Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž-521/2020-3


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-521/2020-3

 

 

R E P U B L I K A H R V AT S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda Ani Grbavac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. S. B., OIB: …, I. R., Z. i 2. L. B., OIB: …, I. R., Z., oboje zastupani po punomoćnici N. V., odvjetnici u Z., protiv tuženika 1. N. J.1, P., 2. Ž. J., P., 3. F. J., P., 4. J. J., P., 5. L. J., P. i 6. N. J.2 P., tuženici 1., 3. do 6. zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva F. K., A. V. i P. d.o.o. u Z., odlučujući o žalbi tuženih 1., 3., 4., 5. i 6., protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj 43 Psp-88/18-40 od 26. lipnja 2019., 5. listopada 2020.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Djelomično se uvažava žalba tuženih 1., 3., 4., 5. i 6., kao osnovana, a djelomično odbija kao neosnovana pa se rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj 43 Psp-88/18-40 od 26. lipnja 2019.

a) potvrđuje u točki I. izreke do iznosa od 1.000,00 kuna za tužene 1., 3., 4., 5. i 6., te pod točkom II., III., IV., V., VI., VII. i VIII. izreke

b) ukida u preostalom dijelu točke I. izreke za iznos od po 4.000,00 kuna u odnosu na tužene 1., 3., 4., 5. i 6., (preko iznosa od 1.000,00 do iznosa od 5.000,00 kuna za svakog)

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem suđeno je:

I. Kažnjavaju se tuženici 1. N. J.1, OIB:, P., 2. Ž. J., OIB: , P., 3. F. J., OIB: , P., 4. J. J., OIB: , P., 5. L. J., OIB: , P. i 6. N. J.2, OIB: , P., tuženici 1., 3. do 6. zastupani po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva F. K., A. V. i P. d.o.o. u Z., i to svaki tuženik od po 5.000,00 kn (slovima: pettisuća kuna).

II. Nalaže se tuženicima od 1. do 6. s podacima kao u točki I. ovog rješenja da svaki od njih iznos iz točke I. izreke ovog rješenja, odnosno izrečenu kaznu plate u korist državnog proračuna Republike Hrvatske, broj HR1210010051863000160, model HR64 s pozivom na broj odobrenja 7129-4446-88-2018, sve u roku od 8 dana i potvrdu o doznaci/uplati dostave ovom sudu pozivom na gornji poslovni broj spisa s naznakom osnove plaćanja na koju se doznaka/uplata odnosi.

III. Ako tuženici od 1. do 6. ne plate novčanu kaznu iz točke I. izreke rješenja u roku određenim točkom II. izreke rješenja, ili o izvršenoj uplati bez odgađanja ne obavijesti sud, sud će u daljnjem roku od osam dana na ovo rješenje kojim je izrečena novčana kazna, staviti potvrdu ovršnosti i rješenje dostaviti Financijskoj agenciji, radi izravne naplate novčane kazne provedbom ovrhe na novčanim sredstvima tuženika od 1. do 6..

IV. Nalaže se Financijskoj agenciji provesti ovrhu pljenidbom i prijenosom sredstava tuženika od 1. do 6. na svim njihovim računima i oročenim novčanim sredstvima kod svih banaka kod kojih oni imaju račune, u korist računa navedenog u točki II. izreke rješenja.

V. Nalaže se Financijskoj agenciji izdati nalog bankama kod kojih tuženici od 1. do 6. vode svoje račune ili imaju oročena novčana sredstva da provedu ovo rješenje o novčanom kažnjavanju u visini potrebnoj za izvršenje i da novčani iznos cjelokupne novčane kazne prenesu na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske naveden u točki II. izreke rješenja.

VI. Ako Financijska agencija u roku godine dana od primitka ovog rješenja ne provede ovrhu na novčanim sredstvima i oročenim novčanim sredstvima tuženika od 1. do 6. u skladu s odredbama zakona koji uređuje provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u cjelokupnom iznosu izrečene novčane kazne, Financijska agencija će dostaviti ovo rješenje nadležnoj ispostavi Područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu odnosno boravištu navedenih tuženika radi prisilne naplate izrečene novčane kazne prema propisima o prisilnoj naplati poreza, a ako u trenutku dostave ovog rješenja tuženici od 1. do 6. ne budu imali prebivalište, odnosno boravište na području Republike Hrvatske, Financijska će agencija ovo rješenje dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave prema sjedištu ovog suda.

VII. Nalaže se Financijskoj agenciji o izvršenoj naplati novčane kazne obavijestiti ovaj sud u roku osam dana od izvršene naplate.

VIII. Ako u roku godinu dana od primitka ovog rješenja ne uspije naplatiti novčanu kaznu, nadležna ispostava Područnog ureda Porezne uprave će o nenaplaćenoj novčanoj kazni za tuženike od 1. do 6. obavijestiti ovaj sud, nakon čega će se novčana kazna izrečena zamijeniti kaznom zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novčane kazne kaznom zatvora, o čemu će odluku donijeti ovaj sud.

Protiv prvostupanjskog rješenja žale se tuženici 1., 3., 4., 5. i 6. zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP), predlažući da drugostupanjski sud usvoji žalbu i ukine pobijano rješenje.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Žalba je djelomično osnovana.

