- 1 -

Broj: Jž-185/2018

 

 

 

Broj: Jž-185/2018

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

             

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. J. S. i dr., zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: broj: 5/90., pročišćeni tekst, 30/90, 47/90., 29/94.), odlučujući o žalbama okr. J. S. i okr. Ć. H., podnesenim protiv presude Prekršajnog suda u Dubrovniku od 18. prosinca 2017., broj: 2. Pp  J-304/17, u sjednici vijeća održanoj 14. listopada 2020.,

 

                            r i j e š i o     j e:

 

              Prihvaćaju se osnovanim žalbe okr. J. S. i okr. Ć. H., ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Dubrovniku od 18. prosinca 2017., broj: 2.Pp  J-304/17 proglašeni su krivim okr. J. S. i okr. Ć. H., da su na način činjenično opisan u izreci počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je svakom okrivljeniku izrečena novčana kazna od po 500,00 kuna, što je protuvrijednost 133 DEM (tečaj HNB 31.12.2001.), odnosno 66 EUR, koju su dužni platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne.

 

Istom presudom okr. Ć. H. je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka od 200,00 kuna, dok je okr. J. S. oslobođena naknade troškova prekršajnog postupka.

 

Protiv te presude okr. J. S. po branitelju odvjetniku D. H. pravodobno je podnijela žalbu zbog netočno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i povrede Prekršajnog zakona, s prijedlogom, da se iz razloga navedenih u žalbi pobijana presuda preinači na način da se okrivljenica oslobodi prekršaja koji joj se stavlja na teret, podredno da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Okr. Ć. H. osobno je pravodobno podnio žalbu zbog netočno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, s prijedlogom, da se iz razloga navedenih u žalbi pobijana presuda poništi i oslobodi ga se krivnje, podredno da se predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Žalbe su osnovane.

 

Rješavajući predmet, te ispitujući pobijanu presudu  po službenoj dužnosti u smislu odredbe čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) uz ocjenu navoda žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je utvrdio, da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno, na što osnovano žalbama ukazuju okrivljenici.

 

Prema obrazloženju presude, sud je odluku o krivnji oba okrivljenika za počinjeni prekršaj donio na temelju njihovih obrana u kojima opisuju tijek događaja na način da otklanjaju odgovornost za počinjeno djelo prekršaja, kao i na temelju iskaza svjedokinje N. Š., koja nije iskazivala o konkretnom događaju, već je navela da povremeno čuje dreku i viku, muški i ženski glas, ali ne zna tko se s kim svađa. Analizirajući obranu okrivljenika sud zaključuje da su osobe koje se međusobno ne podnose, koji su i pred sudom iskazivali netrpeljivost optužujući jedno drugo za remećenje javnog reda i mira. Njihove razmirice traju duže vrijeme, što i sami potvrđuju, tako da i priznaju da su međusobno vikali i galamili, iako ne smatraju da bi svaki ponaosob remetio javni red i mir.

 

Iz navedenog sud zaključuje kako su okrivljenici svojim ponašanjem počinili prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

Čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira propisano je da će se kazniti za prekršaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, a okrivljenici su proglašeni krivim da su vikom remetili javni red i mir.  

 

Prvenstveno, suprotno obrazloženju pobijane presude, prema stajalištu ovog suda, iz obrana okrivljenika ne proizlazi da priznaju da su kritične zgode vikali jedno na drugo. Naime, iz zapisnika okr. J. S. od 18. srpnja 2017. vidljivo je da tereti okr. Ć. H. da se uhvatio za međunožje i rekao joj „Popuši mi kurac“, na što mu je ona rekla povišenim tonom „Kako vas nije sram, sram vas bilo“. U obrani pred prvostupanjskim sudom 11. svibnja 2017. u odnosu na kritični događaj, okr. Ć. H. je naveo da je Dž. S., koji je prolazio kroz vrt upozorio i rekao mu ……., čuo je da J. razgovara na mobitel na prozoru, tako da on može čuti, na što joj je rekao……., nakon čega mu je rekla…….Činjenica je da su oba okrivljenika suglasna da su njihovi međusobni odnosi narušeni i da svađa i uznemiravanje traju duže vremena, pri čemu se međusobno optužuju. Međutim, u odnosu na konkretan događaj, za koji se vodi ovaj prekršajni postupak, niti jedan okrivljenik nije priznao da bi vikao, niti je za viku optužio suokrivljenika.   

 

 

Stoga je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se obrana okrivljenika može zaključiti da su počinili djelo prekršaja, jer niti su djelo priznali, čak za viku nisu optužili drugu stranu, niti je svjedokinja N. Š. svjedočila o tome, a u svom svjedočkom iskazu navela je i da ne zna tko se svađa kada čuje povremenu viku i dreku.

 

Slijedom navedenog, nejasno je na temelju kojih dokaza je sud utvrdio da su okrivljenici narušavali javni red i mir vikom, pri čemu se napominje, ukoliko su okrivljenici međusobno uputili riječi uvrede, a pri tome nije bilo vike i galame, nisu ostvarili zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, već možebitno kaznenog djela uvrede.

 

Nadalje, okrivljenici su proglašeni krivim da su u dvorištu u D., S.p. xx, narušavali javni red i mir vikom jedno na drugo, uz obrazloženje „da se sve događalo ispred kuće, na javnom mjestu, koje je dostupno javnosti“.

 

Međutim, element javnosti u postupku sud nije utvrđivao, pa je nejasna na temelju čega je sud došao do gore navedenog zaključka. Naime, okr. J. S. se, kako je iskazala, u vrijeme kritičnog događaja nalazila na prozoru, nije kazivala o tome gdje se nalazio okr. Ć. H., niti ju je sud to pitao, a pojasnila je da dijele zajedničko dvorište. Prema iskazu okr. Ć. H., on se u vrijeme događaja nalazio u svom dvorištu, a okr. J. S. je na prozoru razgovara putem mobitela.

 

Prvenstveno, dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu. Dakle, iako dvorište privatne kuće nije javno mjesto, okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja prekršaja, a koje su činile dostupnim radnju javnosti, bilo da su izložene pogledu javnosti, bilo da je posljedica nastupila na javnom mjestu, mogle su dvorište privatne kuće u takvim okolnostima učiniti javnim mjestom.

 

Prema stanju spisa predmeta, prvostupanjski sud tijekom dokaznog postupka nije utvrđivao element javnosti, kao zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pa nije niti utvrđeno da li se djelo koje se okr. J. S. i okr. Ć. H. stavlja na teret i zbog čega, reflektiralo u javnosti, a niti iz izvedenih dokaza proizlazi zaključak suda „da se sve događalo ispred kuće, na javnom mjestu, koje je dostupno javnosti“.

 

Iz navedenih razloga osnovana je žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti žalbe okrivljenika i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u kojem će ponovno izvesti do sada izvedene dokaze, po potrebi izvesti dokaz suočenjem okrivljenika na zakonom propisan način, ukoliko se njihovi iskazi ne slažu o važnim činjenicama, izvesti i druge dostupne dokaze, te ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i pravno relevantnih činjenica donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

 

 

Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 14. listopada 2020.

 

 

Zapisničarka :                                                                                      Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Martina Bastić, v. r.                                                                       Gordana Korotaj, v.r.             

 

             

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Dubrovniku u 6 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.