U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Dubravki Bosilj kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice M. Š. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku A. V., odvjetnici iz Z., protiv protustranke M. R. iz Z., OIB: ..., radi upisa zabilježbe spora, povodom žalbe protustranke izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel br. Z-6079/2019 (Z-45016/2018, Ozn. Z.33049/2019) od 2. siječnja 2020., dana 2. listopada 2020.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba protustranke kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel br. Z-6079/2019 (Z-45016/2018, Ozn. Z.33049/2019) od 2. siječnja 2020. i nalaže brisanje zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja usvojen je prigovor predlagateljice i toč.1. preinačeno je rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta istog suda br. Z-33049/19 od 1. kolovoza 2019. na način da je u zk.ul. 4989 k.o. R. na zk.č.br. 1358/3 oranica površine 296 čm upisana za korist R. S. Z., S. J., Z., i M. R., Z., dopuštena zabilježba spora temeljem tužbe od 3. svibnja 2019. podnijete kod istog prvostupanjskog suda radi utvrđenja prava vlasništva. Toč.2. određeno je brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga pod Z-33049/19 u zk.ul. 4989 k.o. R. i ujedno je naložena provedba upisa.

Pravodobno izjavljenom žalbom protustranka pobija rješenje zemljišnoknjižnog suca kako navodi iz svih zakonom predviđenih razloga smatrajući da je zauzeti stav zemljišnoknjižnog referenta koji je odbio prijedlog zabilježbe spora osnovan, a da je preinačenjem tog rješenja zemljišnoknjižni sudac pogrešno primijenio materijalno pravo, predlaže usvojiti žalbu, preinačiti pobijano rješenje i potvrditi rješenje zk. referenta.

Žalba protustranke nije osnovana.

Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud navodi da je osnovanost prijedloga za zabilježbu spora ocjenjivao ispunjenjem pretpostavki:

-          o knjižnom predniku odnosno da li je tuženik naznačen u tužbi ujedno i upisani z.k. vlasnik,

-          da li se po tužbi vodi spor o knjižnom pravu ili ne

te je utvrdio da su ove pretpostavke ispunjene jer predmet spora u podnijetoj tužbi po predlagateljici kao tužiteljici od 3. srpnja 2019. je nekretnina označena kao zk.č.br. 1358/3 upisana u zk.ul. 4989 k.o. R. koja je pravilno označena u tužbi oznakom čestice, katastarskom općinom i zk. uloškom u kojem je upisana a spor se vodi o knjižnom pravu. Sud se u potvrdu svoga stava pozvao na odluku Vrhovnog suda RH Revx-805/10 od 1. veljače 2011. u kojoj je izraženo pravno stajalište da je u smislu odredbe čl. 54. st. 1.a ZZK-a nekretnina dovoljno određena naznačenjem katastarske čestice, zk.uloškom.i katastarskom općinom bez potrebe određivanje kulture ili površine te čestice.

Ne naznačavanje u tužbi suvlasničkog dijela izraženog razlomkom koji tužiteljica tužbom traži da se utvrdi njenim pravom vlasništva, kako to pogrešno smatra ovlašteni zemljišnoknjižni referent, nije od odlučnog značenja jer će se u okviru samog parničnog postupka utvrditi koji je to dio, a koji se obzirom na narav i predmet spora u fazi podnošenja tužbe ne može sa sigurnošću odmah utvrditi. Da li će tužiteljica, ovdje predlagateljica sa postavljenim tužbenim zahtjevom uspjeti u parnici, zemljišnoknjižni sud o istome nije dužan voditi računa.

Žalbom protustranka ističe da je u odnosu na nekretninu z.k.čbr. 1358/3 upisana u zk.ul. 4989 k.o. R. prethodno vođen pojedinačni ispravni postupak, a predlagateljica je unatoč stanju koje je utvrđeno u tom postupku podnijela tužbu u kojoj nije postavila adekvatan tužbeni zahtjev što upućuje na zlouporabu prava predlagateljice i onemogućavanje protustranke u redovnom izvršavanju vlasničkih prava u predmetnoj nekretnini. Smatra da ne egzistiraju uvjeti iz čl. 86. st. 1. ZZK-a.

U smislu odredbe čl. 34. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19 - dalje: ZZK) koji se u konkretnom postupku primjenjuje obzirom da je prijedlog za zabilježbu spora zaprimljen 08. srpnja 2019, a Zakon je stupio na snagu 06. srpnja 2019., zemljišno knjižna zabilježba je upis kojim se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama, a čl. 44. ZZK-a određeno je da se zabilježbe upisuju kako bi se ostvarili pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i drugih zakona, između ostalog i zabilježba spora – koju predlaže predlagateljica, dok je odredbom čl. 75. st. 1. istog Zakona predviđeno da se zabilježbe mogu odrediti kad je to određenom tim ili drugim Zakonom, a prema st. 2. iste zakonske odredbe kada Zakon predviđa mogućnost zabilježbe nju na prijedlog ovlaštene osobe, suda ili drugog nadležnog tijela, rješenjem je određuje zemljišnoknjižni sud.

Sukladno odredbi čl. 86. i 87. ZZK-a zabilježba spora je upis kojim se činim vidljivim da se glede zemljišno knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava s time da zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka a ima za to pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi s time da će se prema odredbi čl. 87. st. 3. istog Zakona zabilježba spora dopustiti ako se dokaže da se vodi postupak iz čl. 86. st.1. istog Zakona.

Prije svega valja utvrditi da pobijanim rješenjem nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – odluka US RH, 123/08 – ispr.57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 89/14 – odluka US RH, 70/19 - dalje: ZPP) koji Zakon svoju primjenu ima u odredbi čl. 99. st. 2. ZZK- a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti osnovom čl. 365. st. 2. ZPP- a koja bi imala utjecaj na zakonitost pobijanog rješenja s time da je i materijalno pravo pravilno primijenjeno.

              Predlagateljica je uz svoj prijedlog za zabilježbu spora dostavila tužbu, iz koje je razvidno da je ista zaprimljena kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu 3. srpnja 2019., radi utvrđenja prava vlasništva kojom traži utvrđenje da je ona vlasnica č.zem. 1358/3 upisane u zk. 4989 k.o. R. i to dijela površine od 100 m2 koji je prikazan u skici izmjere od 20. ožujka 2019. slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K koja skica izmjere čini sastavni dio presude te da je ovlaštena na temelju iste zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istodobnu uknjižbu brisanja suvlasničkih prava na tom dijelu nekretnine s imena tuženih.

              Na navedeni način potpuno je i precizno označen dio koji tužiteljica traži da joj pripadne u vlasništvo pa je doista pogrešan zaključak zemljišnoknjižnog referenta "da kada se ne traži utvrđenje prava vlasništva na cijeloj nekretnini tada bi tužbenim zahtjevom morao biti preciziran onaj idealni dio izražen razlomkom u pogledu kojeg se traži upis prava vlasništva". Jedino kada bi tužiteljica tražila utvrđenje prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini tada bi taj idealni suvlasnički dio trebao biti izražen razlomkom a s obzirom da ona traži utvrđenje vlasništva (a ne suvlasništva) na točno određenom dijelu nekretnine tada će se bilo tijekom parničnog postupka ili nakon donošenja presude u njenu korist za dio koji predlagateljica traži da se zabilježi sačiniti prijavni list i njime formirati zasebna čestica. Hoće li ili ne tužiteljica uspjeti sa svojim zahtjevom doista nije na zemljišnoknjižnom sudu koji je jedino ovlašten ispitati da li su ispunjeni uvjeti za zabilježbu spora propisani Zakonom o zemljišnim knjigama.

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama Rev x-1075/12 od 29. siječnja 2014, a koji stav ponavlja i u odluci Rev x-1027/15-2 od 28. listopada 2015. izrazio je stajalište da kada se tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tužitelj stekao pravo vlasništva na dijelu katastarske čestice koji je sporni dio u tužbenom zahtjevu označen slovima A- B-C-D-… i bez obzira da li postoji parcelacijski elaborat kojim bi se od spornog dijela formirala nova katastarska čestica, takav tužbeni zahtjev je podoban za raspravljanje jer navedene okolnosti nisu zapreka za odlučivanje o osnovanosti takvog tužbenog zahtjeva.

Kako prema iznijetom za upis zabilježbe spora postoje zakonski uvjeti iz čl. 86. i 87. ZZK-a, to je prvostupanjski sud osnovano preinačio rješenje zemljišnoknjižnog referenta i usvojio prijedlog predlagateljice, pri čemu niti je pogrešno utvrdio činjenično stanje, niti pogrešno primijenio materijalno pravo a nije počinio niti jednu povredu odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka, zbog čega su žalbeni navodi protustranke ocijenjeni neosnovanim, te je žalbu valjalo odbiti i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda temeljem odredbe čl. 149. st. 3. ZZK-a, i naložit brisanje zabilježbe žalbe.

Varaždin, 2. listopada 2020.