- 1 -              Rev 1535/2017-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1535/2017-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. A. iz O., kojeg zastupa punomoćnica G. P.-T., odvjetnica u O., protiv I-tuženice M. Š.1 iz Z., i II-tužene M. Š.2 iz Z., kao zakonskih nasljednica iza pok. M. A. iz Š., koje zastupa punomoćnik D. V., odvjetnik u R., radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-1742/2015-3 od 15. veljače 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Gospiću broj P-109/2010-48 od 9. studenoga 2015., u sjednici održanoj 6. listopada 2020.,

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

Presudom suda prvoga stupnja suđeno je:

 

„I. Utvrđuje se da je tužitelj P. A. iz O., ...., OIB: ... stekao pravo vlasništva na suvlasničkim dijelovima tuženih M. Š.1 iz Z., ... i M. Š.2 iz Z., ... na D k.č.br. 1061 oranica graba površine 315 čhv, D k.č.br. 1078 šuma gaj površine 796 čhv, D k.č.br. 1082 šuma gaj površine 1244 čhv, D k.č.br. 1176 pašnjak vijenac površine 446 čhv, D k.č.br. 13 kuća i dvorište površine 44 čhv, D k.č.br. 14 oranica crkvica površine 139 čhv, D k.č.br. 1679 livada litica površine 102 čhv, D k.č.br. 1680 livada litica površine 241 čhv, D k.č.br. 40 oranica crkvica površine 97 čhv, D k.č.br. 5 pašnjak crkvica površine 291 čhv, D k.č.br. 55 pašnjak relićka površine 443 čhv, k.č.br. 453 oranica žvordakovica površine 442 čhv, k.č.br. 1002 oranica gornja bara površine 206 čhv, k.č.br. 1008 oranica vodarski put površine 453 čhv, k.č.br. 1054 pašnjak ruđevine kućište površine 420 čhv, k.č.br. 1055/1 oranica vrta površine 243 čhv i k.č.br. 1686 livada litica površine 441 čhv, sve upisane u zk. ul. br. 45 k.o. Š. u 2/12 dijela; k.č.br. 1017 pašnjak paškula površine 1271 čhv upisane u zk. ul. br. 510 k.o. Š. u 4/56 dijela; k.č.br. 1096 pašnjak glavica vijenac površine 1 r i 1513 čhv upisane u zk. ul. br. 451 k.o. Š. u 2/112 dijela te k.č.br. 6328 livada L. površine od 2 r i 171 čhv upisane u zk. ul. br. 1382 k.o. Š. u 2/12 dijela, što su mu tužene M. Š.1 iz Z., ... i M. Š.2 iz Z., ... dužne priznati i trpjeti brisanje prava suvlasništva sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana temeljem ove presude.

 

II. Nalaže se I. i II. tuženicama da tužitelju naknade troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 19.827,04 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od donošenja presude pa do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi HNB na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3% poena, u roku od 15 dana.“

 

Presudom suda drugoga stupnja prihvaćena je žalba tuženica i preinačena je prvostupanjska presuda na način da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja te je naloženo tužitelju da tuženicama nadoknadi troškove postupka u iznosu od 5.040,62 kn.

 

Protiv presude suda drugoga stupnja tužitelj je pravodobno podnio reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP), postavljajući pri tom pitanja za koja tužitelj smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Tužitelj predlaže da se revizija prihvati, ukine pobijana drugostupanjska presuda i predmet vrati drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

U odgovoru na reviziju tuženice ističu da revizija nije dopuštena te se istu predlaže odbaciti.

 

Revizija tužitelja nije osnovana.

 

Iako tužitelj podnosi reviziju temeljem odredbe čl. 382. st. 2. ZPP, revizijski sud je podnesenu reviziju razmotrio kao reviziju iz odredbe čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP, a to iz razloga što je preinačujući prvostupanjsku presudu i odbijajući postavljeni tužbeni zahtjev drugostupanjski sud primijenio odredbu čl. 373.a ZPP. Stoga je u ovom predmetu dopuštena revizija iz čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP.

 

U smislu odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st. 1. ZPP ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP revizija iz navedenog stavka je dopuštena u slučaju kada je drugostupanjski sud primijenio odredbu čl. 373.a ZPP. Navedenom odredbom je propisano u st. 1. da će drugostupanjski sud presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe da su bitne činjenice među strankama nesporne ili da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze. U st. 2. je dalje propisano da je prigodom donošenja odluke iz st. 1. drugostupanjski sud ovlašten uzeti u obzir i činjenice o postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj ocjeni pravilno utvrdio.

 

Prije svega u reviziji tužitelj osporava pravo drugostupanjskom sudu da preinači prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev tužitelja, obzirom je drugostupanjski sud utvrdio da je prilikom donošenja prvostupanjske presude počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

Navedena tvrdnja revidenta nije osnovana. Naime, upravo iz odredbe čl. 373.a st. 3. ZPP jasno proizlazi da drugostupanjski sud može donijeti presudu primjenom čl. 373.a st. 1. ZPP i u slučaju ako nađe da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Dakle, drugostupanjski sud je ovlašten primijeniti odredbu čl. 373.a ZPP i preinačiti prvostupanjsku presudu i u slučaju ako utvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, naravno pod pretpostavkom da su ispunjene pretpostavke iz čl. 373.a st. 1. ZPP.

 

Preinačujući prvostupanjsku presudu drugostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj bio nepošteni posjednik, budući je isti znao da nekretnine koje posjeduje nisu njegovo vlasništvo, da je to saznao sasvim sigurno nakon provedbe ostavinskog postupka iza svog pok. strica M. A., da je za uzvrat što koristi i obrađuje zemlju, stricu M. A.3 i prednici tuženica M. A.1 dostavljao drva za ogrjev i poljoprivredne proizvode.

 

Iz toga slijedi da je drugostupanjski sud na temelju provedenih dokaza utvrdio druge činjenice, koje prvostupanjski sud nije utvrdio, te je na temelju tako utvrđenih činjenica odlučio o zahtjevu tužitelja.

 

Stoga je drugostupanjski sud pravilno primijenio odredbu čl. 373.a st. 1. ZPP, pri čemu valja naglasiti da je pogrešno shvaćanje revidenta da bi se odredba čl. 373.a ZPP mogla primijeniti jedino ako bi prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje. Upravo suprotno navedena odredba daje mogućnost drugostupanjskom sudu da utvrdi i činjenice koje prvostupanjski sud nije utvrdio, odnosno da na temelju utvrđenih činjenica donese drugačiji zaključak u odnosu na zaključak prvostupanjskog suda, a što je i bio slučaj u ovom predmetu.

 

Kako iz utvrđenja drugostupanjskog suda proizlazi da tužitelj nije bio pošteni posjednik, to isti nije imao niti mogućnost steći pravo vlasništva dosjelošću na spornim suvlasničkim dijelovima tuženica u smislu odredbe čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14).

 

Radi navedenog nije osnovan niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, radi čega je valjalo reviziju tužitelja odbiti na temelju odredbe čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 6. listopada 2020.

 

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Jadranko Jug, v.r.