Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
R J E Š E N J E
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Vlahu Boškoviću, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužitelja Đ. M. pok.I. (OIB: …) P. h. b.
…, G. B., kojeg zastupa I. B., odvjetnik u D., protiv tuženika V.
A. (OIB: …), P. H. b. …, G. B., nakon održane
glavne i javne rasprave zaključene dana 2.listopada 2020. u prisutnosti punomoćnika tužitelja
i tuženika, dana 14. listopada 2020.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da je dana 03.travnja 2020.g i 16. travnja .2020.g te 24. travnja .2020.g
i 27.travnja .2020 i nadalje tuženik V. A. smetao tužitelja Đ. M. u
posjedu dijela nekretnine označene kao čest.zem. …, pašnjak, upisane u
zk.ul…., k.o. : …, B. G., a koje je zemljište u naravi dio okućnice
tužiteljeve obiteljske kuće kat.čest. … (stara izmjera), odnosno kat. Čest. …
(nova izmjera) k.o. B. G., sa starim kamenim ogradnim suhozidom i
zemljištem južno od toga suhozida pa do kolnika ceste P. h. b.,
koje zemljište podupire taj suhozid, sve to na adresi: G. B. , P. h.
b. … na način da je dana 03.travnja 2020.g. započeo sa strojnim iskopom
bagerom i odvozom kamionom zemlje sa zemljišta čest.zem. … B. G., u
dotadašnjem mirnom posjedu tužitelja, i to baš s južnog dijela tog zemljišta koji se
nalazi između starog kamenog ogradnog suhozida tužitelja s južne strane njegove
obiteljske kuće koja se nalazi na adresi : G. B., P. h. b. …, i
ceste P. h. b., te sa odvozom i odlaganjem tog materijala (iskopane
zemlje) na nepoznatu lokaciju; te da je dana 16.travnja 2020.g. nastavio sa
strojnim iskopom i odvozom zemlje sa naprijed navedenog dijela zemljišta
čest.zem … B. G. te sa odvozom i odlaganjem iskopane zemlje s tog
zemljišta na nepoznatu lokaciju ; te da je naprijed navedenim radovima iskopao i
otuđio cca. 30 m3 zemlje sa zemljišta tužitelja čest.zem…. B. G., te
navedenim iskopom i odvozom zemlje izravnao zemljište od naprijed navedenog
suhozida do ceste P. h. b. , na razinu kolnika ceste ; te da je dana
24.travnja 2020.g. i 27. travnja .2020.g. na mjestu naprijed navedenog iskopa
kojeg je izvršio na čest.zem. … B. G., nastavio sa daljnjim radovima te
da je na tom dijelu zemljišta napravio betonsku ploču površine od cca. 27m2; pa se
stoga tuženiku V. A. nalaže uspostava posjedovnog stanja na
1
predmetnim nekretninama kakvo je bilo na dan 03.travnja.2020.g. prije izvršenog
predmetnog smetanja posjeda, time što mu se nalaže da vrati tužitelju Đ. M.
oduzeti posjed dijela nekretnine čest.zem…. B. G. , na način da polomi i
ukloni betonsku ploču površine cca. 27 m2 koju je dana 24.travnja.2020.g. i
27.travnja.2020.g. izbetonirao na čest.zem. … B. G.; te da je potom
zemlju koju je dana 03.travnja .2020.g. i 16.travnja .2020.g. iskopao i odvezao s
čest.zem … B. G. zapremnine cca. 30 m3, vrati na isto mjesto na kojem
je bila u naravi i podupirala naprijed navedeni suhozid tužitelja prije izvršenog
predmetnog oduzimanja i smetanja posjeda tužitelja ; da vrati u posjed tužitelju i
prestane koristiti u bilo koju svrhu; te se tuženiku V. A. zabranjuje da
ubuduće čini takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja Đ. M. na
predmetnim nekretninama pod prijetnjom novčane kazne ; sve to u roku od 15
dana i pod prijetnjom ovrhe.
II. U preostalom dijelu povrh presuđenog u točki I. ovog rješenja tužbeni zahtjev se
odbija kao neosnovan.
III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 6.072,80
kuna u roku od 15 dana.
O b r a z l o ž e n j e
U tužbi od 2. svibnja 2020. tužitelj navodi da je posljednji mirni, stvarni i neposredni
posjednik nekretnine označene kao čest. zem. … , pašnjak, zk. ul. … k.o. B. G., a
koje zemljište u naravi predstavlja dio okućnice njegove obiteljske kuće kat. čest. … (stara
izmjera) odnosno kat. čest. … (nova izmjera) sve k.o. B. g., sa starim kamenim
ogradnim suhozidom i zemljištem ispod tog zida, odnosno južno od suhozida pa do kolnika
ceste P. h. b., koje zemljište podupire taj suhozid, da je tuženik dana 3.
travnja 2020. samovlasno i nezakoniti , te unatoč protivljenju tužitelja započeo sa strojnim
iskopom bagerom i odvozom kamionom zemlje sa zemljišta čest. zem. … k.o. B.
G., odnosno baš zemljišta u južnom dijelu nekretnine između suhozida i kolnika ceste P.
H. b., dok je dana 16. travnja 2020. nastavio sa iskopom, odvozom i
odlaganjem iskopane zemlje s tog zemljišta na nepoznatu lokaciju, a čime je izazvao rušenje
dijela suhozida širine u vrhu od 0.65 do 0,94 metra, u dužini od cca 3.30 m, te u visini
porušenog dijela od 1,60 m do 2,00 m, da je tuženik prije navedenim postupanjem iskopao i
otuđio cca 40 m3 zemlje tužitelja koja je podupirala i štitila od urušavanja stari suhozid, te da
je dana 24. travnja i 27. travnja 2020. na mjestu iskopa napravio betonsku ploču površine 27
m2 koju od tada samovoljno ui nezakoniti koristi kao parkirališni prostor za svoja vozila, da je
slično smetanje i uznemiravanje posjeda i vlasništva tužitelja odnosno njegovog pravnog
prednika već 1993. godine izvršio otac tuženika P. A. zbog čega se vodio parniči
postupak , te je zemlja vraćena u ovršnom postupku. Obzirom na sve navedeno tužitelj
predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev kojim se utvrđuje da je tužitelj dana 3. travnja 220, 16.
travnja 2020, 24. travnja 2020 i 27. travnja 2020 smetao posjed tuženika na način štio je sa
predmetnog dijela nekretnine iskopao i odnio u nepoznatom pravcu cca 40 m3 zemlje te je ,
potom izravnao zemljište na razinu kolnika ceste, te prilikom odvoženja zemlje srušio dio
starog suhozida, kao i nastavio sa daljnjim radovima na način da je na tom dijelu napravio
betinsku ploču površine cca 27 m2, te kojim se tuženiku nalaže uspostava ranijeg
posjedovnog stanja na način da popravi tužiteljev stari kameni suhozid,ukloni betinsku ploču
te potom vrati cca 40 m3 zemlje, te da prestane predmetni dio zemljišta koristiti za parkiranje
ili bilo koju drugu svrhu, kao i kojim se zabranjuje takvo i svako buduće smetanje posjeda.
2
U odgovoru na tužbu od 15. svibnja 2020. naslovljenog kao žalba (tuženik je na ročištu od 3.
srpnja 2020. na upit suda izjavio da ovaj podnesak predstavlja odgovor na tužbu) je naveo da
je on svojim bagerom i kamionom uz svoju kuću očistio dva kamiona smeća, a ne plodne
zemlje jer tu uz put mora doći betonski stup za struju, da dvije godine ima problema sa
strujom jer poviše njegove kuće prolazi glavni kabel koji je kancerogen i kada je ružno
vrijeme u kući nema struje jer mu izbaci faza kuće, da je tužitelj preko noći srušio zid od 3
m2, da on tužitelja već tri godine moli da riješi problem sa kanalizacijom jer on nije čovjek od
prijava, , ali da tužitelj pumpom pušta kanalizaciju u kasnim satima na predmetni dio
zemljišta kao pilo, ali da taj dio zemljišta nije bio njegov, da je tu bilo smeće i drača gdje su
se kotile zvijeri (beštije), te moli da sud izađe na lice mjesta da vidi o čemu se radi.
Tijekom postupka pregledane su i pročitane sve isprave priložene u spis, izveden
dokaz očevid lica mjesta, saslušane su parnične stranke i svjedoci Đ. M., I. J.,
B. M., M. B., i S. M..
Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8
Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 58/93, 122/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07,
84/08, 123/08, 57/11, 148/11, u daljnjem tekstu: ZPP) te na temelju rezultata cjelokupnog
postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.
Odredbom čl. 22. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98,
137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09 i 143/12, u
daljnjem tekstu ZV) propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan
ovlašten posjed štititi putem suda, te da sud u hitnom postupku pruža posjedovnu zaštitu
prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, odnosno da sud pruža zaštitu posjeda
u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez
obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to
koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.
Očevidom lica mjesta u prisutnosti vještaka geodetske struke M. P. sud je
pregledao lice mjesta te utvrdio da se radi o prostoru pored ceste, P. h. b. do
suhozida, da je prostor betoniran, da je suhozid djelomično srušen i to širinom cca 3 m i
visinom cca 1,5 m, da suhozid ima dvije boje i to bijelu boju od površine tla do visine cca
1,20 m dok je u preostalom dijelu visine sive boje, da je prostor trokutastog oblika te da je
dugačak cca 12 m.
U svom nalazu i mišljenju od 10. kolovoza 2020, a koje nitko od stranaka nije
prigovorio, vještak M. P. je izradio pregledni nacrt lica mjesta na kojem je prikazao
predmetni betonirani dio zemljišta, te naveo da taj dio zemljišta predstavlja dio kat. čest.
… k.o. B. g.,te da ima površinu od 51 m2.
U svom iskazu tužitelj je naveo da je na predmetnom dijelu zemljišta je bila zemlja do
visine koja se vidi na suhozidu, odnosno do puta, te je na zemlji rasla trava jednako kao što
raste na jugozapadnom dijelu, da ga je dana 03. travnja 2020. zazvala me sestra te mu rekla da
susjed bagerom kopa zemlju na predmetnom dijelu i da želi na tom dijelu postaviti stup
električne energije, da mu je ona dala tuženika na telefon što je on je potvrdio, da je kasnije
svoje kolege u Elektrojugu pitao o postavljanju stupa ali su mu rekli da lokacije stupa nisu
određene, da je vidio kako kamion odvozi zemlju kada je došao doma , te je zvao koja je
napravila bilješku o tome, da je taj dan tuženik iskopao cca 5 dužnih metara predmetnog
3
dijela nekretnine, da je dana 16. travnja 2020. došlo je do odrona suhozida, te su
popodnevnim satima su nastavljeni radovi i tog je dana iskopana zemlja do kraja predmetnog
dijela, da je zvao policiju koja je napravila službenu bilješku, a da je tuženik je nakon odlaska
policije nastavio s radovima pa je opet zvao policiju te su opet došli i napravili zapisnik, da je
tuženik naknadno izvršio betoniranje tog dijela zemljišta, ali da se on ne sjeća točno datuma,
da na predmetnom dijelu nekretnine on nikada nisam držao nikakve stvari dok bi taj dio
kosio jednom godišnje, a kasnije bi taj dio kosili cestari, te da je taj dio nekretnine
predstavljao je potporu suhozidu.
U svom iskazu tuženik je naveo da njegova kuća ima problema sa napajanjem
električnom energijom, te je Elektrojug trebao postaviti novi stup za napajanje električnom
energijom baš na predmetnom dijelu nekretnine zbog toga je on negdje u četvrtom mjesecu za
vrijeme epidemije Covid 19 išao pripremiti teren za postavljanje stupa, da je točno da sam je
sa predmetnog dijela nekretnine odnio dio zemlje međutim maksimalno 3 kubika zemlje dok
je u preostalom dijelu to bilo smeće, drača, stolice, najloni i šut što je sve godinama zaraslo u
travu, da je također betonirao ovaj dio nekretnine odnosno prvo ga je tamponirao, poravnao a
kasnije i betonirao., da on misli da ovaj dio nekretnine ne predstavlja nekretninu tužitelja već
dio županijske ceste, da suhozid nije pao kada je on obavljao radove već je pao nakon kiše te
je pao prema cesti, a da je on sa bagerom kamenja vratio u vrt tužitelja, da je tužitelj u dva
navrata zvao policiju a u jednom navratu je rekao da mu je tuženik prijetio što nije istina, da
on smatra da je tužitelju najveći problem oko odnošenja zemlje to što mu se sa druge strane
suhozida nalazi septička jama pa postoji mogućnost da će ista procuriti dok tužitelj septičku
jamu neredovito prazni pa se događa da fekalije dođu do njegove nekretnine, te da se tužitelj
protivi postavljanju pale (betonskog stupa) dok trenutno kabel od struje ide preko kuće
tuženika. Na upit pun. tužitelja tuženik je naveo da je dobio usmenu suglasnost za radove od
Elektrojuga, da on nije koristio ovaj dio nekretnine na kojem je bila zemlja a taj dio
nekretnine nikad nisu koristili ni tužitelj ni on, odnosno nitko ga nije koristio., te da je zemlja
držala suhozid, koji je tužiteljev.