Prvostupanjski sud je pozivom na odredbu članak 10. ZPP-a izrekao novčanu kaznu tuženicima u iznosu od po 5.000,00 kuna svakom, smatrajući da su tuženici znali da će sud 11. lipnja 2019. održati uviđaj na licu mjesta, da je sud za te potrebe angažirao vještake koji su izdvojili svoje vrijeme za sud za utvrđenje bitnih činjenica i izradu nalaza i mišljenja potrebnih za konačno rješenje odnosa među strankama, da se radi o hitnom postupku, da nitko od tuženika nije omogućio sudu i svim sudionicima u postupku pristup predmetu spora svjesno i svojevoljno bez obavijesti o opravdanom razlogu za isto i očigledno smatrajući da na to imaju pravo bez da za to i odgovaraju s namjerom da odugovlače ionako hitan postupak koji traje od 2016., da su time uzrokovali dodatne nepotrebne troškove suprotnoj strani koja predujmljuje troškove za potrebe izvođenja tog dokaza i kojih će svakako još biti ukoliko tuženici budu i dalje nastavili s ovakvim postupanjem, ovaj da je stajalište suda da je takvo postupanje krajnje nedopustivo i da je u konkretnom slučaju nužna novčana kazna. Izricanje predmetne novčane kazne u demokratskom društvu da je iznimno nužno i predstavlja snažno prisutnu društvenu potrebu radi ostvarenja legitimnog cilja-zaštite autoriteta sudbene vlasti, a tuženici da su takvim postupanjem iskazali grubo nepoštivanje suda i njegova autoriteta kao institucije društva. Upravo postupanjem tuženih da je onemogućeno da se provede postupak bez odugovlačenja u razumnom roku i sa što manje troškova, pa da je ova kazna u visini koja je odmjerena primjerena s uvjerenjem da će ista postići svrhu kažnjavanja smatrajući da će ona ipak edukativno i poučno djelovati na tužene, budući da su se takvima ponašanjem upravo prema sudu, kao i ostalim sudionicima postavili superiorniji, a ista svakako može utjecati i na to da se ubuduće suzdrže od takvog postupanja koje ponašanje je prema mišljenju suda rezultat dijelom i nedostatak ovakvih mjera općenito prema strankama u ovim ili sličnim situacijama.

Prema odredbi iz članka 10. ZPP-a sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja u razumnom roku, i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku.

Načelo savjesnog vođenja parnice izraženo je u članku 9. i 10. ZPP-a koji na taj način čine nerazdvojenu cjelinu.

Poštenje i savjesnost je osnovno načelo koga se stranke moraju pridržavati pri poduzimanju svih parničnih radnji u postupku. Stranke su dužne da se savjesno parniče: da savjesno koriste svoja procesna ovlaštenja i da savjesno ispunjavaju procesne dužnosti. Suprotno ovom načelu postupa onaj parničar koji ne postupa samo u zloj vjeri nego i onda kada su njegove akcije pred sudom poduzete protivno cilju radi kojeg je neko pravo ustanovljeno, bez pravnog interesa ili nepromišljeno i zanemarujući pažnju koja se u parnici zahtjeva. Ponašanje stranke treba usporediti sa načinom na koji bi u danoj procesnoj situaciji postupao pošten i pažljiv građanin.

U pojmu savjesnog parničenja sadržani su i iz njega izvedeni i drugi principi:dužnost govorenja istine pred sudom, savjesnog vršenja prava i zabrane zlouporabe procesnih prava.

Načelo savjesnog vršenja prava i načelo zabrane zloupotrebe prava su dvije strane jedne te iste pojave. Zakon nalaže strankama da savjesno koriste prava koja su mu priznata zakonom i istovremeno stavlja u dužnost sudu "da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku."

Dakle, sudsko rukovođenje postupkom ima za cilj da se postupak vodi bez odugovlačenja sa što manje troškova ali i da se onemogući zloupotreba prava koja strankama pripadaju u postupku.

Predstavlja li konkretni postupak grubu zlouporabu procesnih ovlaštenja stranke treba poći u prvom redu od sadržaja prava koja su stranci priznata odredbama ZPP-a, pa je li za takvo postupanje propisana neka druga sankcija.

U konkretnom slučaju, i po mišljenju ovog žalbenog suda, a imajući u vidu da se radi o hitnom postupku, da su žalitelji znali da će se dana 11. lipnja 2019. održati uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka to su isti bili dužni omogućiti sudionicima u postupku pristup predmetu spora, što nisu, čime su iskazali grubo nepoštivanje suda i njegova autoriteta kao institucije države kako to i osnovano navodi prvostupanjski sud pa su suprotno žalbenim navodima žalitelja ispunjene pretpostavke iz citiranih odredbi ZPP-a za izricanje novčane kazne.

Međutim, po mišljenju ovog suda, visina izrečene kazne je previsoko određena, pa je temeljem odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a, pobijano rješenje valjalo preinačiti te riješiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

 

U Splitu, 5.listopada 2020.


Sudac

Ana Grbavac

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu