. iz R., …, 6. P. G. ud. Š. iz R., …, 7. M. G. pok. Š. iz B., …, 8. M. D. pok. Š. iz R., …, 9. A. G. ud. J. iz S., …, 10. M. G. pok. J. iz S., … 2, 11. A. G. pok. J. iz S., …, tuženi od 4-11 tužbe i kao pravni slijednici  pok. Š. G. F. iz R., …, 12. M. Š. iz R., …, 13. B. Š. iz R., …, tuženici pod 12 i 13 tužbe kao pravni slijednici pok. F. G. F. iz R., …, 14. J. G. pok. P. iz R., …, kojeg zastupa punomoćnik L. T., odvjetnik u R., 15. S. Z. rođ. G. iz R., …, tuženi pod 14 i 15 kao pravni slijednici pok P. G. A. iz R., …, 16. J. G. pok. F. iz R., …, i kao pravni slijednik pok. M. G. ud. I. iz R., …, 17. J. G. pok. P. iz R., …, i kao  pravni slijednik  pok. M. G. ud. P. iz R., …, M. G. ud. F. iz R., … i M. G. pok. F. iz R., …,  18. M. R. rođ. G., iz R., …, 19. S. Z. rođ. G. iz Z., …, 20. A. R. rođ. G. iz U., ….,  i 21. A. G. pok. A. iz R., … (ranije …), radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika pod 14 J. G. pok. P. protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Rabu broj P-5495/15 od 8. travnja 2016., u sjednici vijeća održanoj 16. studenoga 2017.,

 

p r e s u d i o   j e

 

              Djelomično se odbija kao neosnovana žalba tuženika pod 14 J. G. pok. P., pa se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Rabu broj P-5495/15 od 8. travnja 2016. potvrđuje u dijelu kojim je u odnosu na ovog tuženika prihvaćen tužbeni zahtjev pod točkom I. izreke pobijane prvostupanjske presude.

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Rabu broj P-5495/15 od 8. travnja 2016. i tužba odbacuje u dijelu pod točkom II. izreke koja se odnosi na tuženika pod 14 J. G. pok. P. i od istog zahtjeva trpljenje cijepanja k.č. 503/1, šuma, 58038 m2 iz zk.ul. 1614 k.o. … sukladno prijavnom listu i prijedlogu parcelacije sačinjenom od vještaka geodetske struke R. S. od 7. listopada 2015. i provedba tog prijavnog lista, jer će u protivnom pristanak na cijepanje parcele i provedbu prijavnog lista zamijeniti presuda, u roku od 15 dana.

              II. Preinačuje se odluka o parničnom trošku pa sadržana u dosuđujućem dijelu točke IV. izreke presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Rabu broj P-5495/15 od 8. travnja 2016. na način da ista glasi:

              U ovom postupku tužitelji M. K. ud. A., S. M. pok. A., D. S. pok. A., P. T. pok. F. i N. T. snose svoje parnične troškove, a tuženi pod 14 J. G. pok. P. snosi svoj parnični trošak.

              III. Odbijaju se tužitelji M. K. ud. A., S. M. pok. A., D. S. pok. A., P. T. pok. F. i N. T. sa zahtjevom za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu tuženika pod 14 J. G. pok. P..

 

Obrazloženje

 

              Presudom prvostupanjskog suda broj P-5495/15 od 8. travnja 2016. utvrđeno je da su tužitelji vlasnici dijela k.č. 503/1 šuma sa 58038 m2 iz zk.ul. 1614 k.o. .., odnosno novoformiranih k.č. 503/7 šuma sa 10613 m2, k.č. 503/9 pašnjak sa 1486 m2 k.o. …, kako je to prikazano u prijavnom listu za zemljišnu knjigu i prijedlogu parcelacije koji priliježe dopuni nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke R. S. od 7. listopada 2015. i to tužiteljica pod 1 M. K. ud. A. iz R., …, tužiteljica pod 2 S. M. pok. A. iz R., …, i tužiteljica pod 3 D. S. pok. A. iz S., …, svaka u 2/12 dijela, a tužitelj pod 4 P. T. pok. F. iz R., … i tužiteljice pod 5 N. T. iz R., …, svaki u 3/12 dijela, te se ovlašćuju temeljem te presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama (točka I. izreke).

