1

Broj: Jž-2064/2017

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R  J  E  Š  E  N  J  E

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. T. M., zbog prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje, podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Splitu od 1. lipnja 2017., broj 22 Pp J-1884/17, u sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2020.,

r i j e š i o   j e

              Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, I Policijske postaje, ukida se pobijana prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

Obrazloženje

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Splitu od 1. lipnja 2017., broj 22 Pp J-1884/17, okr. T. M. je proglašen krivim da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji mu je izrečena novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 80 DEM, koju je dužan platiti u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 200,00 kuna.

Protiv te presude, žalbu je pravodobno podnio tužitelj, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku i to pred novim sucem.

              Žalba je osnovana.

Razmotrivši predmet i navode žalbe, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, utvrdio je da tužitelj osnovano ističe da su nejasni razlozi zbog kojih je prvostupanjski sud izmijenio činjenični opis djela, čime je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.).

Naime, optužbom se okr. T. M. stavljao na teret prekršaj iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pri čemu je, iz sadržaja optužbe, očigledno, da tužitelj smatra da glasno pjevanje okrivljenika u HNK Split, zbog kojeg je odgođen početak izvođenja predstave „Naše nasilje i vaše nasilje“, ima karakter naročito drskog i nepristojnog ponašanja upravo zbog okolnosti koje su opisane u činjeničnom opisu (predstavu je pratio veliki broj gledatelja, sve je prenosio i snimao veći broj medijskih kuća, odbijanje suradnje okrivljenika s redarima, trajanje incidenta, nužnost policijske intervencije, …).

Prvostupanjski sud je smatrao da se radi o prekršaju iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a ne čl. 6. tog Zakona, kako to smatra tužitelj, te je okrivljenika proglasio krivim: „što je glasno pjevao i na taj način sprječavao početak predstave „Naše nasilje i vaše nasilje“, ispustivši iz činjeničnog opisa sve okolnosti zbog kojih tužitelj smatra da se radi o kvalificiranom obliku prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Suština razloga zbog kojih je prvostupanjski sud izmijenio činjenični opis djela svodi se na to da prvostupanjski sud smatra da se ne radi o naročito drskom i nepristojnom ponašanju, zbog čega nije prihvatio pravnu oznaku djela koju je naveo tužitelj.

Međutim, takvi razlozi prvostupanjskog suda su potpuno nejasni i neprihvatljivi. Naime, radi se o okolnostima koje je tužitelj opisao u činjeničnom opisu optužnog prijedloga, a o čijoj ocjeni ovisi radi li se o prekršaju iz čl. 13. ili čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Dakle, radi se o okolnostima koje su bitne za pravnu ocjenu djela. U takvoj situaciji, jedini valjani razlog zbog kojeg prvostupanjski sud može, kod donošenja osuđujuće presude, iz činjeničnog opisa optužbe, ispustiti okolnosti o kojima ovisi pravna ocjena djela, bila bi njihova nedokazanost. Prvostupanjskom sudu se napominje da takve okolnosti počinjenja prekršaja (o kojima ovisi pravna ocjena djela) može ispustiti iz činjeničnog opisa samo u slučaju da ih u dokaznom postupku nije utvrdio s potrebnim stupnjem izvjesnosti.

S obzirom da se u konkretnom slučaju ne radi o tome da predmetne okolnosti o kojima ovisi pravna ocjena djela nisu bile nedokazane, dapače, okrivljenik ih u svojoj obrani i priznaje, prvostupanjski sud ih nije mogao ispustiti iz činjeničnog opisa, neovisno o tome smatra li prvostupanjski sud da te okolnosti daju inkriminiranom djelu karakter naročito drskog i nepristojnog ponašanja ili ne. Iz navedenog razloga, počinjena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 11. Prekršajnog zakona, koju tužitelj osnovano ističe u žalbi.

Stoga, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će u ponovnom suđenju, cijeneći razloge ove drugostupanjske odluke, provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi provesti i druge dokaze, te pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

              Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 21. listopada 2020.

              Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.