- 1 -

                                  Broj: Jž-569/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog N. R., zbog prekršaja iz čl. 20. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 137/09, 14/10 i 60/10), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Gruda, podnesene protiv presude Prekršajnog suda u Dubrovniku, broj: 5.Pp J-372/2017 od 7. studenog 2017., na sjednici vijeća održanoj 21. listopada 2020.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, Policijske postaje Gruda i potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

Pobijanom presudom okrivljeni N. R. oslobođen je od optužbe zbog prekršaja iz čl. 20. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a temeljem čl. 182. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), s obrazloženjem da u postupku nije dokazano da je okrivljenik počinio prekršaj za koji se tereti te odredio da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, navodeći da je prvostupanjski sud propustio cijeniti činjenicu da je okrivljenik višestruko kažnjavana osoba, da je sud olako prihvatio obranu okrivljenika koji negira počinjenje prekršaja te je sud trebao utvrditi okolnosti zbog kojih je sin okrivljenika N. R. promijenio svoj iskaz koji je dao u policiji, koristeći blagodat nesvjedočenja, a iz kojeg razloga je već okrivljenik oslobođen odj optužbe u drugim istovrsnim predmetima. Stoga predlaže preinačiti presudu i proglasiti okrivljenka krivim zbog terećenog prekršaja ili ukinuti  presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje i odluku.

Žalba je neosnovana.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrdio nisu počinjene povrede na koje ukazuje žalitelj.

Suprotno žalbenim navodima kojima ovlašteni tužitelj pobija presudu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i to nakon što je prethodno izveo sve potrebne dokaze koje je prihvatio i pravilno ocijenio.

Prvostupanjski je sud presudu temeljio na činjenicama i dokazima koji su izneseni tijekom postupka, a u smislu odredbe čl. 179. st. 5. PZ-a, pa je tako sud u postupku proveo sve dokaze koje je smatrao potrebnim, nakon čega je svaki provedeni dokaz analizirao posebno i u međusobnoj vezi, cijeneći ih na način kako je to propisano odredbom čl. 88. PZ-a i za odluku o oslobađanju od optužbe okrivljenika dao uvjerljive razloge koji se temelje na rezultatima dokaznog postupka, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Neosnovano tužitelj navodi i smatra da je prvostupanjski sud u postupku trebao koristiti kao dokaz iskaz N. R. koji je dao u policiji, a u kojem tereti okrivljenika, iz razloga što je isti u toj fazi postupka ispitan u svojstvu osumnjičenika, dok je u ovom postupku imao svojstvo svjedoka pa navedeni iskaz nije mogao biti korišten kao dokaz u postupku i na njemu se presuda nije niti mogla temeljiti, jer time, na zaobilazan način, dolazi do miješanja procesnih uloga te osobe.

Naime, prema Zapisniku o ispitivanju osumnjičenika N. R., nema nikakve sumnje da je on zakonito ispitan u svojstvu osumnjičenika, jer je, sukladno odredbi čl. 158. st. 6. PZ-a, potpuno i pravilno upozoren sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku. Međutim, okolnost da u ovom prekršajnom postupku N. R. ima procesni status svjedoka, a u tijeku provođenja izvida prekršaja je ispitan u svojstvu osumnjičenika, onemogućuje uporabu predmetnog iskaza danog u policiji, buduće da bi time došlo do miješanja njegovih procesnih uloga. Procesna uloga i pozicija svjedoka i osumnjičenika su drugačije, a miješanje procesnih uloga jedne osobe, do čega bi svakako došlo kada bi se koristio navedeni zapisnik obrane koji je dao u svojstvu osumnjičenika, nije dopušteno te taj dokaz ne može ni na koji način biti unesen u dokazni materijal i na njemu se temeljiti presuda. U suprotnom bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. toč. 10. PZ-a jer bi se presuda temeljila na dokazu iz čl. 90. PZ-a, odnosno, nezakonitom dokazu.

Navod žalbe u kojem se iznosi da je okrivljenik višestruki počinitelj istovrsnih prekršaja, zbog čega nije mogao biti oslobođen od optužbe u konkretnom predmetu, ne može utjecati na odluku o krivnji okrivljenika za predmetni prekršaj, budući da je po stavu ovog suda, činjenično stanje u potpunosti i pravilno utvrđeno na temelju izvedenih dokaza.

Stoga, s obzirom da je prvostupanjski sud temeljem slobodne ocjene dokaza, imao dovoljno osnova za zaključak da nije moguće sa nedvojbenom sigurnošću utvrditi da bi okrivljeni Nikša Radovac počinio prekršaj koji je istome stavljen na teret, to je, sukladno čl. 182. toč. 3. PZ-a, opravdano istog oslobodio od optužbe.              

              Zbog naprijed izloženih razloga, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 21. listopada 2020.

Zapisničarka:                                                                                            Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.                                                                                           Goranka Ratković, v.r.

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 4 (četiri) otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.