 

              Istom presudom naloženo je tuženicima trpjeti cijepanje parcele k.č. 503/1 šuma sa 58038 m2 iz zk.ul. 1614 k.o. …, sukladno prijavnom listu i prijedlogu parcelacije sačinjenom od vještaka geodetske struke R. S. od 7. listopada 2015. i provedbu tog prijavnom lista, jer će u protivnom pristanak za cijepanje parcele i provedbu prijavnog lista zamijeniti presuda, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

 

              Nadalje, odbijen je tužbeni zahtjev u dijelu kojim je traženo utvrđenje da su tužitelji vlasnici novoformirane k.č. 503/8 cesta sa 1308 m2 k.o. …, prikazane u prijavnom listu za zemljišnu knjigu i prijedlogu parcelacije koji priliježe dopuni nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke R. S. od 7. listopada 2015. (točka III. izreke).

 

              Odlukom o parničnom trošku tuženik pod 14 J. G. pok. P. iz R., …(dalje: tuženik pod 14) obvezan je tužiteljima naknaditi parnični trošak u iznosu od 1.835,30 kuna, u roku od 15 dana, dok su s viškom zahtjeva za naknadu parničnog troška u iznosu od 56.523,50 kuna tužitelji odbijeni sa zahtjevom (točka IV. izreke).

 

              Protiv odluka pod točkama I., II. i dosuđujućeg dijela odluke pod točkom IV. izreke prvostupanjske presude žalio se tuženik pod 14, pobijajući istu zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se preinači presuda prvostupanjskog suda u napadnutom dijelu i odbije tužbeni zahtjev, a podredno, da se ista u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Popisan je trošak za sastav žalbe u iznosu od 3.125,00 kuna, uvećano za trošak sudske pristojbe u iznosu od 3.720,00 kuna.

 

              Tužitelji su odgovorili na žalbu tuženika pod 14 i predložili odbijanje iste kao neosnovane, uz potvrdu pobijane presude, zahtijevajući da drugostupanjski sud naloži tuženiku pod 14 da tužiteljima naknadi trošak sastava odgovora na žalbu u iznosu od 2.500,00 kuna, uvećano za 1.000,00 kuna s osnove zastupanja više osoba, a sve uvećano za porez na dodanu vrijednost od 25%, te trošak pristojbe "po odluci suda".

 

              Nakon što je presuda prvostupanjskog suda ispitana u pobijanom dijelu, u okviru odredbe članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 58/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), odlučeno kao u izrekama ovih drugostupanjskih odluka iz slijedećih razloga:

              Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje da su suvlasnici realnog dijela k.č. 503/1 zk.ul. 1614 k.o. …i to onog dijela koji je u dopuni nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodete R. S., ing. geod. iz …, s prijedlogom parcelacije od 7. listopada 2015. ima oznake novoformiranih k.č. 503/7, šuma površine 10613 m2 i k.č. 503/9, pašnjak površine 1486 m2, sve k.o. …(tužbeni zahtjev je pravomoćno odbijen u odnosu na realni dio k.č. 503/1 zk.ul. 1614 k.o. …koji je u dopuni nalaza i mišljenja sudskog vještaka geodete R. S., ing. geod. iz ….od 7. listopada 2015. označen kao novoformirana k.č. 503/8 cesta, površine 1308 m2 k.o. …). Ujedno su tužitelji zatražili da se naloži tuženima da trpe cijepanje k.č. 503/1 šuma sa 58038 m2 iz zk.ul. 1614 k.o. …, sukladno prijavnom listu i prijedlogu parcelacije sačinjenom od vještaka geodetske struke R. S. od 7. listopada 2015. i provedbu tog prijavnog lista, jer da će u protivnom pristanak na cijepanje parcele i provedbu prijavnog lista zamijeniti presuda.