U svom iskazu svjedok Đ. M., prvi rođak tužitelja je naveo da mu je poznato
mjesto prikazano na fotografijama ls. 8 i 9 te 44, i da zna gdje se to mjesto nalazi, da je na
tom mjestu je otac tužitelja, dok je on još bio mali, a prilikom gradnje suhozida napravio
nasip koji je potporanj za taj suhozid i takvo stanje je bilo sve do nedavno, te da ne zna tko je
čistio i kosio taj nasip ali pretpostavlja da je to radila obitelj tužitelja.
U svom iskazu svjedokinja I. J., sestra tužitelja , je navela da joj je poznato
mjesto prikazano na fotografijama ls. 8 i 9 te 44, i da zna gdje se to mjesto nalazi, da je na
tom mjestu je bio nasip koji je služio kao potporanj međi koja je prikazana na fotografiji, a taj
dio predstavlja nekretninu u vlasništvu njene obitelji, da je taj dio nekretnine čistio i kosio
njen brat brat odnosno tužitelj, međutim da to u zadnje vrijeme kose komunalci jer taj dio
nekretnine ne predstavlja ništa odnosno ništa se na tome ne može saditi, te da je prije smrti
njenog oca 2005. god otac tuženika napravio istu stvar te se zbog toga vodio i parnični
postupak.
U svom iskazu svjedokinja B. M., sestra tužitelja je navela da oj je poznato
mjesto prikazano na fotografijama ls. 8 i 9 te 44, i da zna gdje se to mjesto nalazi, da je na
tom mjestu postojao nasip koji je pridržavao suhozid prikazan na fotografiji, a taj nasip je
postojao još od kad zna za sebe, da je negdje 1996 ili 1997 god. otac tuženika je odnio zemlju
sa tog nasipa te njen pok. otac podnio tužbu, a zemlja je na nasip vraćena tek u ovršnom
postupku, a takvo stanje je bilo sve do čina smetanja, da je ovaj dio nekretnine njen brat
4
kosio jednom godišnje, a također bi jednom i ljeti oko sv. Ane komunalci pokosili ovaj dio
nekretnine a sve u sklopu feste zaštitnice Brgata. Na poseban upit tuženika svjedokinja
izjavljuje da tuženik i njegov otac nakon Domovinskog rata nisu na predmetni dio nekretnine
odvodili šut od uništene kuće tuženika.
U svom iskazu svjedokinja M. B., sestra tužitelja, je navela da joj je poznato
mjesto prikazano na fotografijama ls. 8 i 9 te 44, i da zna gdje se to mjesto nalazi,da je na
tom mjestu je njen otac, kada je gradio kuću, napravio nasip koji je bio potporanj međi
prikazanoj na fotografiji jer je ta međa bila stara i moglo se dogoditi da se uruši, a s druge
strane međe je gustijerna, pa se međa mogla srušiti i na nju, da je takvo stanje nekretnine bilo
do ovog proljeća, da su ovaj dio nekretnine kosili komunalci, dok prije nije bilo neke velike
potrebe za košnjom. Na poseban upit punomoćnika tužitelja svjedokinja je navela da da je
nakon Domovinskog rata njen otac na predmetni dio nekretnine htio odlagati šut od obnove,
ali već tada je šut na tom dijelu nekretnine odložio otac tuženika, da je njen otac oca tuženika
zamolio da to odnese ali mu nije udovoljeno, pa je došlo do parničnog postupka, a nakon
parničnog postupka susjed je moramo maknuti svoj šut, te da ne zna da li je tom prilikom
susjed kod odnošenog šuta susjed odnio i dio zemlje.
U svom iskazu svjedokinja S. M., supruga tužitelja, je navela da oj je poznato
mjesto prikazano na fotografijama ls. 8 i 9 te 44, i da zna gdje se to mjesto nalazi, da se za
tužitelja udala 2007.godine, a da je prvi put u kući bila negdje 2004 ili 2005 godine, da je od
tada pa do čina smetanja na predmetnom dijelu nekretnine postojao zemljani nasip koji je bio
potporanj za suhozid prikazan na fotografiji, da je na tom dijelu nekretnine rasla trava koju je
nekad kosio tužitelj, a nekad bi kosili komunalci, te da na tom dijelu nekretnine nije bilo
drače niti je bilo smeća.
Pregledom Zapisnika Općine Župa dubrovačka, Odsjeka za komunalno gospodarstvo
od 16. travnja 2020. klasa: UP/I-… (l.s. 7-9) utvrđeno je da je dana 16. travnja
2020. godine komunalni redar izvršio nadzor izvođenja građevinskih radova strojnog iskopa,
te je utvrdio da se radovi iskopa i odvoženje zemlje i kamena vršio tuženik, te da su se radivi
vršili vrše neposredno uz županijsku cestu ispod starog suhozida koji je na jednom mjestu
urušen.
Pregledom Presude ovog suda pod posl. br. P-… (l.s. 18-20), utvrđeno je da se
postupak vodio između I. M. kao tužitelja, te P. A. kao tuženika, te da je
prije navedenom presudom tuženiku naloženo ukloniti građevinski otpad sa čest. zem. …k.o. B. G., te na ovu nekretninu vratiti 82,49 m3 odvezene zemlje, dok iz obrazloženja
presude proizlazi da se presuda odnosi na dio prije navedene nekretnine na koji se odnosi
predmetna presuda bio omeđen suhozidom. Nadalje pregledom Presude Županijskog suda u
Dubrovniku pod posl. br. Gž-… (l.s. 21-23) utvrđeno je da je prije navedena presuda
ovog suda postala pravomoćna.
Obzirom na iskaz tuženika u kojem navodi da je predmetnih dana izvršio radove
odvoženja zemlje, tamponiranja i betoniranja predmetnog zemljišta ovaj sud je utvrdio da je
među strankama nesporan čin smetanja prije navedenim radnjama, dok je među strankama
sporno da li je tužitelj bio posjednik predmetnog dijela zemljišta kako to tvrdi tužitelj ili
predmetno zemljište predstavlja dio javnog puta,odnosno javno dobro koje ne može biti u
ničijoj faktičnoj vlasti kako to tvrdio tuženik.
5
Međutim pregledom zapisnika (l.s. 7-9) ovaj sud je utvrdio da predmetni dio
nekretnine ne predstavlja dio javnog puta. Naime u zapisniku se izričito navodi da su radovi
izvedeni pored županijske ceste, a iz čega nedvojbeno proizlazi da predmetni dio nekretnine
ne predstavlja javno dobro, te može biti u nečijem posjedu. Kada se ovu utvrđenu činjenicu
dovede u vezu sa iskazom tuženika koji je izričito naveo da on nije bio u posjedu predmetnog
dijela nekretnine do čina smetanja, kao i sa iskazima tužitelja i svjedoka koji su naveli da je
tužitelj bio posjednik predmetnog dijela nekretnine budući taj dio nekretnine predstavlja dio
okućnice, odnosno potporanj suhozidu, kao i sa presudom ovog suda pod posl. br. P-…,
ovaj sud je utvrdio da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik predmetnog dijela nekretnine
od južno od suhozida do U. h. b.a, te daje ovlašten zahtijevati posjedovnu
zaštitu zbog radnji koje je izvršio tuženik.
Tužitelj u tužbenom zahtjevu zahtjeva utvrđenje da je tužitelj na predmetnom dijelu zemljišta
u više navrata bagerom izvršio iskop cca 40 m3 zemlje, te odvezao u nepoznatom pravcu, ,
zatim izravnao zemljište te izvršio betoniranje površine cca 27 m2, a koje zemljište od tada
koristi kao parkirališni prostor, te zahtjeva utvrđenje ad se uspostavi ranije posjedovno stanje.
kako je prije navedeno, tuženik je u svom iskazu priznao da je izvršio radnje iskopa, odvoza
zemljišta, tamponiranja i betoniranja, uz razliku da je odnio samo 3 m 3 zemlje. Međutim kako
je vještak u svom vještačenju utvrdio da betonirani dio zemljišta ima površinu od 51 m2, dok
je ovaj sud neposrednim opažanjem utvrdio da je zemlja na predmetnom dijelu zemljišta
prema suhozidu išla do visine od 1,20 m, a na kojoj visini suhozid ima različite boje, dok je
prema cesti zemljište bilo u razini puta, sud je prema utvrđenim dimenzijama samostalno
izračunao volumen odnesene zemlje te utvrdio da je za predmetne nekretnine odneseno cca 30
m3, a sve budući smatra da vještačenje samog volumena odnesene zemlje odnosno trošak
vještačenja ne bi bilo u skladu sa načelom ekonomičnosti postupka.
Slijedom navedenog je djelomično prikvačen tužbeni zahtjev , a kako je to odlučeno u točki I. ovog rješenja.
Nadalje, što se tiče utvrđenja da tuženik predmetni dio nekretnine danas koristi za
parkiranje svojih vozila, te zahtjeva da se tuženiku to ubuduće zabrani, ovaj sud iz dokaza
izvedenih tijekom postupka nije utvrdio da se tuženik predmetnim dijelom nekretnine koristi
na takav način, pa je stoga tužbeni zahtjev u dijelu kojim se zahtjeva prije navedeno utvrđenje
trebalo odbiti kao neosnovan, kao u dijelu kojim se izrijekom nalaže tuženiku zabrana
parkiranja na tom dijelu.
Što se tiče dijela tužbenog zahtjeva kojim se utvrđuje da je tuženik svojim radovima
dana 16. travnja 2020.. izazvao rušenje odnosno srušio suhozid, kao i zahtjev za uspostavom
ranijeg posjedovnog stanja popravljanjem tog zida, u svom iskazu tužitelj je naveo da je
dana 16. travnja 2020. došlo je do odrona suhozida, te su popodnevnim satima su nastavljeni
radovi, a iz čega ovaj sud izvodi zaključak da tuženik nije svojom radnjom djelomično srušio
predmetni suhozid i time izvršio smetanje posjeda, već da to može biti eventualno posljedica
čina smetanja, pa je stoga i u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen, dok se tužitelj upućuje svoja
prava ostvarivati u postupku naknade štete.
Obzirom na navedeno djelomično je odbijen tužbeni zahtjev a kako je to odlučeno u
točki II. ovog rješenja.
Tužitelj u tužbi nije obrazložio koji bi to bio važan razlog zbog kojeg bi sud odlučio da
žalba protiv ovog rješenja ne odgađa izvršenje, dok je pravomoćnom privremenom mjerom od
6
4. svibnja 220. tuženiku već naloženo suzdržati se bilo kakvih drugih radova na predmetnoj
nekretnini, pa stoga ovaj sud nije prihvatio prijedlog tužitelja da žalba protiv ovog rješenja ne
odgađa izvršenje sukladno odredbi čl. 443 st. 3. ZPP-a.
Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i 2. ZPP-a. Kao potreban
trošak tuženice za vođenje parnice, sukladno čl. 155 ZPP-a sud je utvrdio jednokratni trošak
nagrade za zastupanje tužitelja po odvjetniku u iznosu od 2.500,00 kuna, trošak izlaska na
očevid u iznosu od 3.17,80 kuna, te trošak sudske pristojbe za tužbu i presudu u iznosu od
400,00 kuna, dakle ukupno 6.072,80 kuna. Obzirom tužitelj ovom postupku nije uspio u
malom dijelu svog tužbenog zahtjeva odlučeno je da tuženik naknadi tužitelju cjelokupan
trošak parničnog postupka.
U Dubrovniku 14. listopada 2020.
Sudac:
Vlaho Bošković, v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana računajući od
održavanja ročišta za objavu rješenja ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju
ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa rješenja ukoliko stranka nije bila uredno
obaviještena o ročištu za objavu rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, pismeno, u 3 (tri)
primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DN:
- punomoćniku tužitelja
- punomoćniku tuženika