1                            Poslovni broj: Gž-712/2020-2

 

             

 

Poslovni broj: Gž-712/2020-2

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Marije Šimičić kao predsjednice vijeća, Vedrane Perkušić kao sutkinje izvjestiteljice i Verice Franić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Zavoda, OIB: …, zastupanog po v.d. voditelju T. M., dipl. iur., protiv tuženice 1. A. J. iz S. B., OIB: … i 2. Đ. J., vl. Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, Š. B., OIB: …, obje zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda R. B. i D. K. iz V., T., radi ništetnosti, odlučujući o žalbi tuženica 1. i 2. protiv presude Općinskog suda u Virovitici pod poslovnim brojem 13 P-333/2018 od 27. veljače 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 30. rujna 2020.,

 

 

r i j e š i o j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici pod poslovnim brojem 13 P-333/2018 od 27. veljače 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom prihvaćen je u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

„Utvrđuje se da je Ugovor o radu sklopljen dana 13. rujna 2016., a kojeg su sklopile tuženica 1. A. J., OIB: …, iz S. B., i 2. Đ. J., OIB: …, vl. obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, Š. B., ništetan.“

 

Odlukom o trošku odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove.

Protiv prvostupanjske presude, kao i odluke o trošku žale se tuženice 1. A. J. i 2. A. J. i to zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu: ZPP) uz prijedlog da se ista preinači, odnosno ukine. Zatražile su i trošak žalbenog postupka.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba je osnovana.

U konkretnom slučaju traži se utvrđenje ništetnosti Ugovora o radu sklopljenog 13. rujna 2016. između tuženica 1. A. J. i 2. Đ. J.

Prvostupanjski sud kada prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja cijeni da je sporni ugovor o radu ništetan, jer da se radi o situaciji iz članka 285. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje u tekstu: ZOO), odnosno da se radio prividnom ugovoru.

Međutim, prvostupanjski sud izvodi pogrešno pravno shvaćanje o posljedicama prividnih ugovora.

Prema odredbi članka 247. ZOO-a ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora.

Shodno odredbi čanka 285. ZOO-a (stavak 1.) prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama.

Navedenim, posljedica prividnog ugovora nije njegova ništetnost - već to da među ugovornim stranama prividan ugovor nema učinaka, on je pravno nepostojeći pravni posao jer između ugovornih strana takvog ugovora nije postignuta suglasnost volja (iz članka 247. ZOO-a) za sklapanje ugovora u sadržaju koji bi se u ičemu ostvarivao i (time) kod njega u odnosu na postignuti sadržaj nedostaje bilo kakva osnova ili cilj obvezivanja.

Takav ugovor, jer kao pravno neegzistirajući (nepostojeći) nema učinaka među ugovornim stranama, ne može biti „protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva“, pa slijedom toga niti ništetan u smislu odredbe članka 322. stavak 1. ZOO-a, koja posljedicu ništetnosti vezuje uz te okolnosti.

Dakle, posljedica sklapanja prividnog ugovora nije ništetnost toga ugovora kako to pogrešno smatra sud prvog stupnja, već je posljedica sklapanja takvog ugovora da taj ugovor nema učinak među ugovornim stranama (istovjetno stajalištu iskazanom u odluci VSRH broj Rev 2757/2016-2 od 27. kolovoza 2019.).

Međutim, da je u konkretnom slučaju doista riječ o prividnom ugovoru nije sa sigurnošću utvrđeno.

Naime, prividan ugovor podrazumijeva svjestan nesklad između volje i njezina očitovanja, koji nastaje sporazumnim i namjernim iskazivanjem volja ugovornih strana o sklapanju određenog obveznopravnog odnosa da bi se kod trećih osoba izazvao određeni lažni dojam, iako ugovorne strane ne žele da ugovor nastane i ima pravne učinke.

U konkretnom slučaju svoj zaključak o prividnom ugovoru prvostupanjski sud zasniva na tome da je A. J. u trenutku sklapanja ugovora bilo radno nesposobna, a obzirom na visoko rizičnu trudnoću.

Međutim, iz dopune pisanog nalaza i mišljenja vještakinje spec. med. rada dr. V. H. proizlazi kako je prvotuženica A. J. u vrijeme sklapanja spornog ugovora o radu, a obzirom na trudnoću, mogla obavljati administrativne poslove i to bez ugroze njenog zdravlja i ostvarivanja majčinstva (str. 111. spisa).

Utoliko je trebalo razjasniti jesu li prilikom sklapanja ugovora stranke imale volju za zasnivanje radnog odnosa na poslovima administratora, te može li se onda očitovanje njihove volje smatrati usmjerenim na ostvarivanje upravo takvih pravnih učinaka.

Pritom je za istaći kako navedeni nalaz i mišljenje dr. V. H. sud prvog stupnja treba sagledati u njihovoj cjelokupnosti, te ih kao takve dovesti u vezu sa sadržajem spornog ugovora o radu.

Kako je iz iznijetih razloga relevantno činjenično stanje za pravilnu odluku u ovoj pravnoj stvari ostalo nepotpuno utvrđeno, to je pozivom na odredbu članka 370. ZPP-a trebalo prihvatiti žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

U nastavku postupka prvostupanjski sud će raspraviti sva sporna pitanja na koja mu je ukazano u ovom rješenju, a nakon čega će uz pravilnu primjenu materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, te time i o troškovima ovog postupka.

Split, 30. rujna 2020.

Broj zapisa: 17899-ce69e

Kontrolni broj: 078b1-c96fe-45423

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=MARIJA ŠIMIČIĆ, L=SPLIT, O=ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.