 

              Prema tužbenim navodima i u tijeku postupka, A. G. pok. F. i njegova supruga M. G. rođ. V. su još 1921. kupili više nekretnina od prodavatelja A. G. pok. A., uključivo i 1/2 k.č. 503/1 k.o. …, a u odnosu na koju su presudom Suda u Rabu broj P-19/43 od 13. svibnja 1943. utvrđeni suvlasnicima za po 15/60 dijela svaki. A. G. pok. F. i njegova supruga M. su imali sinove P., A. i F.. Temeljem oporuke iza smrti M. G. rođ. V., istu je naslijedio sin P. G.. Međutim, još za života A. G. pok. F., među njegovim sinovima je postignut sporazum o ustupu dijela kojeg je P. G. sin A. naslijedio iza smrti njegove majke M. G. rođ. V., a istome je pripao dio k.č. 503/1 zvan "…." i nekretnine ispod lokalne ceste, uz more, dok su braća A. i F. G. međusobno podijelili k.č. 503/1 i stupili u posjed pripadajućih dijelova te se više od 50 godina nalaze u posjedu, a radi čega tužitelji koji su pravni slijednici A. G. pok. A., smatraju da su dosjelošću stekli pravo vlasništva spornog prostora kojeg je na dio dobio njihov pravni prednik.

 

              Tuženik pod 14 se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, tvrdeći da je njegov otac P. G. pok. A. bio nasljednik M. G. rođ. V., te da se isti nikada nije podijelio s braćom A. i F..

 

              Prvostupanjski sud je smatrao nespornim, odnosno, utvrdio je:

              - da su tužitelji u posjedu realnih dijelova matične k.č. 503/1 k.o. …koji su u prijedlogu parcelacije vještaka mjernika označene kao novonastale k.č. 503/7 i 503/9,

              - da nitko od tuženika, pa niti tuženik pod 14 nije osporavao činjenicu dugogodišnjeg posjeda tužitelja na realnim dijelovima k.č. 503/1 k.o. …, a sam tuženik pod 14 da je u iskazu naveo da on osobno, a niti njegov otac P. G. pok. A., da nisu na bilo koji način koristili sporni prostor,

              - da su kupci spornog prostora za po1/2 dijela bili A. G. pok. F. i njegova supruga M. G. rođ. V., kojeg su 1943. (ispravno 1921.) kupili od A. G. pok. A., a što je utvrđeno presudom Suda u Rabu broj 16/43 od 13. svibnja 1943.,

              - da je A. G. pok. F., kao primatelj uzdržavanja, sve svoje nekretnine, pa tako i suvlasnički dio sporne nekretnine, Ugovorom o doživotnom uzdržavanju od 2. ožujka 1974., prenio na sinove A. i F., kao davatelj uzdržavanja,

              - da su prema Povijesnom izvatku iz katastara zemljišta, od osnivanja katastra zemljišta u Rabu 1955., kao posjednici k.č. 503/1, ukupne površine 58838 m2, a u dijelu sa 57936 m2 i ceste u dijelu 902 m2, upisani posjednici A. G. A. (prednik tužitelja) i F. G. A. (prednik tuženika pod 18, 19 i 20) te A. G. pok. A., Š. G. F., Š. J. pok. J., F. G. pok. I., J. G. pok. P. i Š. T. pok. A., a godine 1971. da je izvršeno cijepanje k.č. 503/1 te su nastale k.č. 503/1 koja se upisuje u dijelu kao šuma sa 26776 m2 i dijelu kao cesta sa 902m2 na posjednike A. G. pok. A., Š. J. pok. J., F. G. pok. I., Š. G. F., J. G. pok. P. i F. G. pok. F., zatim u dijelu kao šuma sa 15180 m2 na posjednika F. G. A. (prednika tuženika pod 18, 19 i 20) i u dijelu kao šuma sa 15180 na A. G. A. (prednika tužitelja) te da nastaje nova k.č. 503/2 (ukupne površine  800 m2) koja se upisuje u dijelu kao pašnjak sa 400 m2 na A. G. A. (prednika tužitelja) i dijelu pašnjak sa 400 m2 na posjednika F. G. A. (prednik tuženika pod 18, 19 i 20), a 1998. u postupku diobe nekretnina da se na dijelu k.č. 503/1 od 15180 m2 i dijelu k.č. 503/3 od 400 m2, koji dijelovi su do tada bili upisani na F. G. pok. A. upisuje M. R. žena J. (tužena pod 18) i A. G. pok. F. (prednik tužitelja),

