Baza je ažurirana 15.04.2025. 

zaključno sa NN 66/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              I 205/2017-8

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: I 205/2017-8

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Ane Garačić, predsjednice vijeća te Perice Rosandića i dr. sc. Zdenka Konjića, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Martine Setnik, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika S. B. i dr. zbog kaznenih djela iz članka 337. stavka 1., 3. i 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 125/11. i 143/12. - dalje: KZ/97.), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Karlovcu od 6. prosinca 2016. broj K-16/2015-307, u sjednici vijeća održanoj 19. listopada 2020., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice branitelja optuženika B. S., H. K., odvjetnika u K.,

 

 

r i j e š i o    j e:

 

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijana presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom Županijskog suda u Karlovcu od 6. prosinca 2016. broj K-16/2015-307, na temelju članka 452. točke 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje: ZKP/08.), odbijena je optužba protiv optuženika S. B. zbog kaznenih djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak – dalje KZ/11.), opisanih pod točkama 1.) i 2.) izreke pobijane presude, protiv optuženika B. S. zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u pomaganju iz članka 246. stavka 1. u svezi s člankom 38. KZ/11., opisanog pod točkom 3.) izreke presude te protiv optuženika T. B. zbog kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju u pomaganju iz članka 246. stavka 1. u svezi s člankom 38. KZ/11., opisanog pod točkom 4.) izreke pobijane presude.

 

Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP/08. troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. - 5. ZKP/08. te nužni izdaci optuženika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

 

Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 7. ZKP/08., pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske  pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik B. S. po branitelju H. K., odvjetniku u K., s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske odbije žalbu državnog odvjetnika i potvrdi prvostupanjsku presudu te je zatražena i obavijest o sjednici vijeća. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika je podnio i optuženik T. B. po branitelju H. M., odvjetniku u K., s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske odbije žalbu državnog odvjetnika kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.

 

Postupajući u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08., spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Sjednica vijeća je održana u prisutnosti branitelja optuženika B. S., H. K., odvjetnika u K., a u odsutnosti uredno obaviještenih državnog odvjetnika i optuženika B. S., sukladno odredbi članka 475. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08-19).

 

Žalba je osnovana.

 

U pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 7. ZKP/08. jer da prvostupanjski sud pobijanom presudom nije riješio predmet optužbe.

 

Naime, iz obrazloženja pobijane presude, a što je u skladu i sa stanjem spisa, razvidno je da je izmijenjenom optužnicom od 20. ožujka 2013. optuženiku S. B. stavljeno na teret kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavaka 1., 3., i 4. KZ/97., optuženiku B. S. i optuženiku T. B. kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti u pomaganju iz članka 337. stavaka 1., 3., i 4. u svezi s člankom 38. KZ/97., a sve uz primjenu članaka 1. i 5. Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije („Narodne novine“ broj 57/11. – dalje: Zakon o nezastarijevanju).

 

Iz izreke pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud protiv optuženika odbio optužbu uslijed nastupa zastare kaznenog progona i to protiv optuženika S. B. zbog kaznenih djela iz članka 246. stavka 1. KZ/11. pod točkama 1.) i 2.) izreke pobijane presude, protiv optuženika B. S. zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 1. u svezi s člankom 38. KZ/11. pod točkom 3.) izreke presude te protiv optuženika T. B. zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 1. u svezi s člankom 38. KZ/11. pod točkom 4.) izreke pobijane presude. Istovremeno je prvostupanjski sud iz činjeničnog opisa kaznenih djela ispustio dijelove teksta sadržanog u izmijenjenoj optužnici državnog odvjetnika, koji se odnose na proces pretvorbe i privatizacije D. K. i poveznicu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, kao što je iz pravnog opisa kaznenih djela sadržanih u optužnici izostavio odredbe Zakona o nezastarijevanju, na što u žalbi s pravom ukazuje državni odvjetnik.

 

Odredbom članka 449. stavka 1. ZKP/08. propisano je da se presuda može odnositi samo na osobu koja je optužena i samo na djelo koje je predmet optužbe sadržane u podnesenoj, odnosno na raspravi izmijenjenoj ili proširenoj optužnici.

 

U skladu s citiranom zakonskom odredbom prvostupanjski sud je bio dužan prije svega utvrditi jesu li ostvarene pretpostavke da se kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 4. KZ/97., na način kako su to optuženicima stavljena na teret izmijenjenom optužnicom, povezuju sa Zakonom o nezastarijevanju pa tek ako utvrdi  da nema mjesta primjeni toga zakona, trebalo je ocijeniti jesu li u konkretnom slučaju u ponašanju optuženika ostvarena bitna obilježja terećenih kaznenih djela u njihovom kvalificiranom obliku onako kako je to opisano u činjeničnom i pravnom opisu izmijenjene optužnice pa ukoliko, na temelju izvedenih dokaza, utvrdi da  se ne radi o kaznenim djelima u kvalificiranom obliku, trebalo je ocijeniti jesu li u ponašanju optuženika ostvarena bitna obilježja tih kaznenih djela u temeljnom obliku, odnosno je li za ta kaznena djela nastupila zastara kaznenog progona, vodeći računa i o primjeni članka 3. KZ/11., s obzirom da je nakon počinjenja terećenih kaznenih djela došlo do izmjene kaznenog zakona.

 

Pri tome treba reći da je prvostupanjski sud jedino u slučaju osuđujuće presude ovlašten intervenirati u činjenični opis kaznenih djela, a time i u pravni opis, vodeći računa da tom intervencijom ne prekorači optužbu, odnosno da preostali dio inkriminacije ne predstavlja kazneno djelo koje je teže od onoga za koje su optuženici optuženi, dok oslobađajuća i odbijajuća presuda treba sadržavati i činjenični i pravni opis kaznenih djela u tekstu kako je to sadržano u optužnici.

 

Kako je prvostupanjski sud donio odbijajuću presudu protiv optuženika za kaznena djela koja optuženicima nisu stavljena na teret izmijenjenom optužnicom, pri čemu je iz činjeničnog opisa kaznenih djela izostavio dijelova teksta koji se odnose na proces pretvorbe i privatizacije D. K. i poveznicu s odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, a iz pravnog opisa ispustio odredbe Zakona o nezastarijevanju, kao što je ranije navedeno, na takav način je propustio riješiti predmet optužbe i počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 7. ZKP/08., na što s pravom ukazuje žalitelj.

 

Slijedom iznijetoga, trebalo je pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, na temelju odredbe članka 483. stavka 1. ZKP/08-19.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti i ocijeniti ranije izvedene dokaze, a nakon toga će, vodeći računa o argumentaciji ove drugostupanjske odluke, donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku, koju će valjano obrazložiti.

 

Zagreb, 19. listopada 2020.

 

Predsjednica vijeća

Ana Garačić, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu