Poslovni broj 4 Gž Zk-371/2019-2

 

 

 

 

 

 

                  Poslovni broj 4 Gž Zk-371/2019-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Nikoli Ramušćaku, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja B. P. iz S. I. Z., B. Z., …, OIB: …, zastupanog po punomoćniku J. Č., odvjetniku u Z., …, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-41259/19-13, Z-30350/19, Ozn. Z-19306/19 od 29. kolovoza 2019., 15. listopada 2020.,

 

r i j e š i o   j e

 

1.                 Preinačuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-41259/19-13, Z-30350/19, Ozn. Z-19306/19 od 29. kolovoza 2019. te rješava:

 

Na temelju tužbe radi utvrđenja veličine suvlasničkih dijelova svakog od vlasnika posebnog dijela zaprimljene kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu 10. travnja 2019. pod poslovnim brojem P-7487/2016, na nekretnini označenoj kao kč. br. 4630/5 kuća pop. br. 3491, gospodarske zgrade, dvorište i oranica u … i … ukupne površine 3115 m2, upisanoj u zk. ul. 3753 k. o. G. Z., određuje se upis

zabilježbe spora radi utvrđenja veličine suvlasničkih dijelova svakog od vlasnika posebnog dijela.

 

2.              Nalaže se sudu prvog stupnja – Zemljišnoknjižnom odjelu, provedba st. I. izreke ovog rješenja, s prvenstvenim redom kao pod Z-19306/2019, te brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga upisane pod poslovnim brojem Z-19306/2019 i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-43819/2019, sve u zk. ul. 3753 k. o. G. Z..

 

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan i potvrđeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-19306/19 od 31. svibnja 2019. (st. I. izreke). Također, određeno je brisanje plombe prigovora predlagatelja, te je određeno da će se zabilježba odbijenog prijedloga upisana pod poslovnim brojem Z-19306/19 u zk. ul. 3753 k. o. G. Z. izbrisati po službenoj dužnosti, kada se okonča postupak povodom žalbe (st. II. izreke).

 

Protiv tog rješenja žali se predlagatelj iz razloga bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Žalba je osnovana.

 

Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi čl. 91. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK). Međutim, materijalno pravo je pogrešno primijenjeno.

 

Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prigovor predlagatelja kao neosnovan i potvrdio rješenje zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj Z-19306/2019 od 31. svibnja 2019. (kojim je odbijen prijedlog za upis zabilježbe spora), uz obrazloženje da se presuda koja bi bila donesena u sporu čija se zabilježba zahtijeva predmetnim prijedlogom ne bi mogla provesti u zemljišnoj knjizi, pritom detaljno obrazlažući razloge iz kojih eventualno donesena odluka u tom sporu, ne bi bila provediva. Pa tako sud prvog stupnja obrazlaže da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 73. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14  - dalje: ZVDSP), kao niti pretpostavke iz čl. 81. ZZK-a jer predlagatelj (tužitelj) traži utvrđenje određenog suvlasničkog dijela i za suvlasnike koje nije označio kao tužitelje. Sud, nadalje, navodi kako je na predmetnoj nekretnini još uvijek upisano društveno vlasništvo pa bi njegovim brisanjem neki od suvlasnika, čiji posebni dio možda nije upisan, ostao bez prednika, pa je prije takvog brisanja potrebno na pouzdan način utvrditi točan broj posebnih dijelova i je li neki od posebnih dijelova neupisan, o čemu predlagatelj nije dostavio dokaze. Sud, također, ukazuje kako se točkom III. tužbenog zahtjeva traži promjena u posjedovnom listu na način da se upiše jedno zemljišnoknjižno tijelo umjesto dosadašnjih šest, pri čemu nije dostavljen prijavni list kojim bi se uskladilo zemljišnoknjižno stanje s katastarskim, pa je to neprovedivo. Sud prvog stupnja, nadalje, navodi kako dio tužbenog zahtjeva kojim se traži brisanje upisanih nositelja prava vlasništva zajedničkih dijelova zgrade isto nije provediv jer nije moguće utvrditi jesu li obuhvaćeni svi nositelji zemljišnoknjižnog prava. Zaključno, sud navodi kako u predmetnom zemljišnoknjižnom ulošku imaju upisane dvije ulične i četiri dvorišne zgrade na kojima se nalazi više posebnih dijelova, a predlagatelj nije odredio na kojem točno posebnom dijelu je potrebno upisati zabilježbu spora.

 

Takav zaključak prvostupanjskoga suda ne može se prihvatiti kao pravilan.

 

Naime, sukladno odredbi čl. 81. st. 1. ZZK-a, zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava.

 

Dakle, prema navedenoj odredbi, pretpostavka za dopustivost upisa zabilježbe spora nije prikladnost za upis odluke koja će biti donesena povodom prijedloga predlagatelja u sporu čija se zabilježba predlaže, već je potrebno samo da se radi o postupku koji se vodi glede knjižnoga prava te da bi ishod tog postupka mogao utjecati na to knjižno pravo. Sasvim je drugo pitanje kako će završiti spor i kakva će odluka u tom sporu biti donesena (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-228/12-2 od 8. ožujka 2016.).

 

Stoga, s obzirom na to da je u konkretnom slučaju tužba podnesena, između ostalog i radi utvrđenja veličine suvlasničkih dijelova svakog od vlasnika posebnog dijela nekretnine, utvrđenja suvlasništva za korist 26 suvlasnika u određenim suvlasničkim omjerima, upisa jednog zemljišnoknjižnog tijela umjesto dosadašnjih šest, upisa korisnika na čestici označenoj prema katastarskim podacima te brisanja određenih nositelja knjižnih prava u zemljišnim knjigama, razvidno je da su ispunjeni uvjeti iz čl. 81. st. 1. ZZK-a za zabilježbu spora.

 

Pritom na navode suda prvog stupnja da u predmetnom zemljišnoknjižnom ulošku imaju upisane dvije ulične i četiri dvorišne zgrade na kojima se nalazi više posebnih dijelova, a da predlagatelj nije odredio na kojem točno posebnom dijelu je potrebno upisati zabilježbu spora, valja reći da iz predmetnog prijedloga jasno proizlazi da se predlaže upisati zabilježba spora na cijeloj kč. br. 4630/5, odnosno na svim posebnim zemljišnoknjižnim tijelima.

 

Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem čl. 128. st. 1. a) ZZK-a preinačiti pobijano rješenje suda prvog stupnja, odrediti upis zabilježbu spora, te naložiti prvostupanjskom sudu brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i žalbe.

 

 

U Velikoj Gorici 15. listopada 2020.

 

 

                                                                                              Sudac

 

                                                                                                                          Nikola Ramušćak