              - da iz izvoda popisa katastarskih čestica katastra nekretnina Rab od 25. veljače 2013. proizlazi da je posljednje stanje upisa posjednika k.č. 503/1 Plogar ukupne površine 58038 m2 k.o. …, na dijelu iste koji je po kulturi šuma površine 15180 m2 upisan kao posjednik D. S., P. T., M. K. i S. M., dok je na drugom dijelu iste također po kulturi šuma, površine 15180 m2 kao posjednik upisana M. R. ž. J. (tužena pod 18)

              - da iz Zaključka Ureda za katastar SO Rab broj 2IIP/1-72/1-68 od 13. ožujka 1968. proizlazi da je P. G. A. radi diobe suvlasništva na parcelama 486/3, 482/2, 486/4 i 503/1 koje se nalaze u k.o. …, zatražio premjeravanje koje se određuje za 13. ožujka 1968. te se pozivaju P. G., A. G. i F. G. da istom prisustvuju,

              - da iz iskaza svjedoka K. J., J. J., J. R., P. G., tuženika pod 2 M. Š., tužene pod 18 M. R., tuženika pod 16 J. G. pok. F., tuženika pod 17 J. G. pok. P., te tužiteljice pod 2 S. M. i tužiteljice pod 5 N. T. proizlazi da je između A. G. pok. F. i njegovih sinova A., F. i P. postignut obiteljski sporazum o ustupu i diobi imanja koji je u cijelosti realiziran stupanjem u posjed koji posjed neprekidno traje do danas.

 

              Kraj tako utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je zaključio da je temeljem usmenog sporazuma o ustupu i diobi imanja unutar obitelji A. G. pok. F., odnosno njegova tri sina A., F. i P. G. čitav realni dio zemljišta zvanog ……kojeg su kupili A. G. pok. F. i njegova supruga M. od prodavatelja A. G. pok. A., a koji realni dio je predmet ove parnice te parnice istog suda broj P-5490/15, pripao braći A. i F. G. svakom po 1/2 dijela. Ova potonja dva brata da su se kasnije podijelila na način da je realni dio k.č. 503/1 koji u prijedlogu parcelacije vještaka mjernika od 7. listopada 2015. čine novonastale k.č. 503/7, 503/8 i 503/9 pripao A. G. pok. A. tj. predniku tužitelja, pa kako su tužitelji putem svojih prednika, poštenim posjedovanjem koje je počelo teči 1968., bili u posjedu spornog prostora preko trideset godina koji rok je bio propisan pravnim pravilom paragrafa 1468. Općeg građanskog zakonika, a koja pravila su se primjenjivala temeljem odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/46) istekao je, tužbeni zahtjev je prihvaćen u dijelu kako je navedeno na početku obrazloženja ovih drugostupanjskih odluka.

 

              Suprotno žalbenim navodima tuženika pod 14, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva u pobijanom dijelu, a žalbeni navodi tuženika pod 14 nisu doveli u sumnju pravilnost pobijane presude.

