Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26 EU 2024/2679
Broj: Rev 2510/10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ivana Kaladića predsjednika vijeća, Nenada Perina člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. D. iz V., koju zastupa punomoćnik I. P., odvjetnik u V., protiv tuženice D. P. iz B., koju zastupa punomoćnik B. I., odvjetnik u V., radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-1187/10 od 7. listopada 2010., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-796/06 od 9. veljače 2010., u sjednici održanoj 11. siječnja 2012.
r i j e š i o j e
Ukidaju se presuda Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-1187/10 od 7. listopada 2010. i presuda Općinskog suda u Vukovaru poslovni broj P-796/06 od 9. veljače 2010. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
Drugostupanjskom presudom je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odlučeno:
„Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:
''Nalaže se tuženoj P. D. iz B. da na ime izvršenih ulaganja isplati tužiteljici novčani iznos u visini od 437.337,60 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja na isti iznos teče od presuđenja pa do isplate.''
Nalaže se tužiteljici da tuženoj naknadi parnični trošak u iznosu od 49.200,00 kuna u roku 15 dana.“
Protiv te presude reviziju je izjavila tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da se pobijana presuda ukine.
Odgovor na reviziju nije podnesen.
Revizija je osnovana.
U ovom predmetu je riječ o zahtjevu tužiteljice kao nasljednice za isplatu novčanog iznosa na ime ulaganja njenog prednika u nekretninu u vlasništvu tuženice.
Prvostupanjski sud temelji odluku na stajalištu da tužiteljica nije aktivno legitimirana za podnošenje predmetnog zahtjeva, jer da „tražbine stečenog bez osnove prelaze na nasljednika samo ako je oštećeni za života podnio tužbu“.
Takvo stajalište, bez posebnog obrazloženja, prihvaća i drugostupanjski sud.
Stajalište nižestupanjskih sudova je pogrešno.
U smislu odredaba čl. 5. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03) ostaviteljevom smrću na nasljednika prelaze sva prava koja je imao ostavitelj – osim strogo osobnih prava koja se ne mogu nasljeđivati zbog svoje pravne naravi. Potraživanje na temelju stečenog bez osnove nema pravnu narav strogo osobnog potraživanja, već je imovinskopravne naravi.
Prema tome, u slučaju da je u vrijeme smrti ostavitelja postojalo osnovano potraživanje ostavitelja na temelju stečenog bez osnove, ono prelazi na nasljednika – neovisno je li ostavitelj podnio tužbu radi ostvarenja tog potraživanja.
Zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjskih sudova ostale su nepotpuno utvrđene odlučne činjenice za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa nema uvjeta za preinaku.
Iz tih razloga na temelju čl. 395. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08) je odlučeno kao u izreci.
U ponovnom postupku bit će potrebno, imajući na umu naprijed navedeno, utvrditi sve odlučne činjenice za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice, pa će tek tada sud biti u mogućnosti donijeti pravilnu i zakonitu odluku u ovom sporu.
U Zagrebu, 11. siječnja 2012.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.