 

              Ovaj drugostupanjski sud, naime, prihvaća kao pravilno utvrđenje prvostupanjskog suda da je čitav realni dio k.č. 503/1 k.o….koji je kupljen od prodavatelja A. G. pok. A., a to su novoformirane k.č. 503/7, 503/8 i 503/9 k.o. …kako je prikazano u prijavnom listu za zemljišnu knjigu i prijedlogu parcelacije nalaza i mišljenja vještaka geodete R. S. iz K. od 7. listopada 2015. te onih novoformiranih k.č. koje su predmet raspravljanja u postupku prvostupanjskog suda broj P-5490/15, što znači i onog dijela kojeg je kupila M. G. rođ. V., a kojeg je od M. G. rođ. V. naslijedio P. G. pok. A.. Naime, iz izvedenih dokaza proizlazi da je taj dio k.č. 503/1 k.o. …P. G. pok. A. ustupio braći A. i F. G. i oni su postigli dogovor da P. G. pok. A. pripadne cjelokupni dio imanja koji se nalazi ispod lokalne ceste, uz more, te jedan dio …zv. "…." kojeg je A. G. pok. F. imao "po djedovini". Na navedeno, osim iskaza svjedoka, upućuju i činjenice da u katastru zemljišta P. G. pok. A., kao ni tuženik pod 14, nikada nisu bili upisani kao posjednici kako proizlazi iz Povijesti posjedovanja Državne geodetske uprave, Ispostave za katastar Rab od 27. veljače 2013. te Zaključka Ureda za katastar SO Rab od 13. ožujka 1968. te činjenica da otac tuženika pod 14 P. G. i tuženik pod 14 ni na koji način nisu koristili spornu nekretninu, kako je to sam tuženik pod 14 naveo u svom iskazu.

 

              U žalbi tuženika pod 14 je navedeno da se ovaj postupak, zajedno s postupkom P-5490/15 istoga suda vodi isključivo između tužitelja i tuženika pod 14, jer preostali tuženici kao suvlasnici jugoistočnog dijela k.č. 503/1 k.o. …nisu zainteresirani za ovaj postupak, obzirom da ih se ne tiče. S druge strane, svi saslušani svjedoci u postupku da su bili predloženi radi saslušanja, od strane tužitelja, od kojih da su neki neposredno i izravno zainteresirani za uspjeh tužitelja u sporu, kao svjedok J. R. te svjedok J. J.. J. R. da je suprug tužiteljice pod 1 u parnici P-5490/15, a radi čega da cijeniti njegovi iskaz kao istinit nije samo pitanje utvrđenog činjeničnog stanja, već protivno zdravorazumskom kritičkom promišljanju i obvezi pravednog suđenja, dok svjedok J. J. ima izgrađenu garažu na spornom prostoru, pa je zainteresiran da regulira pravni status zemljišta na kojemu je izgrađena njegova garaža, a koje nije riješio još od 70-tih godina prošlog stoljeća. U drugu skupinu svjedoka, tuženik pod 14 je svrstao svjedoke K. J. i P. G. koji nisu neposredno zainteresirani za uspjeh tužitelja u postupku, već samo posredno.

 

              U odnosu na ove žalbene navode za odgovoriti je, da nije točno da su ovom postupku tužitelji predložili saslušanje svjedoka koji su saslušani, obzirom da je saslušanje svjedoka P. G. predložio tuženik pod 14, dok su saslušanje ostalih svjedoka predložili tužitelji, iako ZPP, niti sud nisu ograničavali tuženika pod 14 da na okolnost svoje tvrdnje u ovom postupku, predloži saslušanje i drugih svjedoka.

 

              Nadalje je za navesti i da na sposobnost neke osobe da bude svjedok nema utjecaja njen rodbinski odnos sa strankama ni odnos prema predmetu spora u parnici u kojoj svjedoči, što znači da i najbliži krvni srodnici mogu biti saslušani kao svjedoci, ali ova okolnost ima utjecaja prilikom ocjene vjerodostojnosti iskaza svjedoka. Sud mora savjesno i brižljivo pojedinačno ocijeniti iskaz svjedoka kao i svaki drugi dokaz, ali ga mora usporediti s rezultatima cjelokupnog dokaznog postupka i tek na osnovu svestrane ocjene dokaza, sud izgrađuje svoje uvjerenje jeli u postupku neka činjenica dokazana ili nije.

 

              Ovaj drugostupanjski sud smatra da je u pobijanoj presudi prvostupanjski sud pravilno ocijenio sve izvedene dokaze kako je to propisano odredbom članka 8. ZPP-a, pa tako i iskaze svjedoka za koje tuženik pod 14 u žalbi navodi da su izravno ili neizravno zainteresirani za uspjeh tužitelja u ovoj parnici, jer je u skladu s njihovim iskazima sadržaj isprava pregledanih u postupku, a dijelom i sam iskaz tuženika pod 14.

 

              Žalbeni navod kako prvostupanjski sud pogrešno i protiv P. G. tumači činjenicu da je P. G. pokrenuo postupak premjeravanja nekretnina radi diobe s braćom i da snosi troškove postupka, obzirom da je to nevjerojatno i krajnje nelogično i neživotno. Naime, po prvostupanjskom sudu, P. G. je ustupio svoju imovinu braći, te je istodobno pokrenuo postupak premjeravanja za svoju braću koji postupak plaća.

 

              U odnosu na ove žalbene navode, za kazati je da se činjenica pokretanja postupka premjeravanja nekretnina kod Ureda za katastar SO Rab od strane P. G. može tumačiti i na način da je P. G., u odnosu na katastarske čestice koje su u Zaključku Ureda za katastar navode kao predmet premjeravanja, htio utvrditi što dobiva na dio radi eventualne prodaje, kao što je to i učinio s katastarskim česticama koje su bile smještene uz more, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka J. R.. Nadalje, činjenica da je u Zaključku ureda za katastar SO Rab, P. G. pozvan na plaćanje troškova upravnog postupka, radi premjeravanja, ne isključuje mogućnost da između P. G. i njegove braće A. i F. nije postojao drugačiji dogovor po pitanju konačnog podmirenja troškova upravnog postupka, pa žalbeno tumačenje tuženika pod 14 nije jedino i isključivo.

 

              Radi izloženog, žalbeni navodi tuženika pod 14 nisu doveli u sumnju pravilnost presude prvostupanjskog suda u odnosu na ovog tuženika u odluci pod točkom I. izreke pobijane presude, pa kako u tom dijelu nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, u ovom dijelu žalba je odbijena i potvrđena presuda prvostupanjskog suda (članak 368. stavak 1. ZPP-a), a radi čega je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

 

              Nadalje, presudom prvostupanjskog suda naloženo je tuženiku pod 14 trpljenje cijepanja k.č. 503/1, šume sa 58038 m2 iz zk.ul. 1614 k.o. …, sukladno prijavnom listu i prijedlogu parcelacije sačinjenom od vještaka geodetske struke R. S. od 7. listopada 2015. te provedbu tog prijavnog lista, jer da će u protivnom pristanak za cijepanje parcele i provedbu prijavnog lista zamijeniti presuda.

 

              Pojam prijavnog lista, kao i način njegova dostavljanja zemljišnoknjižnom sudu uređeni su Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17, dalje: ZDIKN), Pravilnikom o katastru zemljišta ("Narodne novine" broj 84/07 i 148/09), te Zakonom o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 53/13 i 60/13 dalje: ZZK).

 

              Prijavni list je vrsta zemljišnoknjižnog podneska kojeg radi njegove provedbe u zemljišnoj knjizi sudovima dostavljaju područni uredi za katastar, a za područje Grada Zagreba tijela nadležna za katastarske poslove Grada Zagreba.

 

              Promjene na zemljištu provode se na katastru zemljišta na temelju parcelacijskog ili drugog elaborata i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnom postupku (članak 64. stavak 1. ZDIKN-a).

 

              Da bi se parcelacijski i geodetski elaborat mogao upotrijebiti, nadležni područni ured za katastara, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te se može upotrijebiti za potrebe katastra nekretnina (članak 59. stavak 2. ZDIKN-a).

 

              Parcelacijski i drugi geodetski elaborati temeljem kojih se provode promjene u katastarskom operatu katastra zemljišta u pogledu broja, položaja, oblika, načina upotrebe i površine katastarske čestice te položaja, oblika i načina upotrebe zgrada i drugih građevina mogu se koristiti kada su pregledani i potvrđeni od strane područnog ureda za katastar, odnosno tijela nadležnog za katastarske poslove Grada Zagreba (članak 8. stavak 1. Pravilnika o katastru zemljišta).

 

              Nadalje, prema članku 66. ZDIKN-a promjene podataka o broju, položaju, obliku, površini i izgrađenosti katastarskih čestica dostavljaju se zemljišnoknjižnom sudu prijavnim listom kojemu se prilaže kopija katastarskog plana i primjerak pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenoga u upravnom postupku.

 

              A prema odredbi članka 10. stavka 4. ZZK-a promjene katastarskog broja, oblika, površine ili izgrađenosti zemljišta provode se u zemljišnim knjigama na temelju rješenja koje donosi zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti pošto mu tijelo nadležno za katastar dostavi prijavni list o toj promjeni u katastru zemljišta. Ovdje je riječ o promjenama čijom se provedbom ne utječe na upisana knjižna prava. Naime, prijavni listovi čija provedba utječe na knjižna prava, ne dostavljaju se zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti, već putem stranaka koje su dužne obratiti se zemljišnoknjižnom sudu prijedlogom kojemu prilažu pregledan, ovjeren i potvrđen geodetski elaborat (prijavni list, kopija katastarskog plana) te druge isprave potrebne za provedbu promjene na nekretninama.

 

              Kako u konkretnom slučaju nadležno tijelo za katastar nije dostavilo zemljišnoknjižnom sudu prijavni list, uz kopiju katastarskog plana i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku, za zaključiti je da bi provedba prijavnog lista u ovom slučaju utjecala na knjižna prava, što znači, da je riječ o prijavnom listu koji se ne dostavlja zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti, već putem stranke, uz zemljišnoknjižni prijedlog, uz koji je potrebno priložiti i ovjerenu kopiju katastarskog plana te tabularnu ispravu za uknjižbu u zemljišnoj knjizi, a nakon čega zemljišnoknjižni sud određuje upis i nalaže provedbu u  zemljišnoj knjizi.

 

              Međutim, kako iz geodetskog elaborata predmeta prvostupanjskog suda nije vidljivo da je isti pregledan, ovjeren i potvrđen u smislu odredbe članka 59. stavka 2. ZDIKN-a od tijela nadležnog za katastar u čijoj isključivoj je nadležnosti da ocjenjuje jeli geodetski elaborat sastavljen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, sud (parnični) je apsolutno nenadležan za odlučivanje o tužbenom zahtjevu kojim bi se nadomjestili navedeni nedostatci. Stoga je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavaka 2. točke 2. ZPP-a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, kada je meritorno odlučio o ovom dijelu tužbenog zahtjeva. Zato je u ovom dijelu ukinuta presuda prvostupanjskog suda u odnosu na tuženika pod 14 i tužba je u tom dijelu odbačena (članak 369. stavak 3. ZPP-a), a radi čega je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

 

              Kako je u povodu žalbe tuženika pod 14, djelomično preinačena presuda prvostupanjskog suda, sukladno odredbi članka 166. stavka 2. ZPP-a, trebalo je odlučiti o trošku cijelog postupka, pa je imajući u vidu djelomičan uspjeh tužitelja spram tuženika pod 14 u ovom postupku, osnovom odredbe članka 154. stavka 2. ZPP-a, odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove.

 

              Tužiteljima nije priznat trošak za sastav odgovora na žalbu tuženika pod 14, obzirom da ova parnična radnja nije bila potrebna za vođenje parnice kako je to propisano odredbom članka 155. stavka 1. ZPP-a.

 

              Stoga je u pogledu parničnog troška odlučeno kao pod točkama II. i III. izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

 

U Splitu 16. studenog 2017.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu